Oskar I. Švedski: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 3: Redak 3:
| slika = [[Datoteka:Crownprince Oscar of Sweden painted by Joseph Karl Stieler.jpg|235px]]
| slika = [[Datoteka:Crownprince Oscar of Sweden painted by Joseph Karl Stieler.jpg|235px]]
| opis =
| opis =
| titula = Kralj Švedske i Norveške
| titula = [[Popis švedskih vladara|švedski]] i [[Dodatak:Popis norveških vladara|norveški kralj]]
| vladavina = [[8. ožujka]] [[1844.]] - [[8. srpnja]] [[1859.]]
| vladavina = [[8. ožujka]] [[1844.]] - [[8. srpnja]] [[1859.]]
| krunidba =
| krunidba = [[Stockholm]], [[28. rujna]] [[1844.]]
| prethodnik = [[Karlo XIV. Ivan]]
| prethodnik = [[Karlo XIV. Ivan]]
| nasljednik = [[Karlo XV. Švedski|Karlo XV.]]
| nasljednik = [[Karlo XV. Švedski|Karlo XV.]]
Redak 47: Redak 47:
| potpis =
| potpis =
| zanimanje =
| zanimanje =
| vjera =
| vjera = [[luterani|luteranstvo]]
}}
}}




'''Oskar I.''' ([[švedski]]: ''Oscar''; (punim imenom ''Joseph François Oscar Bernadotte'' [[4. srpnja]] [[1799.]]-[[8. srpnja]] [[1859.]]) je bio drugi švedski i norveški kralj iz dinastije [[Bernadotte]].
'''Oskar I.''' ([[švedski jezik|šved.]] ''Oscar''), punim imenom ''Joseph François Oscar Bernadotte'') ([[Pariz]], [[4. srpnja]] [[1799.]] - [[Stockholm]], [[8. srpnja]] [[1859.]]), drugi [[Popis švedskih vladara|švedski]] i [[Dodatak:Popis norveških vladara|norveški kralj]] (1844.-1859.) iz dinastije [[Bernadotte]]. Za razliku od svog oca, imao je [[liberalizam|liberalne]] svjetonazore i promovirao je [[skandinavizam]].


== Mladost ==
== Životopis ==


=== Mladost ===
⚫
Rođen je u [[Pariz]]u i kršten kao Joseph François Oscar Bernadotte. Roditelji su mu bili [[Karlo XIV. Ivan|Jean-Baptiste Bernadotte]] i njegova supruga, Désirée Clary. U kolovozu [[1810.]] švedski parlament je izabrao Oskarovog oca za prijestolonasljednika, budući da tadašnji kralj, [[Karlo XIII. Švedski|Karlo XIII.]], nije imao nasljednika.

⚫
Rođen je u [[Pariz]]u i kršten kao ''Joseph François Oscar Bernadotte''. Roditelji su mu bili [[Francuzi|francuski]] [[maršal]] i kasniji [[Švedska|švedski]] [[kralj]] [[Karlo XIV. Ivan|Jean-Baptiste Bernadotte]] i njegova supruga, Désirée Clary. U [[kolovoz]]u [[1810.]] godine, švedski parlament je izabrao Oskarovog oca za prijestolonasljednika, budući da tadašnji kralj, [[Karlo XIII. Švedski|Karlo XIII.]], nije imao nasljednika.


Od Karla XIII. je dobio titulu vojvode od Södermanlanda, kojom se koristio kao drugi u nizu nasljednika švedske krune. Vrlo brzo je naučio [[švedski jezik]]. Godine [[1818.]] Karlo XIII. je umro, što je Oskarovog oca učinilo švedskim kraljem Karlom XIV. Ivanom i norveškim kraljem Karlom III. Ivanom. Novi prijestolonasljednik Oskar je dva puta služio kao potkralj Norveške u ime svoga oca.
Od Karla XIII. je dobio titulu vojvode od Södermanlanda, kojom se koristio kao drugi u nizu nasljednika švedske krune. Vrlo brzo je naučio [[švedski jezik]]. Godine [[1818.]] Karlo XIII. je umro, što je Oskarovog oca učinilo švedskim kraljem Karlom XIV. Ivanom i norveškim kraljem Karlom III. Ivanom. Novi prijestolonasljednik Oskar je dva puta služio kao potkralj Norveške u ime svoga oca.


== Brak ==
=== Brak ===


Dana [[22. svibnja]] [[1823.]] oženio se princezom Jozefinom od Leuchtenberga, unukom francuske carice ([[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] supruge) [[Joséphine de Beauharnais|Joséphine]]. S njom je imao četiri sina i jednu kćer: budućeg kralja [[Karlo XV. Švedski|Karla XV.]], princa Gustava, vojvodu od Upplanda, budućeg kralja [[Oskar II. Švedski|Oskara II.]], princezu Eugeniju od Švedske i princa Augusta, vojvodu od Dalarne. Imao je i troje izvanbračne djece s dvije ljubavnice.
Dana [[22. svibnja]] [[1823.]] oženio se princezom Jozefinom od Leuchtenberga, unukom francuske carice ([[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] supruge) [[Joséphine de Beauharnais|Joséphine]]. S njom je imao četiri sina i jednu kćer: budućeg kralja [[Karlo XV. Švedski|Karla XV.]], princa Gustava, vojvodu od Upplanda, budućeg kralja [[Oskar II. Švedski|Oskara II.]], princezu Eugeniju od Švedske i princa Augusta, vojvodu od Dalarne. Imao je i troje izvanbračne djece s dvije ljubavnice.
Redak 67: Redak 69:
Oskarov liberalizam dovodio ga je u sukobe s ocem. Međutim, očevom smrću [[8. ožujka]] [[1844.]] godine liberalni princ je postao oprezan i umjeren kralj koji nije odobravao radikalne reforme. Odobrio je slobodu tiska i donio prvi od zakona o jednakosti spolova u Švedskoj odlučivši da će sinovi i kćeri imati jednaka prava nasljeđivanja imovine ako nema oporuke. Također je radio na unapređivanju jednakosti svojih kraljevina, Norveške i Švedske.
Oskarov liberalizam dovodio ga je u sukobe s ocem. Međutim, očevom smrću [[8. ožujka]] [[1844.]] godine liberalni princ je postao oprezan i umjeren kralj koji nije odobravao radikalne reforme. Odobrio je slobodu tiska i donio prvi od zakona o jednakosti spolova u Švedskoj odlučivši da će sinovi i kćeri imati jednaka prava nasljeđivanja imovine ako nema oporuke. Također je radio na unapređivanju jednakosti svojih kraljevina, Norveške i Švedske.


Godine [[1848]]. podupirao je Kraljevinu Dansku u ratu s Kraljevinom Pruskom u ratu za vojvodstva Schleswig i Holstein. Ostao je u neutralan u [[Krimski rat|Krimskom ratu]] zbog straha da bi Rusija mogla oteti dio švedske obale.
Godine [[1848.]] podupirao je Kraljevinu Dansku u ratu s Kraljevinom Pruskom u ratu za vojvodstva Schleswig i Holstein. Ostao je neutralan u [[Krimski rat|Krimskom ratu]] (1853.-1856.) zbog straha da bi [[Rusija]] mogla oteti dio švedske obale. Nakon Krimskog rata napustio je politiku oslanjanja na Rusiju i okrenuo se zapadnim silama.

Nakon smrti 1859. godine, naslijedio ga je sin [[Karlo XV. Švedski]].

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=45693 Oskar I. - Hrvatska enciklopedija]
* [https://www.britannica.com/biography/Oscar-I Oskar I., kralj Švedske i Norveške - Britannica Online]




{{Redoslijed|
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Karlo XIV. Ivan]]
|prethodnik = [[Karlo XIV. Ivan|Karlo XIV. Ivan (1818.-1844.)]]
|gl_članak_funkcija = Kralj Švedske i Norveške 1844. - 1859.
|gl_članak_funkcija = [[Popis švedskih vladara|švedski]] i [[Dodatak:Popis norveških vladara|norveški kralj]]<br>(1844. - 1859.)
|nasljednik = [[Karlo XV. Švedski|Karlo XV.]]
|nasljednik = [[Karlo XV. Švedski|Karlo XV. (1859.-1872.)]]
}}
}}


Inačica od 19. travnja 2018. u 00:57

Oskar I.
švedski i norveški kralj
Vladavina 8. ožujka 1844. - 8. srpnja 1859.
Krunidba Stockholm, 28. rujna 1844.
Prethodnik Karlo XIV. Ivan
Nasljednik Karlo XV.
Supruga Jozefina od Leuchtenberga
Djeca Karlo XV
Gustav, vojvoda od Upplanda
Oskar II.
Eugenija od Švedske
August, vojvoda od Dalarne
Puno ime Joseph François Oscar Bernadotte
Dinastija Bernadotte
Otac Karlo XIV. Ivan
Majka Désirée Clary
Rođenje 4. srpnja 1799., Pariz
Smrt 8. srpnja 1859., Stockholm
Vjera luteranstvo


Oskar I. (šved. Oscar), punim imenom Joseph François Oscar Bernadotte) (Pariz, 4. srpnja 1799. - Stockholm, 8. srpnja 1859.), drugi švedski i norveški kralj (1844.-1859.) iz dinastije Bernadotte. Za razliku od svog oca, imao je liberalne svjetonazore i promovirao je skandinavizam.

Životopis

Mladost

Rođen je u Parizu i kršten kao Joseph François Oscar Bernadotte. Roditelji su mu bili francuski maršal i kasniji švedski kralj Jean-Baptiste Bernadotte i njegova supruga, Désirée Clary. U kolovozu 1810. godine, švedski parlament je izabrao Oskarovog oca za prijestolonasljednika, budući da tadašnji kralj, Karlo XIII., nije imao nasljednika.

Od Karla XIII. je dobio titulu vojvode od Södermanlanda, kojom se koristio kao drugi u nizu nasljednika švedske krune. Vrlo brzo je naučio švedski jezik. Godine 1818. Karlo XIII. je umro, što je Oskarovog oca učinilo švedskim kraljem Karlom XIV. Ivanom i norveškim kraljem Karlom III. Ivanom. Novi prijestolonasljednik Oskar je dva puta služio kao potkralj Norveške u ime svoga oca.

Brak

Dana 22. svibnja 1823. oženio se princezom Jozefinom od Leuchtenberga, unukom francuske carice (Napoleonove supruge) Joséphine. S njom je imao četiri sina i jednu kćer: budućeg kralja Karla XV., princa Gustava, vojvodu od Upplanda, budućeg kralja Oskara II., princezu Eugeniju od Švedske i princa Augusta, vojvodu od Dalarne. Imao je i troje izvanbračne djece s dvije ljubavnice.

Vladavina

Oskarov liberalizam dovodio ga je u sukobe s ocem. Međutim, očevom smrću 8. ožujka 1844. godine liberalni princ je postao oprezan i umjeren kralj koji nije odobravao radikalne reforme. Odobrio je slobodu tiska i donio prvi od zakona o jednakosti spolova u Švedskoj odlučivši da će sinovi i kćeri imati jednaka prava nasljeđivanja imovine ako nema oporuke. Također je radio na unapređivanju jednakosti svojih kraljevina, Norveške i Švedske.

Godine 1848. podupirao je Kraljevinu Dansku u ratu s Kraljevinom Pruskom u ratu za vojvodstva Schleswig i Holstein. Ostao je neutralan u Krimskom ratu (1853.-1856.) zbog straha da bi Rusija mogla oteti dio švedske obale. Nakon Krimskog rata napustio je politiku oslanjanja na Rusiju i okrenuo se zapadnim silama.

Nakon smrti 1859. godine, naslijedio ga je sin Karlo XV. Švedski.

Vanjske poveznice


Prethodnik: švedski i norveški kralj
(1844. - 1859.) 		Nasljednik:
Karlo XIV. Ivan (1818.-1844.) Karlo XV. (1859.-1872.)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Oskar_I._Švedski&oldid=5067217"