Sankt Pölten: razlika između inačica
m MateoKatanaCRO premjestio je stranicu Sveti Hipolit (grad) na Sankt Pölten: službeni naziv |
sređivanje |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{radovi}} |
|||
{{Naselje |
|||
| ime =Sveti Hipolit |
|||
| ime_genitiv =Svetog Hipolita |
|||
| izvorno_ime =Sankt Pölten |
|||
| translit_jezik1 = |
|||
| translit_jezik1_vrsta = |
|||
| translit_jezik1_info = |
|||
| translit_jezik1_vrsta1 = |
|||
| translit_jezik1_info1 = |
|||
| translit_jezik1_vrsta2 = |
|||
| translit_jezik1_info2 = |
|||
| translit_jezik1_vrsta3 = |
|||
| translit_jezik1_info3 = |
|||
| translit_jezik1_vrsta4 = |
|||
| translit_jezik1_info4 = |
|||
| translit_jezik1_vrsta5 = |
|||
| translit_jezik1_info5 = |
|||
| translit_jezik1_vrsta6 = |
|||
| translit_jezik1_info6 = |
|||
| translit_jezik2 = |
|||
| translit_jezik2_vrsta = |
|||
| translit_jezik2_info = |
|||
| translit_jezik2_vrsta1 = |
|||
| translit_jezik2_info1 = |
|||
| translit_jezik2_vrsta2 = |
|||
| translit_jezik2_info2 = |
|||
| translit_jezik2_vrsta3 = |
|||
| translit_jezik2_info3 = |
|||
| translit_jezik2_vrsta4 = |
|||
| translit_jezik2_info4 = |
|||
| translit_jezik2_vrsta5 = |
|||
| translit_jezik2_info5 = |
|||
| translit_jezik2_vrsta6 = |
|||
| translit_jezik2_info6 = |
|||
| slika_panorama =Aerial_photograph_of_St._Pölten_(9257367550).jpg |
|||
| veličina_slike =300px |
|||
| opis_slike =Panorama (2013.) |
|||
| slika_zastava =Banner_Sankt_Poelten.svg |
|||
| slika_zastava_veličina =35px |
|||
| slika_pečat =Seal_of_Sankt_Pölten.png |
|||
| slika_pečat_veličina = |
|||
| slika_grb =AUT_Sankt_Poelten_COA.svg |
|||
| slika_grb_veličina = |
|||
| slika_amblem_prazno = |
|||
| slika_amblem_prazno_veličina = |
|||
| slika_amblem_prazno_opis = |
|||
| slika_karta = |
|||
| veličina_karte = |
|||
| opis_karte = |
|||
| slika_karta1 = |
|||
| veličina_karte1 = |
|||
| opis_karte1 = |
|||
| slika_lokacijska_karta_država = |
|||
| slika_lokacijska_karta_opis = |
|||
| nadimak = |
|||
| geslo = |
|||
| širina-stupnjevi = |
|||
| širina-minute = |
|||
| širina-oznaka = |
|||
| dužina-stupnjevi = |
|||
| dužina-minute = |
|||
| dužina-oznaka = |
|||
| lokacija_ime =Država |
|||
| lokacija_info ={{ZD+X/A|AUT}} |
|||
| lokacija1_ime =[[Savezne države Austrije|Savezna država]] |
|||
| lokacija1_info ={{ZD+X/ASD|DAUT}} |
|||
| lokacija2_ime =[[Austrijski kotari|Kotar]] |
|||
| lokacija2_info =[[Statutarni grad (Austrija)|''statutarni grad'']];<br>administrativni centar [[Kotar Sankt Pölten-Land|kotara Sankt Pölten-Land]] |
|||
| lokacija3_ime = |
|||
| lokacija3_info = |
|||
| utemeljenje_ime = |
|||
| utemeljenje_datum = |
|||
| utemeljenje1_ime = |
|||
| utemeljenje1_datum = |
|||
| utemeljenje2_ime = |
|||
| utemeljenje2_datum = |
|||
| utemeljenje3_ime = |
|||
| utemeljenje3_datum = |
|||
| osnivač = |
|||
| nazvan_po =[[Hipolit Rimski]] |
|||
| dijelovi = |
|||
| vrsta_dijelova = |
|||
| d1-d50 |
|||
| vrsta_vlasti = |
|||
| vlast_bilješke = |
|||
| titula_vođe = |
|||
| ime_vođe = |
|||
| stranka_vođe = |
|||
| površina_bilješke = |
|||
| površina_ukupna = |
|||
| površina_kopna = |
|||
| površina_vode = |
|||
| postotak_vode = |
|||
| površina_uža = |
|||
| površina_šira = |
|||
| površina_prazno1_ime = |
|||
| površina_prazno1 = |
|||
| površina_prazno2_ime = |
|||
| površina_prazno2 = |
|||
| visina = |
|||
| visina_izvor = |
|||
| visina_max = |
|||
| visina_min = |
|||
| stanovništvo_godina =2014. |
|||
| stanovništvo_bilješke = |
|||
| stanovništvo =54.673<ref name=mam/> |
|||
| stanovništvo_gustoća = |
|||
| stanovništvo_uže = |
|||
| stanovništvo_uže_gustoća = |
|||
| stanovništvo_šire = |
|||
| stanovništvo_šire_gustoća = |
|||
| stanovništvo_prazno1_ime = |
|||
| stanovništvo_prazno1 = |
|||
| stanovništvo_gustoća_prazno1 = |
|||
| stanovništvo_prazno2_ime = |
|||
| stanovništvo_prazno2 = |
|||
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = |
|||
| vremenska_zona = |
|||
| utc_pomak = |
|||
| vremenska_zona_DST = |
|||
| utc_pomak_DST = |
|||
| poštanski_broj = |
|||
| pozivni_broj = |
|||
| gradovi_prijatelji = |
|||
| prazno_ime = |
|||
| prazno_info = |
|||
| prazno1_ime = |
|||
| prazno1_info = |
|||
| prazno2_ime = |
|||
| prazno2_info = |
|||
| prazno3_ime = |
|||
| prazno3_info = |
|||
| prazno4_ime = |
|||
| prazno4_info = |
|||
| prazno5_ime = |
|||
| prazno5_info = |
|||
| prazno6_ime = |
|||
| prazno6_info = |
|||
| web_stranica =http://www.st-poelten.gv.at/ |
|||
| bilješke = |
|||
}} |
|||
[[Datoteka:13-04-13-st-poelten-domplatz-315a.jpg|thumb|upright|Dom]] |
[[Datoteka:13-04-13-st-poelten-domplatz-315a.jpg|thumb|upright|Dom]] |
||
[[Datoteka:13-04-13-st-poelten-landhausviertel-574.jpg|thumb|Landhaus]] |
[[Datoteka:13-04-13-st-poelten-landhausviertel-574.jpg|thumb|Landhaus]] |
||
[[Datoteka:13-04-13-st-poelten-landhausviertel-516.jpg|thumb|Festspielhaus]] |
[[Datoteka:13-04-13-st-poelten-landhausviertel-516.jpg|thumb|Festspielhaus]] |
||
'''Sveti Hipolit'''{{fact}} (''Sankt Pölten'') je grad u [[Austrija|Austriji]] i glavni grad [[Donja Austrija|Donje Austrije]]. U gradu živi 51.548 stanovnika. |
|||
'''Sankt Pölten''' ili '''St. Pölten''' ([[Hrvatski|hrv.]] ''Sveti Hipolit'', skraćeno ''Sv. Hipolit'') je [[Statutarni grad (Austrija)|statutarni grad]] u [[Austrija|Austriji]] i glavni grad [[Savezne države Austrije|savezne države]] [[Donja Austrija|Donje Austrije]]. U gradu živi 54.673 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web |
|||
| url =http://www.citypopulation.de/php/austria-niederosterreich.php |
|||
| title =Austria: Niederösterreich |
|||
| accessdate = 20. travnja 2018. |
|||
| language=engleski |
|||
| publisher=City population}}</ref> |
|||
== Geografske karakteristike == |
|||
''Sankt Pölten'' leži na obalama rijeke [[Traisen (rijeka)|Traisen]], 60 kilometara zapadno od [[Beč]]a, između padina [[Alpe|Alpa]] i [[Dunav]]a.<ref name=brit/> |
|||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Redak 9: | Redak 179: | ||
Oko 771. godine osnovan je [[Benediktinci|benediktinski]] samostan posvećen [[Hipolit Rimski|svetom Hipolitu]], po kojim je kasnije i naselje dobilo ime. Godine 1050. naselje dobiva pravo trgovišta, oko 1159. godine i pravo grada. U [[13. stoljeće|13. stoljeću]] grad se širi i dobiva bedeme. Ugarski kralj [[Matija Korvin]] zauzima grad koji mu služi kao jedno od glavnih uporišta za svoju kratku vladavinu nad Austrijom. Nakon što su [[Habsburška monarhija|Habsburgovci]] obnovili svoju vladavinu u Austriji, Sv. Hipolitu se ponovo daju gradska prava pri čemu dobiva veće povlastice. |
Oko 771. godine osnovan je [[Benediktinci|benediktinski]] samostan posvećen [[Hipolit Rimski|svetom Hipolitu]], po kojim je kasnije i naselje dobilo ime. Godine 1050. naselje dobiva pravo trgovišta, oko 1159. godine i pravo grada. U [[13. stoljeće|13. stoljeću]] grad se širi i dobiva bedeme. Ugarski kralj [[Matija Korvin]] zauzima grad koji mu služi kao jedno od glavnih uporišta za svoju kratku vladavinu nad Austrijom. Nakon što su [[Habsburška monarhija|Habsburgovci]] obnovili svoju vladavinu u Austriji, Sv. Hipolitu se ponovo daju gradska prava pri čemu dobiva veće povlastice. |
||
U doba ratova s [[Osmansko carstvo| |
U doba ratova s [[Osmansko carstvo|Turcima]], gradski bedemi Sv. Hipolita uspješno odbijaju turske napade 1529. i 1683. godine. Poslije 1560. godine, s reformacijom, glavni dio stanovnika postaje [[protestanti|protestantske]] vjeroispovijedi. Nakon 1573. godine slijedi protureformacija i rimokatolička obnova završena je oko 1623. godine. U [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeću]] grad doživljava barokni procvat i dobiva svoj povijesni izgled. [[Napoleon]] zauzima 1805. godine Sv. Hipolit i francuski vojnici ostaju u gradu sljedeće tri godine. |
||
S gradnjom zapadne željeznice (''Westbahn'') 1858. godine Sveti Hipolit polako se razvijao u industrijski grad. Poslije 1903. godine nastaju prva velika poduzeća. Grad postaje veći i 1922. godine postaje tzv. statutarni grad, tj. sa zasebnim gradskim pravom. U [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] skoro polovica grada bila je uništena. Obnova grada završena je 1955., a 1972. godine Sveti Hipolit je prešao granicu od 50.000 stanovnika. |
S gradnjom zapadne željeznice (''Westbahn'') [[1858.]] godine Sveti Hipolit polako se razvijao u industrijski grad. Poslije 1903. godine nastaju prva velika poduzeća. Grad postaje veći i 1922. godine postaje tzv. statutarni grad, tj. sa zasebnim gradskim pravom. U [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] skoro polovica grada bila je uništena. Obnova grada završena je 1955., a 1972. godine Sveti Hipolit je prešao granicu od 50.000 stanovnika. |
||
== Znamenitosti i kultura == |
|||
Povijesno središte grada prepuno je vrijednih građevina, od kojih valja istaknuti [[Katedrala|katedralu]], koja je izvorno bila samostanska crkva i [[renesansa|renesansnu]] gradsku vijećnicu, koja je restaurirana u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Zatim [[samostan]] ''Institut der Englischen Fraulein i crkvu Prandtauer'', djela lokalnog [[arhitekt]]a Jakoba Prandtauera ([[1660.]] – [[1726.]]), Biskupsku palaču ([[1636.]] – [[1653.]]), [[Franjevci|franjevačku]] crkvu ([[1757.]] – [[1768.]]) i [[Augustinci|augustinski]] [[samostan]] u obližnjem [[Herzogenburg]]u.<ref name=brit>{{cite web |
|||
|url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/522575/Sankt-Polten |
|||
| title =''Sankt Pölten'' |
|||
| accessdate = 20. travnja 2018. |
|||
| language=engleski |
|||
| publisher=Encyclopædia Britannica Online |
|||
}}</ref> |
|||
[[Datoteka:CinemaParadiso2.jpg|right|280px|thumb|<center>Centar grada]] |
|||
== Privreda i transport == |
|||
''Sankt Pölten'' je jedan od važnijih austrijskih željezničkih čvorišta i trgovački centar svoje neposredne okolice.<ref name=brit/> |
|||
== Politika == |
== Politika == |
||
Gradonačelnik je Matthias Stadler (SPÖ). |
Gradonačelnik je Matthias Stadler ([[Socijaldemokratska stranka Austrije|SPÖ]]). |
||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
[[Kategorija:Gradovi u Austriji]] |
[[Kategorija:Gradovi u Austriji]] |
Inačica od 20. travnja 2018. u 13:33
Sveti Hipolit Sankt Pölten | |||||
---|---|---|---|---|---|
Panorama (2013.) | |||||
|
|||||
Država | Austrija | ||||
Savezna država | Predložak:ZD+X/ASD | ||||
Kotar | statutarni grad; administrativni centar kotara Sankt Pölten-Land | ||||
Nazvan po | Hipolit Rimski | ||||
Stanovništvo (2014.) | |||||
- Grad | 54.673[1] | ||||
Službena stranica http://www.st-poelten.gv.at/ |
Sankt Pölten ili St. Pölten (hrv. Sveti Hipolit, skraćeno Sv. Hipolit) je statutarni grad u Austriji i glavni grad savezne države Donje Austrije. U gradu živi 54.673 stanovnika.[1]
Geografske karakteristike
Sankt Pölten leži na obalama rijeke Traisen, 60 kilometara zapadno od Beča, između padina Alpa i Dunava.[2]
Povijest
Već u neolitu nastaju prva naselja na mjestu današnjeg Sv. Hipolita. U rimsko doba postoji grad Aelija Ketijum (lat. Aelia Cetium) koji se broji u glavna naselja rimske provincije Norik. Propadanjem rimskog carstva i Aelija Ketijum gubi svoje značenje i dalje se ne nalazi u pisanim izvorima. Tek 799. godine spominje se naselje Trajsma.
Oko 771. godine osnovan je benediktinski samostan posvećen svetom Hipolitu, po kojim je kasnije i naselje dobilo ime. Godine 1050. naselje dobiva pravo trgovišta, oko 1159. godine i pravo grada. U 13. stoljeću grad se širi i dobiva bedeme. Ugarski kralj Matija Korvin zauzima grad koji mu služi kao jedno od glavnih uporišta za svoju kratku vladavinu nad Austrijom. Nakon što su Habsburgovci obnovili svoju vladavinu u Austriji, Sv. Hipolitu se ponovo daju gradska prava pri čemu dobiva veće povlastice.
U doba ratova s Turcima, gradski bedemi Sv. Hipolita uspješno odbijaju turske napade 1529. i 1683. godine. Poslije 1560. godine, s reformacijom, glavni dio stanovnika postaje protestantske vjeroispovijedi. Nakon 1573. godine slijedi protureformacija i rimokatolička obnova završena je oko 1623. godine. U 17. i 18. stoljeću grad doživljava barokni procvat i dobiva svoj povijesni izgled. Napoleon zauzima 1805. godine Sv. Hipolit i francuski vojnici ostaju u gradu sljedeće tri godine.
S gradnjom zapadne željeznice (Westbahn) 1858. godine Sveti Hipolit polako se razvijao u industrijski grad. Poslije 1903. godine nastaju prva velika poduzeća. Grad postaje veći i 1922. godine postaje tzv. statutarni grad, tj. sa zasebnim gradskim pravom. U Drugom svjetskom ratu skoro polovica grada bila je uništena. Obnova grada završena je 1955., a 1972. godine Sveti Hipolit je prešao granicu od 50.000 stanovnika.
Znamenitosti i kultura
Povijesno središte grada prepuno je vrijednih građevina, od kojih valja istaknuti katedralu, koja je izvorno bila samostanska crkva i renesansnu gradsku vijećnicu, koja je restaurirana u 18. stoljeću. Zatim samostan Institut der Englischen Fraulein i crkvu Prandtauer, djela lokalnog arhitekta Jakoba Prandtauera (1660. – 1726.), Biskupsku palaču (1636. – 1653.), franjevačku crkvu (1757. – 1768.) i augustinski samostan u obližnjem Herzogenburgu.[2]
Privreda i transport
Sankt Pölten je jedan od važnijih austrijskih željezničkih čvorišta i trgovački centar svoje neposredne okolice.[2]
Politika
Gradonačelnik je Matthias Stadler (SPÖ).
Izvori
- ↑ a b Austria: Niederösterreich (engleski). City population. Pristupljeno 20. travnja 2018.
- ↑ a b c Sankt Pölten (engleski). Encyclopædia Britannica Online. Pristupljeno 20. travnja 2018.