Trilj: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 80: | Redak 80: | ||
== Uprava == |
== Uprava == |
||
Gradonačelnik Trilja je |
Gradonačelnik Trilja je Roberto Kelava. |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
Inačica od 7. lipnja 2018. u 12:09
Trilj (u rimsko doba Tilurium) je grad u Hrvatskoj. Kao jedan od najmlađih gradova u RH dugi niz godina nije ispunjavao uvjete da postane grad ali je pripojenjem sela Vedrine administrativno u područje naselja i značajnim povećanjem broja stanovnika zadovoljio uvjet da kao grad u RH mora imati preko 5 000 stanovnika, ostale uvjete kao što su vatrogasna postaja, ambulanta, policijska postaja itd. naselje Trilj je ispunilo uz pomoć susjednog grada Sinja. Sada kao samostalan grad i važno prometno sjecište s jednim od najvećih mostova na rijeci Cetini mirno živi životom kao i sva naselja živopisne Zagore.
Gradska naselja
Gradu Trilju pripada 26 naselja (stanje 2006), to su: Bisko, Budimir, Čačvina, Čaporice, Gardun, Grab, Jabuka, Kamensko, Košute, Krivodol, Ljut, Nova Sela, Podi, Rože, Strizirep, Strmendolac, Tijarica, Trilj, Ugljane, Vedrine, Velić, Vinine, Vojnić Sinjski, Voštane, Vrabač i Vrpolje.
Zemljopis
Trilj je smješten na jugoistoku Sinjskog polja i daljnjem podnožju planine Kamešnice, uz rijeku Cetinu. Na jugozapadu ga dijeli od mora planina Mosor od kojeg je udaljen zračnom linijom petnaestak kilometara. Trilj ima submediteransku klimu. Oduvijek je značajno prometno čvorište i najznačajniji mostni prijelaz u Cetinskoj krajini. Grad i okolica obiluju prirodnim ljepotama. Veličina grada i broj stanovnika mijenja se kroz povijest.
Stanovništvo
Popis 2011.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Trilj ima 9.109 stanovnika.[1] Većina stanovništva su Hrvati s 99,20%,[2] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 98,59% čine pripadnici katoličke vjere.[3]
Danas je grad spojen sa selom Vedrinama, te zajedno čine jedinstvenu urbanu cjelinu s preko 5.000 stanovnika. U samom gradu živi oko 3.000 stanovnika.
Napomena: Trilj je nastao izdvajanjem iz općine Sinj te je dio podataka o broju stanovnika za razdoblje od 1857. do 1981. godine sadržan u podacima općine Dugopolje.
Uprava
Gradonačelnik Trilja je Roberto Kelava.
Povijest
U rimsko doba, ovdje je bio vrlo važan most preko Cetine, na prometnici Salona (današnji Solin, Hrvatska) - Argentaria (današnja Srebrenica, Bosna i Hercegovina). Upravo se tu, na mjestu današnjega grada Trilja (u starorimskim putopisima i cestovnim postajama se spominje kao "Pons Tiluri) račvala u dva pravca - jedan je pravac išao preko Delminija, na sjeveroistok prema Argentariji, a drugi preko Narone, današnjega Vida kraj Metkovića, prema Scodri (današnji Skadar,Shkodra, u Albaniji) i Dirahiju, na jugoistoku.
Gospodarstvo
U prijeratnom razdoblju popriličan broj stanovnika radio je u tvornici Cetinka koja se bavila proizvodnjom plastičnih proizvoda a tijekom rata je proizvodila ručne bombe[nedostaje izvor]. Završetkom rata tvornica propada a dio radnika dobiva otpremnine a dio ne. Danas je stanovništvo angažirano u uslužnim djelatnostima turističkog tipa, poljoprivredi i djelomično proizvodnji gotovih građevinskih proizvoda. U samom centru grada Trilja nalazi se više desetaka kafića, nekoliko restorana te hotel Sv. Mihovila.
Poznate osobe
Spomenici i znamenitosti
Brojni arheološki nalazi u novije vrijeme pronađeni u koritu rijeke Cetine, ali i brojna arheološka nalazišta u najbližoj okolici (prapovijesna gradinska naselja na Gardunu, Čaporicama, Vedrinama) govore o njegovom značaju u prapovijesno vrijeme. Najpoznatiji od njih je Tilirium, rimski legionatski logor, po kojem je Trilj i dobio ime.
Utvrda Nutjak nalazi se na početku sutjeske rijeke Cetine nizvodno od Trilja.
Obrazovanje
Kultura
Na području grada Trilja djeluje više kulturnih ustanova i udruženja:
- limena glazba "Trilj",
- klapa "Trilj",
- dramska udruga "Tilirium",
- likovna udruga "Trilj" i
- Muzej triljskog kraja
Šport
Na području Trilja djeluje više športskih klubova koji obogaćuju život u gradu tokom cijele godine:
- rukometni klub "Pršut Voštane" Trilj simbol grada,
- kuglački klub "Cetinka",
- košarkaški klub "Cetina"
- boćarski klub Trilj
- nogometni klub "Trilj"
- malonogometni klub Trilj
- planinarsko društvo "Jelinak" Trilj
Izvori
Literatura
- Marin Buovac: Poganski običaj prilaganja obola Konstantina V. Kopronima i Lava IV. u inhumiranim grobovima na prostoru istočnojadranske obale, Znanstveni skup "Hrvatska arheologija i Aachenski mir, 812.-2012." - Zadar, 2012 (poster sekcija).
- Marin Buovac: Rimski amfiteatri na tlu istočnog Jadrana i zaobalja / Römische Amphitheater auf dem ostadriatischen Gebiet und Hinterland, Histria Antiqua, vol. 22, Pula, 2013., str. 129 - 156.
- Marin Buovac: Kultovi, mitovi i vjerovanja rimskih gladijatora na području Republike Hrvatske, u: Zbornik radova – međunarodni kongres Kost.ar – kult i religija, br. 1, Zadar, 2013, str. 40-50.
Vanjske poveznice
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Trilj |
|