Trilj

Trilj (u rimsko doba Tilurium) je grad u Hrvatskoj. Kao jedan od najmlađih gradova u RH dugi niz godina nije ispunjavao uvjete da postane grad ali je pripojenjem sela Vedrine administrativno u područje naselja i značajnim povećanjem broja stanovnika zadovoljio uvjet da kao grad u RH mora imati preko 5 000 stanovnika, ostale uvjete kao što su vatrogasna postaja, ambulanta, policijska postaja itd. naselje Trilj je ispunilo uz pomoć susjednog grada Sinja. Sada kao samostalan grad i važno prometno sjecište s jednim od najvećih mostova na rijeci Cetini mirno živi životom kao i sva naselja živopisne Zagore.

Gradska naselja

Gradu Trilju pripada 26 naselja (stanje 2006), to su: Bisko, Budimir, Čačvina, Čaporice, Gardun, Grab, Jabuka, Kamensko, Košute, Krivodol, Ljut, Nova Sela, Podi, Rože, Strizirep, Strmendolac, Tijarica, Trilj, Ugljane, Vedrine, Velić, Vinine, Vojnić Sinjski, Voštane, Vrabač i Vrpolje.

Zemljopis

Trilj je smješten na jugoistoku Sinjskog polja i daljnjem podnožju planine Kamešnice, uz rijeku Cetinu. Na jugozapadu ga dijeli od mora planina Mosor od kojeg je udaljen zračnom linijom petnaestak kilometara. Trilj ima submediteransku klimu. Oduvijek je značajno prometno čvorište i najznačajniji mostni prijelaz u Cetinskoj krajini. Grad i okolica obiluju prirodnim ljepotama. Veličina grada i broj stanovnika mijenja se kroz povijest.

Stanovništvo

Popis 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Trilj ima 9.109 stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,20%, a po vjerskom opredjeljenu većinu od 98,59% čine pripadnici katoličke vjere.

Danas je grad spojen sa selom Vedrinama, te zajedno čine jedinstvenu urbanu cjelinu s preko 5.000 stanovnika. U samom gradu živi oko 3.000 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika naselja/grada Trilja za razdoblje od 1857. do 2011. godine

broj stanovnika	7116	8078	8555	10060	11475	11903	12337	12972	12586	13338	13507	13529	13394	13894	10799	9109
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.

Napomena: Trilj je nastao izdvajanjem iz općine Sinj te je dio podataka o broju stanovnika za razdoblje od 1857. do 1981. godine sadržan u podacima općine Dugopolje.

Uprava

Gradonačelnik Trilja je Roberto Kelava.

Povijest

U rimsko doba, ovdje je bio vrlo važan most preko Cetine, na prometnici Salona (današnji Solin, Hrvatska) - Argentaria (današnja Srebrenica, Bosna i Hercegovina). Upravo se tu, na mjestu današnjega grada Trilja (u starorimskim putopisima i cestovnim postajama se spominje kao "Pons Tiluri) račvala u dva pravca - jedan je pravac išao preko Delminija, na sjeveroistok prema Argentariji, a drugi preko Narone, današnjega Vida kraj Metkovića, prema Scodri (današnji Skadar,Shkodra, u Albaniji) i Dirahiju, na jugoistoku.

Gospodarstvo

U prijeratnom razdoblju popriličan broj stanovnika radio je u tvornici Cetinka koja se bavila proizvodnjom plastičnih proizvoda a tijekom rata je proizvodila ručne bombe^{[nedostaje izvor]}. Završetkom rata tvornica propada a dio radnika dobiva otpremnine a dio ne. Danas je stanovništvo angažirano u uslužnim djelatnostima turističkog tipa, poljoprivredi i djelomično proizvodnji gotovih građevinskih proizvoda. U samom centru grada Trilja nalazi se više desetaka kafića, nekoliko restorana te hotel Sv. Mihovila.

Spomenici i znamenitosti

Brojni arheološki nalazi u novije vrijeme pronađeni u koritu rijeke Cetine, ali i brojna arheološka nalazišta u najbližoj okolici (prapovijesna gradinska naselja na Gardunu, Čaporicama, Vedrinama) govore o njegovom značaju u prapovijesno vrijeme. Najpoznatiji od njih je Tilirium, rimski legionatski logor, po kojem je Trilj i dobio ime.

Utvrda Nutjak nalazi se na početku sutjeske rijeke Cetine nizvodno od Trilja.

Kultura

Na području grada Trilja djeluje više kulturnih ustanova i udruženja:

• limena glazba "Trilj",
• klapa "Trilj",
• dramska udruga "Tilirium",
• likovna udruga "Trilj" i
• Muzej triljskog kraja

Šport

Na području Trilja djeluje više športskih klubova koji obogaćuju život u gradu tokom cijele godine:

• rukometni klub "Pršut Voštane" Trilj simbol grada,
• kuglački klub "Cetinka",
• košarkaški klub "Cetina"
• boćarski klub Trilj
• nogometni klub "Trilj"
• malonogometni klub Trilj
• planinarsko društvo "Jelinak" Trilj

Literatura

• Marin Buovac: Poganski običaj prilaganja obola Konstantina V. Kopronima i Lava IV. u inhumiranim grobovima na prostoru istočnojadranske obale, Znanstveni skup "Hrvatska arheologija i Aachenski mir, 812.-2012." - Zadar, 2012 (poster sekcija).
• Marin Buovac: Rimski amfiteatri na tlu istočnog Jadrana i zaobalja / Römische Amphitheater auf dem ostadriatischen Gebiet und Hinterland, Histria Antiqua, vol. 22, Pula, 2013., str. 129 - 156.
• Marin Buovac: Kultovi, mitovi i vjerovanja rimskih gladijatora na području Republike Hrvatske, u: Zbornik radova – međunarodni kongres Kost.ar – kult i religija, br. 1, Zadar, 2013, str. 40-50.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Trilj

Nedovršeni članak Trilj koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.