Mikrovalovi: razlika između inačica
Nadopunio Mikrovalovi |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[datoteka:Microwave.750pix.jpg|mini|desno|250px|[[Mikrovalna pećnica]].]] |
|||
'''Mikrovalovi''' su zajednički naziv za decimetarsko, centimetarsko i milimetarsko područje [[radiovalovi|radiovalova]]. Tradicionalno to obuhvaća područje [[frekvencija]] iznad 300 [[megaherc|MHz]], međutim danas se često kao donja granica mikrovalova uzima i frekvencija od 1 [[gigaherc|GHz]]. |
|||
'''Mikrovalovi''' su [[elektromagnetski valovi]] [[valna duljina|valne duljine]] od 1 do 300 [[metar|mm]]. Prirodno ih [[Emisija|emitiraju]] svi topli predmeti, a njihova [[frekvencija]] ovisi o [[temperatura|temperaturi]] izvora. Mogu se proizvesti s pomoću [[Oscilator (elektrotehnika)|oscilatora]] ili [[magnetron]]a. Upotrebljavaju se u [[meteorologija|meteorologiji]], [[telekomunikacija]]ma (na primjer [[GPS]], [[GSM]], [[Bluetooth]], [[WLAN]]) te u [[industrija|industriji]], [[medicina|medicini]], [[Kućanstvo|kućanstvu]] (na primjer [[mikrovalna pećnica]]). Istraživanjima [[Kozmičke zrake|kozmičkog zračenja]] u području mikrovalova bavi se [[radio astronomija]] ([[kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje]]). <ref> '''mikrovalovi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69508] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref> |
|||
Mikrovalovi se koriste u [[radar]]skoj tehnici, [[mikrovalna pećnica|mikrovalnim pećnicama]], bežičnim komunikacijama ([[GSM]], [[WLAN]], [[Bluetooth]]), [[astronomija|astronomiji]] itd. Područja oko frekvencija 800 MHz, 2,45 GHz i 13 GHz su slobodna za različite primjene u [[industrija|industriji]], [[znanost]]i i [[medicina|medicini]] ''([[ISM band]])''. |
|||
[[Antena|Antene]] se na mikrovalne uređaje obično spajaju pomoću [[valovod]]a, jer gubitak snage s porastom frekvencije u [[koaksijalni kabel|koaksijalnom kabelu]] postaje prevelik. |
Mikrovalovi su zajednički naziv za decimetarsko, centimetarsko i [[milimetar]]sko područje [[radiovalovi|radio valova]]. Tradicionalno to obuhvaća područje [[frekvencija]] iznad 300 [[megaherc|MHz]], međutim danas se često kao donja granica mikrovalova uzima i frekvencija od 1 [[gigaherc|GHz]]. Mikrovalovi se koriste i u [[radar]]skoj tehnici. Područja oko frekvencija 800 MHz, 2,45 GHz i 13 GHz su slobodna za različite primjene u [[industrija|industriji]], [[znanost]]i i [[medicina|medicini]] ''([[ISM band]])''. [[Antena|Antene]] se na mikrovalne uređaje obično spajaju pomoću [[valovod]]a, jer gubitak [[Električna snaga|snage]] s porastom frekvencije u [[koaksijalni kabel|koaksijalnom kabelu]] postaje prevelik. |
||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
{{Mrva-fiz}} |
{{Mrva-fiz}} |
||
Inačica od 9. svibnja 2018. u 07:44
Mikrovalovi su elektromagnetski valovi valne duljine od 1 do 300 mm. Prirodno ih emitiraju svi topli predmeti, a njihova frekvencija ovisi o temperaturi izvora. Mogu se proizvesti s pomoću oscilatora ili magnetrona. Upotrebljavaju se u meteorologiji, telekomunikacijama (na primjer GPS, GSM, Bluetooth, WLAN) te u industriji, medicini, kućanstvu (na primjer mikrovalna pećnica). Istraživanjima kozmičkog zračenja u području mikrovalova bavi se radio astronomija (kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje). [1]
Mikrovalovi su zajednički naziv za decimetarsko, centimetarsko i milimetarsko područje radio valova. Tradicionalno to obuhvaća područje frekvencija iznad 300 MHz, međutim danas se često kao donja granica mikrovalova uzima i frekvencija od 1 GHz. Mikrovalovi se koriste i u radarskoj tehnici. Područja oko frekvencija 800 MHz, 2,45 GHz i 13 GHz su slobodna za različite primjene u industriji, znanosti i medicini (ISM band). Antene se na mikrovalne uređaje obično spajaju pomoću valovoda, jer gubitak snage s porastom frekvencije u koaksijalnom kabelu postaje prevelik.
Izvori
