Oružane snage Republike Hrvatske

Ovo je glavno značenje pojma Oružane snage Republike Hrvatske. Za druga značenja pogledajte Hrvatske oružane snage (razdvojba).

Oružane snage Republike Hrvatske
Utemeljena	1991.
Grane	Hrvatska kopnena vojska Hrvatska ratna mornarica Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana
Stožer	Glavni stožer OS RH
Vodstvo
Vrhovni zapovjednik	Kolinda Grabar-Kitarović
Ministar obrane	Damir Krstičević
Načelnik GS OS RH	general zbora Mirko Šundov
Ljudstvo
Vojna dob	18 godina
Novačenje	dragovoljno služenje vojnog roka
Povezani članci
Povijest	Domovinski rat
Činovi	Činovi u Oružanim snagama Republike Hrvatske
Pripadnici Hrvatske kopnene vojske u svečanom mimohodu

Oružane snage Republike Hrvatske (kratica OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku. Oružane snage štite suverenitet i neovisnost Republike Hrvat­ske te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost, što im je glavna zadaća. Pored toga, OSRH sudjeluju u međunarodnim mirovnim, humanitarnim i drugim operacijama i misijama, obavljaju odre­đene zadatke u stanju neposredne ugroženosti te pružaju pomoć institucijama civilne vlasti i stanovništvu u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća.

Oružane snage RH razvile su se iz Zbora narodne garde 3. studenog 1991. godine. Danas su organizirane u Glavni stožer, zapovjedništva, postrojbe i ustanove Oružanih snaga.

Oružane snage se pripremaju i osposobljavaju za vođenje svih oblika oružane borbe, a imaju mirnodopski i ratni sastav. Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine djelatne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, kadeti, ročnici te pričuvnici kada se nalaze na vojnoj vježbi u Oružanim snagama. U ratni sastav, uz mirnodopski, ulaze i pripadnici pričuvnog sastava Oružanih snaga.

Republika Hrvatska razvija svoje Oružane snage s ciljem da postanu NATO-interoperabilne i funkcionalne u ustrojstvu savezničkih snaga, te da budu razmjestive, prilagodljive, učinkovite, te u skladu s raspoloživim sredstvima suvremeno opremljene.

Misije i zadaće OS RH

Stateškim dokumentima obrane Oružanim snagama Republike Hrvatske povjerene su četiri temeljne misije:

• zaštita suvereniteta i teritorijalne cijelovitosti Republike Hrvatske, obrana Republike Hrvatske i saveznika što uključuje zaštitu zračnog prostora RH, zaštitu akvatorija pod nadležnošću RH, obavještajne djelatnosti, protokolarne zadaće, potporu zemlje domaćina savezničkim snagama, traganje i spašavanje, odvraćanje potencijalnog agresora te obrana RH uključujući pozivanje na članak V. Sjevernoatlantskog ugovora, obranu članica NATO saveza;
• sudjelovanje u operacijama odgovora na krize u inozemstvu odnosi se na mirovne operacije, osim humanitarnih operacija. Obuhvaćaju operacije potpore miru, održavanja mira, nametanja mira i druge;
• sudjelovanje u mjerama izgradnje sigurnosti i povjerenja - obrambena diplomacija, regionalne inicijative, nadzor naoružanja te izgradnja mjera povjerenja i sigurnosti;
• pomoć civilnim institucijama u zemlji - pomoć civilnim vlastima, pomoć namjenskim službama u zaštiti i spašavanju ljudi i dobara, pomoć civilnim institucijama u borbi protiv terorizma, krijumčarenja te proliferacije oružja za masovno uništenje, pomoć civilnim institucijama izvršenjem ostalih nevojnih zadaća.

Povijest

Ustrojavanje početkom 1990-ih

U drugoj polovici 1990. javljaju se zameci vojnih jedinca: Dobrovoljačke omladinske jedinice (DOJ), a zatim i Narodna zaštita (u ljeto 1991. godine 90.000 ljudi, uglavnom nenaoružanih). U kasno proljeće 1991. godine stvaraju se prve vojne postrojbe Zbora narodne garde, ustrojen 20. travnja 1991. Odlukom Predsjednika Republike i koji je zbog zakonskih i političkih razloga formalno bio u sklopu Ministarstva unutarnjih poslova. Osim struktura i postrojbi koje su bile stvorene državnom politikom, postojale su i stranačke vojske odnosno njihovi zameci. Hrvatska stranka prava organizirala je svoje oružane odrede, Hrvatske obrambene snage (HOS), koje su bile privatno naoružane, razmjerno dobro obučene i uvježbane na taktičkoj razini te raspoređene na kritična mjesta na bojištima. Stranka demokratskih promjena (reformirani komunisti, SDP) je u Istri, Primorju i Dalmaciji naoružavala svoje aktiviste, jednako kao i vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u drugim dijelovima Hrvatske. Postojale su i dobrovoljačke postrojbe pod kontrolom lokalnih moćnika. Ponegdje je ipak reaktiviran sustav TO (npr. u Zagrebu), što je dalo bolje rezultate.

Sustav vođenja i zapovijedanja je u početku bio kritično zbrkan, a nadležnosti neodređene i nejasne. ZNG je tako pod dvojnom nadležnosti, MUP-a i Ministarstva obrane. Veliki dio poslova zapovijedanja na terenu bio je prenesen na lokalne krizne štabove sastavljene i vođene od političkih dužnosnika koji nisu nužno imali vojnička znanja šira od onih koja su stekli za služenja novačkog roka u JNA. Na terenu se često nalazilo po nekoliko različitih postrojbi, koje, ako i jesu nominalno bile u istoj organizaciji, često nisu imale zajedničko više zapovjedništvo.

Osnovne zadaće ZNG-a (kasnije HV) bile su sprečavanje prodora JNA i drugih snaga na najvažnijim smjerovima, obrana gradova i kritičnih područja te osvajanje vojarni JNA u dubini vlastitog rasporeda. Ove se zadaće počinju cjelovitije i sustavnije ispunjavati tek nakon što se u rujnu, temeljem novog Zakona o obrani, oružane snage organiziraju u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV) i kad se 21. rujna 1991. godine uspostavlja Glavni stožer, s načelnikom generalom Antonom Tusom. Tada počinje i sustavnija mobilizacija pričuvnih vojnika i organizacija postrojbi, zapovjedništava i ustanova, te planska uporaba snaga.

Dana 1. listopada 1991. godine formirana su krupna vojnoteritorijalna i borbena zapovjedništva (Operativne zone) sa sjedištima u Osijeku, Bjelovaru, Zagrebu, Karlovcu, Rijeci i Splitu. Podređene su im bile operativne grupe koje su zapovijedale pojedinim smjerovima i područjima. Temeljne i ujedno najviše taktičke postrojbe bile su pješačke brigade (profesionalne i pričuvne), a formirane su i brigade i bojne drugih rodova. Do kraja godine bile formirane i razvijene 63 brigade.

Domovinski rat

Podrobniji članak o temi: Domovinski rat

Tijekom Domovinskog rata su oružane snage postepeno rasle prema brojci od 300.000 pripadnika. Većina postrojbi bila je popunjavana iz pričuvnog sastava, tj. od kadra koji je temeljna vojna znanja bio stekao na obveznoj vojnoj službi u JNA. Zahvaljujući rastućem vojnom iskustvu, kvalitet tih postrojbi je postepeno rastao, a i organizacija čitavog sustava se s vremenom poboljšavala.

Nastavljena je obuka novih naraštaja 18-godišnjih mladića koji su služili vojni roko u HV, pri čemu se postrojbe vojske na odsluženju vojnog roka u principu nije koristilo za borbene zadaće (mladići bi uglavnom dobivali pozive za borbene postrojbe ubrzo nakon odsluženja obveznog vojnog roka).

Kako je rat odmicao, putem tajnih operacija (legalna nabava vojne opreme za ratom zahvaćeno područje bivše Jugoslavije je bila nemoguća), kupuju se znatne količine vojnih viškova nastalih nakon raspada Varšavskog ugovora; osobito su nabavke borbenih letjelica sovjetskog podrijetla bile značajne za formiranje dovoljno respektabilnog Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Također se i domaća industrija osposobila za znatnu samostalnu proizvodnju oružja i vojne opreme.

Udarnu snagu Kopnene vojske činile su gardijske postrojbe oslonjene na profesionalni kadar; važan doprinos sposobnosti oružane sile davala je i Specijalna policija RH.

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo je uključilo u svoj sastav dvadesetak aviona Mig 21 bis i nekoliko borbenih helikoptera Mil Mi-24, te više transportnih helikoptera.

Hrvatska ratna mornarica je nastala u velikoj mjeri zahvaljujući uspješnoj akciji zarobljavanja oko jedne četvrtine plovila Jugoslavenske ratne mornarice u Šibeniku 1991. godine, koji je plijen uspješno obranjen u teškim borbama. Zarobljene su i suvremene protubrodske rakete RBS-15: taj sustav proizveden u Švedskoj nije Jugoslavenska ratna mornarica još uspjela uvesti u funkciju, a HRM je u tome uspjela tek nakon što su hrvatski stručnjaci neovisno razvili sustav za upravljanje vatrom "Fobos" - naime švedski proizvođač nije smio izvršiti isporuku tog ključnog dijela oružanog sustava. Uvođenjem suvremenih raketa dometa preko 70 km u operativnu upotrebu, HRM je u velikoj mjeri onemogućila ozbiljnije djelovanje neprijateljske mornarice.

Oružane snage Republike Hrvatske bile su u ratnom ustroju sve do 12. ožujka 1996., kad su odlukom predsjednika RH Franje Tuđmana prešle na mirnodopski ustroj.

Reforme

Sa stabilizacijom stanja nakon završetka rata slijedilo je nekoliko važnih valova reformi. Postajao je sve vidljiviji trend drugih tranzicijskih zemalja, ali i NATO članica, staviti naglasak u razvoju oružanih snaga na mobilnost, na višefunkcionalnost i fleksibilnost u uporabi oružanih snaga, a ne na masovnost sastava i tešku tehniku. Ekonomska prezahtjevnost i koncepcijska neprikladnost, tj. neprimjenjivost stare hladnoratovske koncepcije postala je očita. Nove sigurnosne prijetnje i nova međunarodna konstelacija tražile su dublje promjene u načinu koncipiranja oružanih snaga. Proces reforme obrambenog sustava započeo je 2002. godine. Cilj reforme i reorganizacije je uspostavljanje moderne strukture obrambenog sustava koja će moći odgovoriti izazovima novoga doba uzimajući u obzir članstvo Republike Hrvatske u NATO-u i sigurnosne aranžmane u okviru Europske unije. Glavne smjernice za reformu postavljene su strateškim dokumenatima koje je Republike Hrvatska usvojila - Strategijom nacionalne sigurnosti RH, Strategijom obrane RH, Vojnom strategijom RH. Tijekom 2003. godine u Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru počelo se raditi na Strategijskom pregledu obrane (SPO), koji je donesen 2005. godine. Usvajanjem Dugoročnog plana razvoja OS RH 2006.-2015. (DPR) u Hrvatskom saboru 7. srpnja 2006. postavljeni su jasni sadržajni i vremenski okviri daljnje reforme, razvoja i modernizacije OS RH u narednih deset godina.

Bit promjena sastoji se u postupnom prijelazu s hrvatskih individualnih (nacionalnih) na kolektivne mehanizme obrane i sigurnosti, a to također podrazumijeva:

• tranziciju na profesionalizaciju OSRH, što znači popunu vojnicima dragovoljnim putem, a ne putem ročne obveze. To podrazumijeva i bitne promjene u načinu popune pričuve, budući da se sustav dragovoljne/ugovorne pričuve više neće moći popunjavati ročnim vojnicima nakon završene ročne službe,
• prelazak na kolektivni sustav obrane znači manji djelatni i pričuvni sastav, ali bolje uvježban, opremljen, kompatibilan i interoperabilan sa saveznicima,
• mogućnost da se manje nacije članice Saveza, kakva će biti i Hrvatska, mogu dijelom "specijalizirati" kako bi svojim ograničenim kapacitetima mogle na specifičan način pridonijeti zajedničkim operacijama (npr. vojna policija, sanitetske ekipe, NBK postrojbe i sl.);
• još veće ukupno angažiranje postrojbi i pripadnika OSRH u kolektivnim aktivnostima, međunarodnim misijama, preventivnim sigurnosnim djelatnostima i sl.

2007. godine donešena je Odluka o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka, što je predstavljao bitan korak ka profesionalizaciji OSRH koja podrazumijeva ukidanje obveznog i uvođenje dragovoljnog služenja vojnog roka. Prvi naraštaj dragovoljnih ročnika započeo je služenje u studenom 2008. godine.

Organizacijska struktura

Struktura OS RH (struktura na dan 31. prosinca 2007.)

Sadašnja organizacijska struktura Oružanih snaga od 2008. godine temelji se na Dugoročnom planu razvoja OS RH i obuhvaća Glavni stožer s pristožernim postrojbama, granska zapovjedništva Hrvatske kopnene vojske, Hrvatske ratne mornarice i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, Zapovjedništvo za potporu te Hrvatsko vojno učilište. Dotadašnji ustroj OS RH bio je utemeljen prvenstveno na konceptu individualne obrane i bio je usmjeren na izgradnju i održavanje sposobnosti za obranu nacionalnog teritorija, a bio je razvijan na iskustvima Domovinskog rata. Sadašnja struktura prilagođena je novim zadaćama koje su pred Oružane snage postavljene u strateškim dokumentima obrane.

Glavni stožer OS RH

Podrobniji članak o temi: Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske

Glavni stožer je združeno tijelo ustrojeno u okviru Ministarstva obrane. Nadležno je za razvoj, ustrojavanje, opremanje, uvježbavanje i funkcioniranje prvog strateškog postroja (stalno spremne snage) i drugog strateškog postroja (pričuva). Na čelu Glavnog stožera je načelnik Glavnog stožera koji je nadređen zapovjedništvima, postrojbama i ustanovama OS RH, a u miru odgovora vrhovnom zapovjedniku za Plan uporabe OS i vojne elemente borbene spremnosti. Načelnik Glavnog stožera odgovara ministru obrane za provedbu zapovjedi i izvješćuje ga o provedbi.

Načelnik Glavnog stožera OS RH je general pukovnik Mirko Šundov, koji je na toj dužnosti od 1. ožujka 2016. godine.

Pristožerne postrojbe GS OS RH izvršavaju zadaće za potrebe cjelokupnih Oružanih snaga Republike Hrvatske. Pristožerne postrojbe su Počasno-zaštitna bojna te Središnjica elektroničkog izviđanja.

Hrvatska kopnena vojska

Podrobniji članak o temi: Hrvatska kopnena vojska

Tenk M-95 Degman

Hrvatska kopnena vojska najznačajnija je i brojčano najveća sastavnica Oružanih snaga Republike Hrvatske, čija je uloga i namjena promicanje i zaštita vitalnih nacionalnih interesa Republike Hrvatske, obrana suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti države. Temeljna zadaća je spriječiti prodor agresora u dubinu teritorija, sačuvati vitalne strategijske objekte, osigurati mobilizaciju ratnog sastava i pobjediti agresora. Zapovjedništvo HKoV-a smješteno je u Karlovcu.

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo

Podrobniji članak o temi: Hrvatsko ratno zrakoplovstvo

Zrakoplov MiG-21

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske čija osnovna zadaća je osiguranje suverenosti zračnog prostora Republike Hrvatske te pružanje zrakoplovne potpore drugim granama u provedbi njihovih zadaća u združenim operacijama. Nositelj je i organizator integriranog sustava protuzračne obrane Republike Hrvatske. Zapovjedništvo HRZ-a smješteno je u Zagrebu.

Hrvatska ratna mornarica

Podrobniji članak o temi: Hrvatska ratna mornarica

Raketna topovnjača RTOP-41 Vukovar

Hrvatska ratna mornarica grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske čija je uloga i namjena štititi integritet i suverenitet Republike Hrvatske na moru i s mora. Nositeljica je i organizatorica pomorske obrane Republike Hrvatske. Zapovjedništvo HRM smješteno je u Splitu.

Osim zadaća obrane integriteta i suvereniteta Republike Hrvatske na moru, HRM je uključena u traganje i spašavanje, nadzor pomorskog prometa, spriječavanje brodova u kriminalnim i drugim nedopuštenim aktivnostima, zaštiti prirodnih bogatstava, zaštiti okoliša, pomoć brodovima u plovidbi, pružanju pomoći u gašenju velikih požara, kao i kod drugih elementarnih i tehnoloških katastrofa.

Tijekom 2008. godine u okviru HRM ustrojena je Obalna straža Republike Hrvatske.

Zapovjedništvo za potporu

Podrobniji članak o temi: Zapovjedništvo za potporu

Zapovjedništvo za potporu je najznačajniji dio logističkog sustava OS RH i nositelj je provedbe logističke, sanitetske i dijela personalne potpore za OS RH.

Osim Zapovjedništva za potporu, logistički sustav OS RH sačinjavaju i ostali logistički elementi i postrojbe u granama, zapovjed­ništvima, postrojbama i ustanovama OS RH.

Hrvatsko vojno učilište

Podrobniji članak o temi: Hrvatsko vojno učilište

Hrvatsko vojno učilište je visoko obrazovna vojna ustanova OS RH čija je primarna uloga školovanjem pripremati i osposobljavati časnike, dočasnike i državne službenike u OS RH za provedbu zadaća određenih strateškim dokumentima i misijama i zadaćama OS RH.

Zapovjedanje i rukovođenje

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić vrši smotru pripadnika OS RH

Vrhovni zapovjednik OSRH je predsjednik Republike Hrvatske. Zapovijedanje Oružanim snagama u miru, vrhovni zapovjednik ostvaruje preko ministra obrane, koji odgovara vrhovnom zapovjedniku za provedbu zapovijedi i izvješćuje ga o provedbi. U stanju neposredne ugroženosti i ratnom stanju vrhovni zapovjednik izravno izdaje zapovijedi načelniku Glavnog stožera te istodobno obavješćuje ministra obrane o izdanim zapovijedima. Načelnik Glavnog stožera u tom slučaju za provedbu zapovijedi odgovara vrhovnom zapovjedniku. Ako ministar obrane ne provodi zapovijedi vrhovnog zapovjednika, vrhovni zapovjednik može ostvarivati zapovijedanje Oružanim snagama neposredno preko načelnika Glavnog stožera.

Zapovijedanje i rukovođenje u Oružanim snagama provode časnici i dočasnici imenovani i raspoređeni na zapovjedne dužnosti u Oružanim snagama. Zapovijedanje se zasniva se na načelima jednočelništva i subordinacije. Za svoj rad, zapovijedanje i rukovođenje pripadnici Oruža­nih snaga odgovaraju nadređenima.

U svrhu uspostave jedinstvenog sustav zapovijedanja i nadzora nad svim dijelovima postrojbi u zemlji i inozemstvu, ustrojena je nova organizacijska cjelina pri GS OS RH - Zapovjedno operativno središte (ZOSr). U Zapovjednom operativnom središtu stvara se jedinstvena operativna slika te se omogućava vođenje svih aktivnosti i operacija postrojba OS RH u razdoblju do 96 sati, uključujući i angažiranje snaga u izvršavanju zadaća nadzora zračnog i morskog prostora RH.

Hrvatski sabor ostvaruje demokratski nadzor nad Oružanim snagama.

Služba u OSRH

Postrojbe veze Hrvatske vojske

Hrvatski vojnici u stroju

Službom u OSRH smatra se obavljanje vojnih i drugih stručnih poslova u postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama Oružanih snaga. Pripadnici OSRH su vojne osobe te državni službenici i namještenici.

Vojne osobe su:

• djelatna vojna osoba – osoba primljena u službu na temelju ugovora ili rješenja o prijmu. Djelatne vojne osobe su:
  • djelatni vojnik, mornar,
  • djelatni dočasnik,
  • djelatni časnik (niži i viši časnici te generali i admirali).
• ročnik - osoba na odsluženju 6-mjesečnog dragovoljnog vojnoga roka
• pričuvnik – osoba iz pričuvnog sastava na izvršavanju vojne obveze
• kadet – osoba na školovanju na vojnoj školi na temelju ugovora o školovanju

Dočasnici i časnici su osobe koje uz odgovarajuću civilnu izobrazbu imaju potreban stupanj vojnih znanja i vještina i ovlašteni su za zapovijedanje postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama Oružanih snaga.

Vojne osobe pri stupanju u Oružane snage daju svečanu prisegu.

Prema odnosima u službi vojne osobe mogu biti: nadređene i podređene, a prema činovima i dužnostima: starije i mlađe. Nadređena je ona osoba koja vodi i zapovijeda zapovjedništvom, postrojbom ili ustanovom Oružanih snaga, odnosno pojedinim njihovim dijelovima i osobama u njima. Starija je ona osoba koja ima viši čin, a ako su osobe istog čina, starija je ona osoba za čije je ustrojbeno mjesto utvrđen viši ustrojbeni čin, odnosno ako imaju jednak ustrojbeni čin, starija je ona osoba koja je prije promaknuta u osobni čin.

Pripadnicima OSRH u vojnim objektima i postrojbama Oružanih snaga zabranjena je svaka politička djelatnost kao i sudjelovanje na političkim skupovima i demonstracijama te javno istupanje u svezi sa stanjem i odnosima u Oružanim snagama bez ovlasti ministra obrane ili osobe koju on ovlasti. Djelatnim vojnim osobama, nije dopušteno članstvo u političkim strankama niti kandidiranje u predstavnička tijela. Također nije dopušteno sindikalno organiziranje.

Pripadnici OSRH odgovaraju za kaznena djela po odredbama Kaznenog zakona i drugih zakona. Kaznena odgovornost ne isključuje stegovnu odgovornost ako djelo koje je predmet kaznenog postupka predstavlja i kršenje vojne stege. Stegovni postupak vodi se bez obzira na tijek kaznenog postupka.

Vojna je stega točno, potpuno i pravodobno obavljanje poslova i zadaća u Oružanim snagama. O stegovnim prijestupima pripadnika Oružanih snaga, osim o stegovnim prijestupima ročnika, kadeta i pričuvnih vojnika odlučuju vojnostegovni sudovi (prvostupanjski i Viši vojnostegovni sud). Također postoje i vojnostegovna tužiteljstva.

Dragovoljno služenje vojnog roka

Jedna od najznačajnijih koraka na putu prema potpunoj profesionalizaciji OS RH je donošenje odluke o nepozivanju novaka na obvezno služenje vojnog roka. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrani u srpnju 2007. regulirano je da Hrvatski sabor može donijeti odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka. Vlada može, uz prethodnu suglasnost vrhovnog zapovjednika, predložiti Hrvatskom saboru donošenje odluke o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka. Isto tako, nakon donošenja odluke o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka novaci koji to žele mogu do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 30 godina života biti upućeni na dragovoljno služenje vojnog roka u skladu s propisom o dragovoljnom služenju vojnog roka. Dragovoljno služiti vojni rok mogu i žene koje u tom slučaju podliježu novačkoj obvezi. Predviđeno je, da se u slučaju stanja neposredne ugroženosti ili ratnog stanja odluka o nepozivanju novaka na služenje vojnog roka se ne primjenjuje.

Obuka

Sustav obuke u Oružanim snagama Republike Hrvatske uključuje obuku dobrovoljaca-ročnika, obuku pričuvnika i obuku djelatnih vojnih osoba. Osobitu važnost ima institucionalna izobrazba i obuka u učilištima i školama Oružanih snaga, uključujući i izobrazbu zapovjednika i stožera na suvremenim simulacijskim sustavima kojima se mogu postaviti uvjeti složene i realne obuke. Pri obuci se primjenjuju standardi zemalja članica NATO-a. Osposobljavanje i provedba izobrazbe temelji se i na vlastitim znanjima i na iskustvima iz Domovinskog rata.

Oprema i modernizacija

U HKoV-u u tijeku je realizacija kupnje finskog oklopnog vozila Patria AMV te će se 2015 svaka jugoslavenska jurišna puška imena Zastava zamijeniti hrvatskom VHS-icom

Tijekom 2008. godine hrvatska je u sklopu offset programa od Finske ratne mornarice kupila dvije raketne topovnjače RTOP-41 Vukovar i RTOP-42 Dubrovnik. Kad je o povećanju flote HRM-a riječ, u programu opremanja i modernizacije predviđena je i nabava novih izvanobalni ophodnih brodova.

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo planira nabavku novih borbenih zrakoplova, koji bi zamijenili zastarjele avione MiG-21

Međunarodna obrambena suradnja

Republika Hrvatska trenutačno sudjeluje u 14 mirovnih misija UN-a, od čega u 12 sudjeluju pripadnici Oružanih snaga RH s ukupno 134 pripadnika.

Svoje prvo sudjelovanje u mirovnoj misiji UN-a Republika Hrvatska je započela 1999. godine upućivanjem 10 pripadnika Oružanih snaga RH u mirovnu misiju u Sijera Leone (UNAMSIL) u svojstvu mirovnih promatrača. Osim u mirovnim misijima UN-a, u veljači 2003. sudjelovanjem voda Vojne policije u NATO-voj misiji ISAF u Afganistanu, Hrvatska je započela svoj angažman i u NATO-vim misijama. Trenutno se u misiji ISAF nalazi 273 pripadnika OSRH. Od listopada 2008. po prvi put je u mirovnu misiju EU-a (EUFOR) u Čad i Srednjoafričku Republiku na 6 mjeseci upućen izvidnički tim (15 pripadnika).

Sudjelovanje u mirovnim misijama (stanje: veljača 2009.)
Mirovna misija	Organizacija	Država	Broj pripadnika OS RH
UNMOGIP	Ujedinjeni narodi	Indija i Pakistan	8 vojnih promatrača
EUFOR Tchad/RCA	Europska unija	Čad	15 pripadnika
ISAF	NATO	Afganistan	300 pripadnika
Odlučna podrška	NATO	Afganistan	103
MINURSO	Ujedinjeni narodi	Zapadna Sahara	7 vojnih promatrača
UNMIL	Ujedinjeni narodi	Liberija	4 stožerna časnika
MINUSTAH	Ujedinjeni narodi	Haiti	3 stožerna časnika
UNOCI	Ujedinjeni narodi	Côte d'Ivoire	2 vojna promatrača
UNFICYP	Ujedinjeni narodi	Cipar	4 vojna promatrača
UNOMIG	Ujedinjeni narodi	Gruzija	3 vojna promatrača
UNMIS	Ujedinjeni narodi	Sudan	5 stožernih časnika
UNIFIL	Ujedinjeni narodi	Libanon	1 stožerni časnik
BINUB	Ujedinjeni narodi	Burundi	1 stožerni časnik
MINURCAT	Ujedinjeni narodi	Srednjoafrička Republika i Čad	2 stožerna časnika

Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske

Podrobniji članak o temi: Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske

Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK 'Zagreb' u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a.

Galerija

• 
  Specijalne snage
• 
  BOV-3
• 
  Mi-171Sh
• 
  Patria AMV
• 
  Raketni brod Kralj Dmitar Zvonimir
• 
  Zrakoplovna skupina Krila Oluje

Povezani članci

• Svečani mimohod povodom 20. godina VRO Oluja
• Zbor narodne garde
• Činovi Hrvatske vojske
• Vojne odore u OSRH
• Vojna policija Oružanih snaga Republike Hrvatske

Izvori

• Ozren Žunec, Rat u Hrvatskoj 1991. - 1995., časopis Polemos

Vanjske poveznice

• Ministarstvo Obrane Republike Hrvatske
• Oružane snage Republike Hrvatske
• Zakon o obrani
• Hrvatski vojnostručni magazin