Jedanaesterac (književnost): razlika između inačica
proširenja, izvor |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Jedanaesterac''', [[stih]] od jedanaest [[slog]]ova, prema silabičkoj [[Versifikacija|versifikaciji]].<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=28885 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Jedanaesterac''] (pristupljeno 25. svibnja 2018.)</ref> Bio je bitan stih [[Antika|antičke]] (kvantitativne) versifikacije; obično se veže uz [[Katul|Katula]] i [[Marcijal|Marcijala]].<ref name=HE/> Utjecajan je i u versifikaciji kasnijih romanskih jezika. |
|||
'''Jedanaesterac''' je naziv za [[stih]] od 11 [[slog]]ova. |
|||
[[Dante]] ga je držao najuzvišenijim stihom talijanske prozodije. Omiljen je u talijanskom pjesništvu od 13. stoljeća, pod nazivom ''endecesillabo''. Njime je napisana većina talijanskog klasičnog pjesništva (Dante, [[Francesco Petrarca|Petrarca]], [[Ludovico Ariosto]], [[Torquato Tasso]] i drugi). Španjolci ga prihvaćaju kao stih [[Sonet|soneta]] u 15. stoljeću.<ref name=HE/>. |
|||
U hrvatskoj je usmenoj poeziji trohejski tročlani stih s dvjema cezurama i obično s daktilskom klauzulom. |
|||
Oponašali su ga njemački autori [[Heinrich Heine|H. Heine]] i [[Goethe|J. W. Goethe]]. I [[jampski pentametar]], najrašireniji stih u Engleskoj, je u počecima pod utjecajem ''endecasillaba'' ([[Geoffrey Chaucer|Chaucer]], [[Thomas Wyatt|Wyatt]]). |
|||
Među najpoznatije pjesnike hrvatskoga jampskog jedanaesterca ubrajaju se [[Ivan Mažuranić]], [[Đuro Arnold]], [[August Šenoa]], [[Franjo Marković]], [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Tin Ujević]], [[Dobriša Cesarić]], [[Ivan Goran Kovačić]] (čija je ''[[Jama (poema)|Jama]]'' ispjevana u jedanaestercu) |
|||
U hrvatskoj je usmenoj poeziji [[trohej|trohejski]] tročlani stih s dvjema [[cezura|cezurama]] i obično s [[daktil|daktilskom]] klauzulom. U jedanaestercu je ispjevana glasovita poema "[[Jama (poema)|Jama]]" [[Ivan Goran Kovačić|Ivana Gorana Kovačića]]. Među poznate pjesnike hrvatskoga [[Jamb|jampskog]] jedanaesterca ubrajaju se i [[Ivan Mažuranić]], [[Đuro Arnold]], [[August Šenoa]], [[Franjo Marković]], [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Tin Ujević]] i [[Dobriša Cesarić]]. |
|||
==Izvori== |
|||
{{izvori}} |
|||
[[Kategorija:Hrvatski jezik]] |
[[Kategorija:Hrvatski jezik]] |
||
Inačica od 25. svibnja 2018. u 21:58
Jedanaesterac, stih od jedanaest slogova, prema silabičkoj versifikaciji.[1] Bio je bitan stih antičke (kvantitativne) versifikacije; obično se veže uz Katula i Marcijala.[1] Utjecajan je i u versifikaciji kasnijih romanskih jezika.
Dante ga je držao najuzvišenijim stihom talijanske prozodije. Omiljen je u talijanskom pjesništvu od 13. stoljeća, pod nazivom endecesillabo. Njime je napisana većina talijanskog klasičnog pjesništva (Dante, Petrarca, Ludovico Ariosto, Torquato Tasso i drugi). Španjolci ga prihvaćaju kao stih soneta u 15. stoljeću.[1].
Oponašali su ga njemački autori H. Heine i J. W. Goethe. I jampski pentametar, najrašireniji stih u Engleskoj, je u počecima pod utjecajem endecasillaba (Chaucer, Wyatt).
U hrvatskoj je usmenoj poeziji trohejski tročlani stih s dvjema cezurama i obično s daktilskom klauzulom. U jedanaestercu je ispjevana glasovita poema "Jama" Ivana Gorana Kovačića. Među poznate pjesnike hrvatskoga jampskog jedanaesterca ubrajaju se i Ivan Mažuranić, Đuro Arnold, August Šenoa, Franjo Marković, Silvije Strahimir Kranjčević, Tin Ujević i Dobriša Cesarić.
Izvori
- ↑ a b c LZMK, Hrvatska enciklopedija, Jedanaesterac (pristupljeno 25. svibnja 2018.)