Brojilo električne energije: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 9: Redak 9:
Moderna elektronička brojila množenje napona i struje te integraciju obavljaju [[elektronički sklop|elektroničkim sklopovima]].
Moderna elektronička brojila množenje napona i struje te integraciju obavljaju [[elektronički sklop|elektroničkim sklopovima]].
Najčešće je u uporabi Hallov osjetnik napona u kojemu se inducira napon razmjeran struji opterećenja. Dalje se logičkim modulima vrši množenje napona i struje, a množenjem s proteklim vremenom dobija se iznos preuzete el. energije koji je ispisan na pokazniku sa tekućim kristalima (LCD). Osim Hallove sonde za mjerenje struje se koristi strujni transformator ili precizni otpornik - shunt.
Najčešće je u uporabi Hallov osjetnik napona u kojemu se inducira napon razmjeran struji opterećenja. Dalje se logičkim modulima vrši množenje napona i struje, a množenjem s proteklim vremenom dobija se iznos preuzete el. energije koji je ispisan na pokazniku sa tekućim kristalima (LCD). Osim Hallove sonde za mjerenje struje se koristi strujni transformator ili precizni otpornik - shunt.
Naprendnija kombi elektronička brojila mjere odvojeno 4 energije: radnu potrošenu, radnu proizvedenu, jalovu induktivnu te jalovu kapacitivnu energiju. Osim energije elektronička brojila mjere snagu i imaju integriran limitator. Najveće prednost elektroničkih brojila što se mogu umrežavati i očitavati digitalno s ručnim terminalom ili daljinski preko GSM ili fiksnog modema. Ovaj način očitavanja je poznat pod imenom AMR (Automatic Meter Reading). Najčešće elektronička brojila imaju odvojene mjesečne izvještaje potrošnje i snage za najmanje 12 mjeseci i to se zove Billing Period ili Obračunski period. Digitalna brojila najčešće imaju više od dvije tarife i samostalno prebacuju tarife preko internog sata.
Naprendnija kombi elektronička brojila mjere odvojeno 4 energije: radnu potrošenu, radnu proizvedenu, jalovu induktivnu te jalovu kapacitivnu energiju. Osim energije elektronička brojila mjere snagu i imaju integriran limitator. Najveća prednost elektroničkih brojila što se mogu umrežavati i očitavati digitalno s ručnim terminalom ili daljinski preko GSM ili fiksnog modema. Ovaj način očitavanja je poznat pod imenom AMR (Automatic Meter Reading). Najčešće elektronička brojila imaju odvojene mjesečne izvještaje potrošnje i snage za najmanje 12 mjeseci i to se zove Billing Period ili Obračunski period. Digitalna brojila najčešće imaju više od dvije tarife i samostalno prebacuju tarife preko internog sata i spremnjenih uklopnih vremena. Digitalna brojila mogu imati osim integriranog uklopnog sata mogu imati i integriran MTU (Mrežno tonsko upravljanje) prijemnik koji sluša komande iz mreže te na osnovu njih prebacuje tarife, mijenja uklopna vremena ili sinkronizira sat brojila.





Inačica od 9. siječnja 2007. u 16:04

Brojač na kojem se očitava potrošena električna energija

Brojilo električne energije ili električno brojilo je uređaj kojim se mjeri i registrira električna energija isporučena potrošaču u elektroenergetskom sustavu. Za kućanstva se mjeri i obračunava samo djelatna energija, a mjerna jedinica je kilovatsat (kWh).

Ovisno o vrsti električnog priključka brojila mogu biti jednofazna ili trofazna. Dvotarifna i višetarifna brojila mogu odvojeno registrirati potrošnju u razdobljima utvrđenih tarifnim sustavom.

Rad klasičnog brojila zasniva se na registriranju okretaja indukcijskog motora na mehaničkom brojaču. Motor ima odvojene namote za napon i struju kojima se postiže da je kutna brzina rotora razmjerna trenutačnoj električnoj snazi, što se može i kontrolirati jer je oznaka na rotoru vidljiva kroz otvor na prednjoj ploči. Kako je ukupni zakret rotora jednak integralu kutne brzine u proteklom vremenu, a energija je jednaka integralu snage u vremenu, znači i da je ukupni zakret razmjeran energiji.

Moderna elektronička brojila množenje napona i struje te integraciju obavljaju elektroničkim sklopovima. Najčešće je u uporabi Hallov osjetnik napona u kojemu se inducira napon razmjeran struji opterećenja. Dalje se logičkim modulima vrši množenje napona i struje, a množenjem s proteklim vremenom dobija se iznos preuzete el. energije koji je ispisan na pokazniku sa tekućim kristalima (LCD). Osim Hallove sonde za mjerenje struje se koristi strujni transformator ili precizni otpornik - shunt. Naprendnija kombi elektronička brojila mjere odvojeno 4 energije: radnu potrošenu, radnu proizvedenu, jalovu induktivnu te jalovu kapacitivnu energiju. Osim energije elektronička brojila mjere snagu i imaju integriran limitator. Najveća prednost elektroničkih brojila što se mogu umrežavati i očitavati digitalno s ručnim terminalom ili daljinski preko GSM ili fiksnog modema. Ovaj način očitavanja je poznat pod imenom AMR (Automatic Meter Reading). Najčešće elektronička brojila imaju odvojene mjesečne izvještaje potrošnje i snage za najmanje 12 mjeseci i to se zove Billing Period ili Obračunski period. Digitalna brojila najčešće imaju više od dvije tarife i samostalno prebacuju tarife preko internog sata i spremnjenih uklopnih vremena. Digitalna brojila mogu imati osim integriranog uklopnog sata mogu imati i integriran MTU (Mrežno tonsko upravljanje) prijemnik koji sluša komande iz mreže te na osnovu njih prebacuje tarife, mijenja uklopna vremena ili sinkronizira sat brojila.