John Herschel: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Addbot (razgovor | doprinosi)
113.398 edits
m Bot: brisanje 44 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q14278 na Wikidati
Nadopunio John Herschel
Redak 1: Redak 1:
{{Znanstvenik
[[Datoteka:Herschel sitzend.jpg|mini|John Herschel]]
| ime = John Herschel
Sir '''John Frederick William Herschel''' ([[Slogh]] kod Windsora, [[7. ožujka]] [[1792.]] - [[Hawkhurst]], [[Kent]], [[11. svibnja]] [[1871.]]), bio je [[Engleska|engleski]] [[astronom]], [[matematičar]], [[kemičar]] i [[fotograf]]. Predstavljao je tradicijski [[indukcionizam]].
| slika = Julia Margaret Cameron - John Herschel (Metropolitan Museum of Art copy, restored) levels.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[7. ožujka]] [[1792.]]
| mjesto_rođenja = [[Slogh]], [[Buckinghamshire]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti = [[11. svibnja]] [[1871.]]
| mjesto_smrti = [[Collingwood]], [[Kent]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Englezi|Englez]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Matematika]], [[astronomija]] <br> [[Kemija]], [[fotografija]]
| radna_institucija = Zvjezdarnica kraj [[Capetown]]a, <br> Kraljevsko astronomsko društvo
| alma_mater = [[Eton College]] <br> [[Sveučilište u Cambridgeu]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Pirheliometar]] <br> [[Fotografija]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (1813.) <br> [[Copleyeva medalja]] (1821.)
| religija =
| fusnote =
}}


[[datoteka:DR01 pyrheliometer 1.jpg|mini|300px|desno|[[Pirheliometar]], istraživački tip.]]
Otkrio je 525 [[maglica]] i [[zvjezdani skup|zvjezdanih skupova]] te 3300 [[dvostruka zvijezda|dvostrukih zvijezda]].


'''John Herschel''', punim imenom '''John Frederick William Herschel''' ([[Slogh]] kod Windsora, 7. ožujka 1792. - [[Collingwood]] kod Hawkhursta, 11. svibnja 1871.), engleski [[astronom]], [[matematičar]], [[kemičar]] i [[fotografija|fotograf]]. Sin je [[William Herschel|Fredericka Williama Herschela]] i nećak [[Caroline Lucretia Herschel|Caroline Lucretie Herschel]]. Nastavio očevo istraživanje [[maglica]], [[Dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]] i [[Zvjezdana skupina|zvjezdanih skupova]] i dopunjavao njegove [[Zvjezdani katalog|zvjezdane kataloge]]. Izgradio [[zvjezdarnica|zvjezdarnicu]] kraj [[Capetown]]a (1834.), opažao južno nebo te sastavio ''Opći katalog maglica i zvjezdanih skupova'' ([[Engleski jezik|eng]]. ''A General Catalogue of Nebulae and Clusters of Stars'', 1864.), koji je poslije prerastao u ''Novi opći katalog'' (eng. ''New General Catalogue'', NGC). Razvijao [[fotografija|fotografiju]] (uveo nazive [[pozitiv]] i negativ), osobito astronomsku fotografiju. Izumio je [[pirheliometar]]. Imenovao 7 [[Saturnovi prirodni sateliti|Saturnovih satelita]] ([[Diona (mjesec)|Diona]], [[Encelad (mjesec)|Enkelad]], [[Japet (mjesec)|Japet]], [[Mimas (mjesec)|Mimas]], [[Reja (mjesec)|Reja]], [[Tetija (mjesec)|Tetija]] i [[Titan (mjesec)|Titan]]) i 4 [[Uranovi prirodni sateliti|Uranova satelita]] ([[Ariel (mjesec)|Ariel]], [[Oberon (mjesec)|Oberon]], [[Titanija (mjesec)|Titanija]] i [[Umbriel (mjesec)|Umbrijel]]). Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (eng. ''Royal Society'') od 1813. Po njem je nazvan [[Mjesečevi krateri|krater na Mjesecu]] (J. Herschel) i [[Mars]]u (Herschel). <ref>'''Herschel, John Frederick William''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=25232] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref> Otkrio je 525 [[maglica]] i [[Zvjezdana skupina|zvjezdanih skupova]] te 3300 [[dvostruka zvijezda|dvostrukih zvijezda]]. Astronomijom se bavio od 1816. Njemu u čast ime su dobili Herschelov otok u [[Arktički ocean|Arktičkom oceanu]], sjeverno od teritorija Yukon, selo Herschel na zapadu kanadske pokrajine Saskatchewan, planina Herschel na [[Antarktika|Antarktici]], [[Mjesečev krater]] [[John Herschel (Mjesečev krater)|John Herschel]] te djevojačka škola Herschel (eng. ''Herschel Girls' School'') u [[Capetown]]u.
Sin je astronoma [[William Herschel|Williama Herschela]]. Pohađao je visoku školu u [[Eton]]u pri koledžu St. John's u [[Cambridge]]u. Završio ju je 1813. godine. Uskoro se sprijateljio s [[Charles Babbage|Charlesom Babbageom]] i [[George Peacock|Georgeom Peacockom]].


== Pirheliometar ==
Astronomijom se bavio od 1816. godine.
{{Glavni|Pirheliometar}}


'''Pirheliometar''' ili '''aktinometar''' je [[mjerni instrument]] kojim se mjeri koliko neko [[zračenje]] može zagrijati [[tvar]]. Najčešće se primjenjuje za stalno (kontinuirano) zapisivanje izravnoga [[Sunčevo zračenje|Sunčeva zračenja]]. Izumio ga je John Herschel. <ref>'''pirheliometar (aktinometar)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48377] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref>
Njemu u čast ime su dobili [[Herschelov otok]] u Arktičkom oceanu, sjeverno od teritorija Yukon, selo Herschel na zapadu kanadske pokrajine Saskatchewan, [[Herschel (planina)|planina Herschel]] na Antarktici, [[Mjesečev krater]] [[John Herschel (Mjesečev krater)|John Herschel]] te djevojačka škola [[Herschel Girls' School|Herschel]] u Capetownu.

Pirheliometar služi za mjerenje samo izravnog [[Sunčeva svjetlost|Sunčevog zračenja]], za razliku od [[piranometar|piranometra]], koji mjeri ukupno Sunčevo zračenje, raspršeno i izravno ozračenje na vodoravnu plohu. Mjerenje izravnog (direktnog) Sunčevog zračenje je svakako jedno od najsloženijih mjerenja u određivanju potencijala energije [[Sunce|Sunca]]. On se sastoji od [[Termočlanak|termočlanaka]] na dnu uskog [[cilindar|cilindra]], tako je [[vidni kut]] instrumenta samo oko 5°, odnosno 0,005 [[steradijan]]a. Takvom geometrijom se omogućava registracija samo zračenja koje dolazi iz uskog pojasa oko Sunčevog diska. Prijemna površina instrumenta u svakom trenutku mora biti okomita na Sunčeve zrake tako da pirheliometri moraju pratiti [[Sunce]] po nebu uz kutnu grešku manju od 0,75° (proizvodač ''Kipp & Zonnen'') ili 1,5° (proizvodač ''Epply''), što zahtijeva složen i precizan mehanički sustav za praćenje kretanja Sunca. Takvi sustavi za dvoosno praćenje Sunca su za red veličine skuplji od samog mjernog instrumenta. Izmjerene podatke je potrebno normalizirati na [[Astronomska jedinica|srednju udaljenost Zemlje od Sunca]], a instrument kalibrirati prema instrumentu više klase, prema standardu [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO]] 9060:1990 E. <ref>[http://www.global-greenhouse-warming.com/pyrheliometer.html] Global-greenhouse-warming.com </ref>

[[Raspršeno Sunčevo zračenje]] se može mjeriti piranometrom ako se Sunčev disk zasjeni tako da do instrumenta ne može doći izravno Sunčevo zračenje. To se može postići na više načina. Najčešće se za zasjenjivanje koristi polukružna ili kružna metalna traka, promjera od 0,5 do 1,5 m orijentirana u smjeru istok zapad tako da zasjenjuje Sunčev disk od izlaska do zalaska Sunca, s vidnim kutnom zasjenjenja dovoljnim da potpuno blokira Sunčev disk (na primjer 10,6° za model ''Kip&Zonen CM 121B'').<ref>[http://www.kippzonen.com/?productgroup/881/Pyrheliometers.aspx] Kippzonen.com </ref> <ref>[http://www.hukseflux.com www.Hukseflux.com] Hukseflux.com</ref>

== Fotografija ==
{{Glavni|Fotografija}}

'''Fotografija''' je postupak dobivanja trajne slike predmeta djelovanjem [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] (najčešće [[svjetlost]]i, to jest vidljivog dijela [[Spektar (fizika)|spektra]]) na fotoosjetljivu podlogu. Fotografija je također i pojedinačna slika dobivena tim postupkom. Svjetlost odražena od stvarnog predmeta projicira se na fotoosjetljivu podlogu [[Optički sustav|optičkim sustavom]], najčešće [[objektiv]]om [[kamera|kamere]] ili [[Fotoaparat|fotografskog aparata]], i uzrokuje na njoj promjene koje su kod klasičnih fotografskih postupaka fotokemijske, a kod [[Digitalna fotografija|digitalne fotografije]] fotoelektrične naravi. Naziv fotografija prvi je upotrijebio britanski znanstvenik J. F. W. Herschel 1839. <ref>'''fotografija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20254] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref> J. F. W. Herschel je uveo nazive pozitiv i negativ, a razvijao je osobito astronomsku fotografiju.

== Izvori ==
{{izvori}}


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Inačica od 8. kolovoza 2018. u 08:42

John Herschel

Rođenje 7. ožujka 1792.
Slogh, Buckinghamshire, Ujedinjeno Kraljevstvo
Smrt 11. svibnja 1871.
Collingwood, Kent, Ujedinjeno Kraljevstvo
Državljanstvo Englez
Polje Matematika, astronomija
Kemija, fotografija
Institucija Zvjezdarnica kraj Capetowna,
Kraljevsko astronomsko društvo
Alma mater Eton College
Sveučilište u Cambridgeu
Poznat po Pirheliometar
Fotografija
Istaknute nagrade član Kraljevskog društva (1813.)
Copleyeva medalja (1821.)
Portal o životopisima
Pirheliometar, istraživački tip.

John Herschel, punim imenom John Frederick William Herschel (Slogh kod Windsora, 7. ožujka 1792. - Collingwood kod Hawkhursta, 11. svibnja 1871.), engleski astronom, matematičar, kemičar i fotograf. Sin je Fredericka Williama Herschela i nećak Caroline Lucretie Herschel. Nastavio očevo istraživanje maglica, dvojnih zvijezda i zvjezdanih skupova i dopunjavao njegove zvjezdane kataloge. Izgradio zvjezdarnicu kraj Capetowna (1834.), opažao južno nebo te sastavio Opći katalog maglica i zvjezdanih skupova (eng. A General Catalogue of Nebulae and Clusters of Stars, 1864.), koji je poslije prerastao u Novi opći katalog (eng. New General Catalogue, NGC). Razvijao fotografiju (uveo nazive pozitiv i negativ), osobito astronomsku fotografiju. Izumio je pirheliometar. Imenovao 7 Saturnovih satelita (Diona, Enkelad, Japet, Mimas, Reja, Tetija i Titan) i 4 Uranova satelita (Ariel, Oberon, Titanija i Umbrijel). Član Kraljevskog društva (eng. Royal Society) od 1813. Po njem je nazvan krater na Mjesecu (J. Herschel) i Marsu (Herschel). [1] Otkrio je 525 maglica i zvjezdanih skupova te 3300 dvostrukih zvijezda. Astronomijom se bavio od 1816. Njemu u čast ime su dobili Herschelov otok u Arktičkom oceanu, sjeverno od teritorija Yukon, selo Herschel na zapadu kanadske pokrajine Saskatchewan, planina Herschel na Antarktici, Mjesečev krater John Herschel te djevojačka škola Herschel (eng. Herschel Girls' School) u Capetownu.

Pirheliometar

Podrobniji članak o temi: Pirheliometar

Pirheliometar ili aktinometar je mjerni instrument kojim se mjeri koliko neko zračenje može zagrijati tvar. Najčešće se primjenjuje za stalno (kontinuirano) zapisivanje izravnoga Sunčeva zračenja. Izumio ga je John Herschel. [2]

Pirheliometar služi za mjerenje samo izravnog Sunčevog zračenja, za razliku od piranometra, koji mjeri ukupno Sunčevo zračenje, raspršeno i izravno ozračenje na vodoravnu plohu. Mjerenje izravnog (direktnog) Sunčevog zračenje je svakako jedno od najsloženijih mjerenja u određivanju potencijala energije Sunca. On se sastoji od termočlanaka na dnu uskog cilindra, tako je vidni kut instrumenta samo oko 5°, odnosno 0,005 steradijana. Takvom geometrijom se omogućava registracija samo zračenja koje dolazi iz uskog pojasa oko Sunčevog diska. Prijemna površina instrumenta u svakom trenutku mora biti okomita na Sunčeve zrake tako da pirheliometri moraju pratiti Sunce po nebu uz kutnu grešku manju od 0,75° (proizvodač Kipp & Zonnen) ili 1,5° (proizvodač Epply), što zahtijeva složen i precizan mehanički sustav za praćenje kretanja Sunca. Takvi sustavi za dvoosno praćenje Sunca su za red veličine skuplji od samog mjernog instrumenta. Izmjerene podatke je potrebno normalizirati na srednju udaljenost Zemlje od Sunca, a instrument kalibrirati prema instrumentu više klase, prema standardu ISO 9060:1990 E. [3]

Raspršeno Sunčevo zračenje se može mjeriti piranometrom ako se Sunčev disk zasjeni tako da do instrumenta ne može doći izravno Sunčevo zračenje. To se može postići na više načina. Najčešće se za zasjenjivanje koristi polukružna ili kružna metalna traka, promjera od 0,5 do 1,5 m orijentirana u smjeru istok zapad tako da zasjenjuje Sunčev disk od izlaska do zalaska Sunca, s vidnim kutnom zasjenjenja dovoljnim da potpuno blokira Sunčev disk (na primjer 10,6° za model Kip&Zonen CM 121B).[4] [5]

Fotografija

Podrobniji članak o temi: Fotografija

Fotografija je postupak dobivanja trajne slike predmeta djelovanjem elektromagnetskoga zračenja (najčešće svjetlosti, to jest vidljivog dijela spektra) na fotoosjetljivu podlogu. Fotografija je također i pojedinačna slika dobivena tim postupkom. Svjetlost odražena od stvarnog predmeta projicira se na fotoosjetljivu podlogu optičkim sustavom, najčešće objektivom kamere ili fotografskog aparata, i uzrokuje na njoj promjene koje su kod klasičnih fotografskih postupaka fotokemijske, a kod digitalne fotografije fotoelektrične naravi. Naziv fotografija prvi je upotrijebio britanski znanstvenik J. F. W. Herschel 1839. [6] J. F. W. Herschel je uveo nazive pozitiv i negativ, a razvijao je osobito astronomsku fotografiju.

Izvori

  1. ↑ Herschel, John Frederick William, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  2. ↑ pirheliometar (aktinometar), [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  3. ↑ [3] Global-greenhouse-warming.com
  4. ↑ [4] Kippzonen.com
  5. ↑ www.Hukseflux.com Hukseflux.com
  6. ↑ fotografija, [5] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=John_Herschel&oldid=5122734"