Istočno bojište (Prvi svjetski rat): razlika između inačica
Bot: zamjena Flag_of_the_Russian_SFSR.svg s Flag_of_the_Russian_Soviet_Federative_Socialist_Republic.svg |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
---- |
---- |
||
[[Image:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic.svg|23px]] [[Ruska SFSR]] |
[[Image:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic.svg|23px]] [[Ruska SFSR]] |
||
|zapovjednik1={{ZD|N|NJEC}} [[Paul von Hindenburg]]<br>{{ZD|N|NJEC}} [[Erich Ludendorff]]<br>{{ZD|A|A-U}} [[Franz Conrad von Hötzendorf]]<br>[[Slika:Flag of Bulgaria.svg|23px]] [[Nikola |
|zapovjednik1={{ZD|N|NJEC}} [[Paul von Hindenburg]]<br>{{ZD|N|NJEC}} [[Erich Ludendorff]]<br>{{ZD|A|A-U}} [[Franz Conrad von Hötzendorf]]<br>[[Slika:Flag of Bulgaria.svg|23px]] [[Nikola Žekov]] |
||
|zapovjednik2={{ZD|R|RUS}} [[Aleksej Brusilov]]<br>{{ZD|R|RUS}} [[Lavr Kornilov]]<br>[[Slika:Flag of Romania.svg|23px]] [[Constantin Prezan]] |
|zapovjednik2={{ZD|R|RUS}} [[Aleksej Brusilov]]<br>{{ZD|R|RUS}} [[Lavr Kornilov]]<br>[[Slika:Flag of Romania.svg|23px]] [[Constantin Prezan]] |
||
---- |
---- |
||
Inačica od 10. travnja 2018. u 19:43
| Istočno bojište | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Dio Prvog svjetskog rata | |||||||
 Njemački vojnici u Kijevu 1918. | |||||||
| |||||||
| Sukobljeni | |||||||
 Njemačko Carstvo Austro-Ugarska Bugarska.svg){kind=small} Osmansko Carstvo
|
Rusko Carstvo Rumunjska
| ||||||
| Vođe | |||||||
| Paul von Hindenburg Erich Ludendorff Franz Conrad von Hötzendorf Nikola Žekov
|
Aleksej Brusilov Lavr Kornilov Constantin Prezan
| ||||||
.svg){kind=small}
Istočno bojište bilo je bojište na kojem su se u prvom svjetskom ratu sukobljavale Njemačka, Austro-Ugarska, Bugarska, i Osmansko Carstvo s jedne strane, te Rusija i Rumunjska s druge strane. Operacije su počeli Rusi jer su Nijemci imali glavne snage na Zapadu. Rusi su u kolovozu 1914. napali Istočnu Prusku i Galiciju. Nakon početnih uspjeha u Pruskoj, Rusi su potkraj kolovoza potučeni kraj Tannenberga. Na galicijskom bojištu Rusi su uglavnom dominirali nad austrougarskom vojskom. Do kraja godine okružili su veliku utvrdu Przemyśl i osvojili Karpate.
U veljači 1915. Nijemci su potukli Ruse kraj Mazurskih jezera. Rusi su obranili Varšavu i osvojili Przemyśl. U svibnju je počela zajednička njemačko-austrougarska ofenziva u kojoj je probijena ruska crta kraj Gorlica u podnožju Karpata, što je dovelo do lančanog povlačenja ruskih snaga na cijeloj fronti. Slijedilo je frontalno potiskivanje Rusa koje je trajalo do kraja rujna i početkom listopada, kada je crta stabilizirana. Rusi su izgubili Galiciju, Poljsku, Litvu i dijelove Letonije i Bjelorusije.
U ožujku 1916. pokušali su ofenzivu koja nije uspjela. Zatim je početkom lipnja slijedio prodor generala Brusilova kraj Luc’ka i u Bukovinu, koji je ugrozio austrougarsku crtu i zaprijetio njezinim potpunim slomom. Morali su intervenirati Nijemci i dovući snage s drugih bojišnica. U rat na strani Antante uključila se i Rumunjska i napala Ugarsku. Stoga su Nijemci težište rata bacili na Rumunjsku i zajedno s bugarskim i austrougarskim snagama osvojili Bukurešt.
Ruski planove za ofenzivu u proljeće 1917. omela je revolucija u Petrogradu i Moskvi u kojoj je car abdicirao. Ofenziva je započela početkom srpnja probojem austrougarske crte i zaustavljena je intervencijom Nijemaca. Uskoro je sredinom srpnja počela uspješna austro-njemačka ofenziva i Rusi su odbačeni duboko na Istok, što je olakšano izbijanjem Oktobarske revolucije u Rusiji. Početkom prosinca potpisano je primirje između Centralnih sila i Rusije, što je slijedila i Rumunjska.
U veljači 1918. Nijemci su obnovili rat protiv Rusije, koja je u ožujku prisiljena na nepovoljan mir. Rusi su napustili Poljsku, Litvu, Letoniju i Estoniju, a Ukrajina i Finska postale su zasebne države.
Izvori
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||