Hotimir Burger: razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Hotimir Burger''' (Tržič, 1943.), hrvatski filozof<ref name="Verbum">[http://verbum.hr/knjige/autor-burger-hotimir/ Verbum] ''Hotimir B...«. |
|||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
Rođen 1943. u Tržiču, Republika Slovenija. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Varaždinu. Studij filozofije i komparativne književnosti završio 1966. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. S tezom "Problem znanosti u Marxovu djelu.Znanost i povijest" doktorirao na istome fakultetu 1975. Od 1968. do 1975. radio je kao asistent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Za asistenta u Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu izabran 1975., za docenta 1976., za izvanrednog profesora 1980., a za redovnog profesora izabiran je 1986., 1992. i 1997. godine. Kao stipendist Alexander von Humboldt-Stiftung boravio u više navrata na sveučilištima u Frankfurtu/M., Münchenu i Berlinu, te u Parizu. Objavio sedam knjiga, bio urednikom većeg broja prijevoda djela stranih autora i objavio veliki broj znanstvenih i stručnih radova u zemlji i inozemstvu. Prevodio s njemačkog i slovenskog jezika stručnu literaturu. Jedan od pokretača i prvih urednika časopisa [[Filozofska istraživanja]] i [[Synthesis philosophica]]. Jedan od urednika biblioteke Prometej [[Nakladni zavod Globus|Nakladnog zavoda Globus]], te pokretač i urednik biblioteke Homo absconditus istog izdavača. Glavni istraživač na projektu "[[Teorija subjekta|Teorije subjekta]] i suvremena filozofija", koji je s prekidima podupiralo Ministarstva znanosti Republike Hrvatske od 1990. godine. Bio je koordinator filozofskih istraživačkih projekata u Republici Hrvatskoj od 1982.-1990. godine. Član je [[Hrvatsko filozofsko društvo|Hrvatskog filozofskog društva]], Ernst-Bloch-Gesellschaft, Internationale Hegel-Gesellschaft, Helmuth-Plessner-Gesellschaft i College international de philosophie. Bio predsjednik Hrvatskog filozofskog društva i pročelnik Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u dvama mandatima. Djela: ''Ljudska moralnost'', ''Čovjek, simbol i prafenomeni'' (tri studije u kojima se razmatraju tri bitna aspekta Cassirerova mišljenja ili njegove filozofije, koji se djelomično podudaraju s određenim fazama njegova djelovanja) i dr.<ref name="Verbum"/> |
Rođen 1943. u Tržiču, Republika Slovenija. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Varaždinu. Studij filozofije i [[komparativna knjževnost|komparativne književnosti]] završio 1966. na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu. S tezom "Problem znanosti u Marxovu djelu.Znanost i povijest" doktorirao na istome fakultetu 1975. Od 1968. do 1975. radio je kao asistent na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]] u Zagrebu. Za asistenta u Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu izabran 1975., za docenta 1976., za izvanrednog profesora 1980., a za redovnog profesora izabiran je 1986., 1992. i 1997. godine. Kao stipendist [[Alexander von Humboldt-Stiftung]] boravio u više navrata na sveučilištima u Frankfurtu/M., Münchenu i Berlinu, te u Parizu. Objavio sedam knjiga, bio urednikom većeg broja prijevoda djela stranih autora i objavio veliki broj znanstvenih i stručnih radova u zemlji i inozemstvu. Prevodio s njemačkog i slovenskog jezika stručnu literaturu. Jedan od pokretača i prvih urednika časopisa [[Filozofska istraživanja]] i [[Synthesis philosophica]]. Jedan od urednika biblioteke Prometej [[Nakladni zavod Globus|Nakladnog zavoda Globus]], te pokretač i urednik biblioteke Homo absconditus istog izdavača. Glavni istraživač na projektu "[[Teorija subjekta|Teorije subjekta]] i suvremena filozofija", koji je s prekidima podupiralo Ministarstva znanosti Republike Hrvatske od 1990. godine. Bio je koordinator filozofskih istraživačkih projekata u Republici Hrvatskoj od 1982.-1990. godine. Član je [[Hrvatsko filozofsko društvo|Hrvatskog filozofskog društva]], Ernst-Bloch-Gesellschaft, Internationale Hegel-Gesellschaft, Helmuth-Plessner-Gesellschaft i College international de philosophie. Bio predsjednik Hrvatskog filozofskog društva i pročelnik Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u dvama mandatima. Djela: ''Ljudska moralnost'', ''Čovjek, simbol i prafenomeni'' (tri studije u kojima se razmatraju tri bitna aspekta Cassirerova mišljenja ili njegove filozofije, koji se djelomično podudaraju s određenim fazama njegova djelovanja) i dr.<ref name="Verbum"/> |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 21. travnja 2018. u 01:46
Hotimir Burger (Tržič, 1943.), hrvatski filozof[1]
Životopis
Rođen 1943. u Tržiču, Republika Slovenija. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Varaždinu. Studij filozofije i komparativne književnosti završio 1966. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. S tezom "Problem znanosti u Marxovu djelu.Znanost i povijest" doktorirao na istome fakultetu 1975. Od 1968. do 1975. radio je kao asistent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Za asistenta u Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu izabran 1975., za docenta 1976., za izvanrednog profesora 1980., a za redovnog profesora izabiran je 1986., 1992. i 1997. godine. Kao stipendist Alexander von Humboldt-Stiftung boravio u više navrata na sveučilištima u Frankfurtu/M., Münchenu i Berlinu, te u Parizu. Objavio sedam knjiga, bio urednikom većeg broja prijevoda djela stranih autora i objavio veliki broj znanstvenih i stručnih radova u zemlji i inozemstvu. Prevodio s njemačkog i slovenskog jezika stručnu literaturu. Jedan od pokretača i prvih urednika časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica. Jedan od urednika biblioteke Prometej Nakladnog zavoda Globus, te pokretač i urednik biblioteke Homo absconditus istog izdavača. Glavni istraživač na projektu "Teorije subjekta i suvremena filozofija", koji je s prekidima podupiralo Ministarstva znanosti Republike Hrvatske od 1990. godine. Bio je koordinator filozofskih istraživačkih projekata u Republici Hrvatskoj od 1982.-1990. godine. Član je Hrvatskog filozofskog društva, Ernst-Bloch-Gesellschaft, Internationale Hegel-Gesellschaft, Helmuth-Plessner-Gesellschaft i College international de philosophie. Bio predsjednik Hrvatskog filozofskog društva i pročelnik Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u dvama mandatima. Djela: Ljudska moralnost, Čovjek, simbol i prafenomeni (tri studije u kojima se razmatraju tri bitna aspekta Cassirerova mišljenja ili njegove filozofije, koji se djelomično podudaraju s određenim fazama njegova djelovanja) i dr.[1]
Izvori
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.