Gimnazija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Supermen1239876543 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika PajoPajimir
Oznaka: brzo uklanjanje
dodali smo tvoju mamu
Oznake: smješci emoji mobilni uređaj m.wiki
Redak 1: Redak 1:
'''Gimnazija''' je [[obrazovanje|općeobrazovna]] [[srednja škola]] koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka [[osnovna škola|osnovne škole]]. Svrha obrazovanja u gimnaziji je razviti kod [[učenik|učenika]] intelektualnu širinu, potrebu za novim spoznajama i djelovanjima, istraživačku radoznalost, te osposobiti ih za razložno i stvaralačko mišljenje te samostalno [[strategije učenja|učenje]].
'''Gimnazija''' je skola u koju ides ak zelis prat wc jer bus tak i tak opal razred i imas izmijenjenu mamu xoxo gimnazijalci😈😈😈koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka [[osnovna škola|osnovne škole]]. Svrha obrazovanja u gimnaziji je razviti kod [[učenik|učenika]] intelektualnu širinu, potrebu za novim spoznajama i djelovanjima, istraživačku radoznalost, te osposobiti ih za razložno i stvaralačko mišljenje te samostalno [[strategije učenja|učenje]].


Kao općeobrazovna škola gimnazija je prijelazni stupanj k profesionalnom osposobljavanju u višim i visokim školama te [[fakultet]]ima, tj. ona ne osposobljava učenika za neko posebno zanimanje već ga uglavnom usmjerava na daljnje školovanje.
Kao općeobrazovna škola gimnazija je prijelazni stupanj k profesionalnom osposobljavanju u višim i visokim školama te [[fakultet]]ima, tj. ona ne osposobljava učenika za neko posebno zanimanje već ga uglavnom usmjerava na daljnje školovanje.

Inačica od 23. travnja 2018. u 16:36

Gimnazija je skola u koju ides ak zelis prat wc jer bus tak i tak opal razred i imas izmijenjenu mamu xoxo gimnazijalci😈😈😈koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole. Svrha obrazovanja u gimnaziji je razviti kod učenika intelektualnu širinu, potrebu za novim spoznajama i djelovanjima, istraživačku radoznalost, te osposobiti ih za razložno i stvaralačko mišljenje te samostalno učenje.

Kao općeobrazovna škola gimnazija je prijelazni stupanj k profesionalnom osposobljavanju u višim i visokim školama te fakultetima, tj. ona ne osposobljava učenika za neko posebno zanimanje već ga uglavnom usmjerava na daljnje školovanje.

Podjela

Gimnazije se dijele na opće, jezične, klasične, prirodoslovno-matematičke i prirodoslovne.

Opća gimnazija podrazumijeva uravnotežen odnos svih općeobrazovnih nastavnih predmeta, a od drugog razreda izborna nastava je obvezni dio nastavnog plana i programa.

Jezična gimnazija sadrži povećan broj sati učenja stranih jezika, dok u trećem i četvrtom razredu umjesto jednog od prirodoslovnih predmeta (biologija, kemija, fizika) učenici mogu birati povećane programe stranih jezika.

Klasična gimnazija podrazumijeva učenje latinskog i grčkog tijekom sve četiri godine tri sata tjedno.

Prirodoslovno-matematička gimnazija sadrži veći fond sati matematike, fizike i informatike tijekom sve četiri godine obrazovanja, a učenicima pruža mogućnost izbora proširenog programa matematike i informatike umjesto drugog stranog jezika.

Prirodoslovna gimnazija temelji se na uravnoteženom odnosu matematike, kemije, fizike i biologije s posebnim naglaskom na laboratorijskim vježbama, a u okviru izbornog dijela programa učenici se mogu odlučiti za učenje drugog stranog jezika ili osnova ekologije.

Predmeti

Obvezni predmeti u svim gimnazijama u Hrvatskoj su: hrvatski jezik, dva strana jezika (mogućnost učenja engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog i španjolskog jezika) latinski jezik, glazbena umjetnost, likovna umjetnost, psihologija, logika, sociologija, filozofija, povijest, geografija, matematika, fizika, kemija, biologija, informatika, politika i gospodarstvo, tjelesna i zdravstvena kultura, te vjeronauk ili etika kao izborni predmet. U klasičnim gimnazijama još se uči i grčki jezik, a u prirodoslovnim i osnove ekologije.

Raširenost

U nekim gimnazijama nastava se odvija i na manjinskim jezicima, npr. u Gimnaziji Beli Manastir i Opštoj pravoslavnoj gimnaziji Kantakuzina Katarina Branković u Zagrebu na srpskom jeziku.

U Hrvatskoj postoji nekoliko desetaka gimnazija diljem zemlje.

Vanjske poveznice

Slične stranice

Popis gimnazija u Hrvatskoj