Cerij: razlika između inačica

Cerij je kemijski element atomskog (rednog) broja 58 i atomske mase 140,116(1). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Ce. Cerij ili cer^[2]^[3]^[4] je 1803.^[3] godine otkrio Martin Heinrich Klaproth (Njemačka) te istovremeno Jöns Jakob Berzelius (Švedska) i Wilhelm von Hisinger (Njemačka). Ime je dobio po asteroidu Ceresu otkrivenom dvije godine prije elementa. To je sivi metal koji potamni stajanjem na zraku. Lako se otapa u vodi i kiselinama. Kada se zagrije zapali se i izgara u CeO2. Cerij je jaki reducens.

Toksičnost

Cerij je slabo toksičan. Neke njegove netopljive soli kao što je cerijev oksalat nisu otrovne i prepisuju se u količinama od 500 mg za smirivanje mučnine.

Vanjske poveznice

Logotip Wječnika

Wječnik ima rječničku natuknicu cerij

Logotip Wječnika

Wječnik ima rječničku natuknicu cer

Izvori

↑ ^a ^b ^c Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1.
↑ Draško Koričančić, ur., Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Osijek : Gradska tiskara, 1996., ISBN 953-6549-05-0 (Knj. 2.), ISBN 953-6549-06-9 (cjelina), str. 58. (57.)
↑ ^a ^b Ljubiša Grlić, Cer, U svesku: Rikard Podhorsky, (gl. ur.); Rikard Podhorsky (ur. struke), Tehnička enciklopedija, Sv. 2. : Beto – C, Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1966., ISBN 953-6036-49-5 (cjelina), str. 598. – 600.
↑ Cer, U svesku: Josip Šentija (gl. ur.); Ivona Ajanović et alii (ur.), Opća enciklopedija, III. izd., Sv. 2. : C – Fob, Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1977., ISBN 86-7053-012-0 (dopun. sv.), str. 45.

Periodni sustav elemenata

H

He

Li

Be

B

C

N

O

F

Ne

Na

Mg

Al

Si

P

S

Cl

Ar

K

Ca

Sc

Ti

V

Cr

Mn

Fe

Co

Ni

Cu

Zn

Ga

Ge

As

Se

Br

Kr

Rb

Sr

Y

Zr

Nb

Mo

Tc

Ru

Rh

Pd

Ag

Cd

In

Sn

Sb

Te

I

Xe

Cs

Ba

La

Ce

Pr

Nd

Pm

Sm

Eu

Gd

Tb

Dy

Ho

Er

Tm

Yb

Lu

Hf

Ta

W

Re

Os

Ir

Pt

Au

Hg

Tl

Pb

Bi

Po

At

Rn

Fr

Ra

Ac

Th

Pa

U

Np

Pu

Am

Cm

Bk

Cf

Es

Fm

Md

No

Lr

Rf

Db

Sg

Bh

Hs

Mt

Ds

Rg

Cn

Nh

Fl

Mc

Lv

Ts

Og

Alkalijski metali

Zemnoalkalijski metali

Nedovršeni članak Cerij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[Sebastian_Blumentritt-1] Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1.

[2] Draško Koričančić, ur., Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Osijek : Gradska tiskara, 1996., ISBN 953-6549-05-0 (Knj. 2.), ISBN 953-6549-06-9 (cjelina), str. 58. (57.)

[TE-3] Ljubiša Grlić, Cer, U svesku: Rikard Podhorsky, (gl. ur.); Rikard Podhorsky (ur. struke), Tehnička enciklopedija, Sv. 2. : Beto – C, Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1966., ISBN 953-6036-49-5 (cjelina), str. 598. – 600.

[OE-4] Cer, U svesku: Josip Šentija (gl. ur.); Ivona Ajanović et alii (ur.), Opća enciklopedija, III. izd., Sv. 2. : C – Fob, Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1977., ISBN 86-7053-012-0 (dopun. sv.), str. 45.

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Redak 16: / Redak 16: @@
 |  e_konfiguracija  = 4f<sup>1</sup>6s<sup>2</sup> <ref name="Sebastian_Blumentritt"/>
 }}
-'''Cerij''' ili '''cer'''<ref name"PHE">Draško Koričančić, ur., Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, ''Prva hrvatska enciklopedija'', pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : ''C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika'', Osijek : Gradska tiskara, 1996., ISBN 953-6549-05-0 (Knj. 2.), ISBN 953-6549-06-9 (cjelina), str. 58. (57.)</ref><ref name="TE">Ljubiša Grlić, ''Cer'',&nbsp; '''<tt>U svesku:</tt>''' Rikard Podhorsky, (gl. ur.); Rikard Podhorsky (ur. struke), ''Tehnička enciklopedija'', Sv. 2. : Beto – C, Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1966., ISBN 953-6036-49-5 (cjelina), str. 598. – 600.</ref><ref name="OE">''Cer'',&nbsp; '''<tt>U svesku:</tt>''' Josip Šentija (gl. ur.); Ivona Ajanović et alii (ur.), ''Opća enciklopedija'', III. izd., Sv. 2. : C – Fob, Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1977., ISBN 86-7053-012-0 (dopun. sv.), str. 45.</ref> je [[1803.]]<ref name="TE"/> godine otkrio [[Martin Heinrich Klaproth]] ([[Njemačka]]) te istovremeno [[Jöns Jakob Berzelius]] ([[Švedska]]) i [[Wilhelm von Hisinger]] ([[Njemačka]]). Ime je dobio po asteroidu [[1 Ceres|Ceresu]] otkrivenom dvije godine prije elementa. To je sivi metal koji potamni stajanjem na zraku. Lako se otapa u vodi i kiselinama. Kada se zagrije zapali se i izgara u CeO2. Cerij je jaki oksidans.
+'''Cerij''' ili '''cer'''<ref name"PHE">Draško Koričančić, ur., Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, ''Prva hrvatska enciklopedija'', pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : ''C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika'', Osijek : Gradska tiskara, 1996., ISBN 953-6549-05-0 (Knj. 2.), ISBN 953-6549-06-9 (cjelina), str. 58. (57.)</ref><ref name="TE">Ljubiša Grlić, ''Cer'',&nbsp; '''<tt>U svesku:</tt>''' Rikard Podhorsky, (gl. ur.); Rikard Podhorsky (ur. struke), ''Tehnička enciklopedija'', Sv. 2. : Beto – C, Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1966., ISBN 953-6036-49-5 (cjelina), str. 598. – 600.</ref><ref name="OE">''Cer'',&nbsp; '''<tt>U svesku:</tt>''' Josip Šentija (gl. ur.); Ivona Ajanović et alii (ur.), ''Opća enciklopedija'', III. izd., Sv. 2. : C – Fob, Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1977., ISBN 86-7053-012-0 (dopun. sv.), str. 45.</ref> je [[1803.]]<ref name="TE"/> godine otkrio [[Martin Heinrich Klaproth]] ([[Njemačka]]) te istovremeno [[Jöns Jakob Berzelius]] ([[Švedska]]) i [[Wilhelm von Hisinger]] ([[Njemačka]]). Ime je dobio po asteroidu [[1 Ceres|Ceresu]] otkrivenom dvije godine prije elementa. To je sivi metal koji potamni stajanjem na zraku. Lako se otapa u vodi i kiselinama. Kada se zagrije zapali se i izgara u CeO2. Cerij je jaki reducens.
 == Toksičnost ==