Nedjeljko Fabrio: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Nema sažetka uređivanja
Redak 28: Redak 28:
== Životopis ==
== Životopis ==


Rodio se je u Splitu. Obitelj mu se po dekretu odselila u Rijeku.<ref name="Župan">Ivica Župan: Slikovnice pune legendi, Slobodna Dalmacija, prilog Forum, 13. ožujka 2001., str. 4. </ref>
Rodio se u Splitu. Obitelj mu se po dekretu odselila u Rijeku.<ref name="Župan">Ivica Župan: Slikovnice pune legendi, Slobodna Dalmacija, prilog Forum, 13. ožujka 2001., str. 4. </ref>


Školovao se u Rijeci gdje je pohađao osmogodišnju školu i Prvu riječku hrvatsku gimnaziju. Završio [[Filozofski fakultet u Zagrebu]]. Predavač u [[narodno|Narodnom sveučilištu]], dramaturg u Narodnom kazalištu "Ivana Zajca" – Rijeka, urednik u Dramskom programu Televizije i Radio-Zagreba, a danas profesor na [[Akademija|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]]. [[Pripovjetka|Pripovjedač]], [[drama|dramski]] pisac i prevoditelj.
Školovao se u Rijeci, gdje je pohađao osmogodišnju školu i Prvu riječku hrvatsku gimnaziju. Završio je [[Filozofski fakultet u Zagrebu]]. Bio je predavač u [[narodno|Narodnom sveučilištu]], dramaturg u Narodnom kazalištu "Ivana Zajca" – Rijeka, urednik u Dramskom programu Televizije i Radio-Zagreba te profesor na [[Akademija|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]]. Također je bio [[Pripovjetka|pripovjedač]], [[drama|dramski]] pisac i prevoditelj.


Fabrijevo književno djelo vezano je uz riječke teme i probleme hrvatsko-talijanskih odnosa. Došavši s roditeljima u Rijeku mogao je pratiti velike povijesne mijene uzrokovane kapitulacijom Italije 1943. godine i završetkom Drugoga svjetskog rata. Veliku temu eksodusa stanovništva (esodo), uglavnom talijanske narodnosti, nakon Drugoga svjetskog rata obradio je u romanu Vježbanje života. Djelo je nakon dramaturške obrade dr. Darka Gašparovića uspješno prikazano na pozornici riječkog teatra više od osamdeset puta.
Fabrijevo književno djelo vezano je uz riječke teme i probleme hrvatsko-talijanskih odnosa. Došavši s roditeljima u Rijeku mogao je pratiti velike povijesne mijene uzrokovane kapitulacijom Italije 1943. godine i završetkom Drugoga svjetskog rata. Veliku temu eksodusa stanovništva (esodo), uglavnom talijanske narodnosti, nakon Drugoga svjetskog rata obradio je u romanu »Vježbanje života«. Djelo je nakon dramaturške obrade dr. Darka Gašparovića uspješno prikazano na pozornici riječkog teatra više od osamdeset puta.


Nedjeljko Fabrio živi i radi u [[Zagreb|Zagrebu]]. Danas je redovni član [[HAZU]] i dopredsjednik MH u Zagrebu. Bio je predsjednik [[DHK]], član [[Društvo hrvatskih književnih prevoditelja, kazališnih kritičara i teatrologa|Društva hrvatskih književnih prevoditelja, kazališnih kritičara i teatrologa]]. Piše i objavljuje glazbene kronike i [[glazbena kritika|kritike]]. Dobitnik je zapaženih nagrada. Sudionik [[Jadranski književni susreti|Jadranskih književnih susreta]].
Nedjeljko Fabrio živio je i radio u [[Zagreb|Zagrebu]]. Bio je redovni član [[HAZU]] i dopredsjednik MH u Zagrebu, predsjednik [[DHK]], član [[Društvo hrvatskih književnih prevoditelja, kazališnih kritičara i teatrologa|Društva hrvatskih književnih prevoditelja, kazališnih kritičara i teatrologa]]. Pisao je i objavljivao glazbene kronike i [[glazbena kritika|kritike]]. Dobitnik je zapaženih nagrada te sudionik [[Jadranski književni susreti|Jadranskih književnih susreta]].


Piše prozna djela velika opsega, s temama iz riječke prošlosti.<ref name="Župan"/>
Pisao je prozna djela velikoga opsega, s temama iz riječke prošlosti.<ref name="Župan"/>
Njegov rad često su pratile različite kontroverzije, primjerice, ostavka s dramatičnim tekstom na članstvo u DHK nadaleko je odjeknula. Zatim, skandal s [[Nobelova nagrada|Nobelovom nagradom]], koju Fabrio danas komentira sljedećim riječima: "''Netko me iz inozemstva kandidirao i na tome je ostalo''".{{nedostaje izvor}}
Njegov rad često su pratile različite kontroverzije, primjerice, ostavka s dramatičnim tekstom na članstvo u DHK nadaleko je odjeknula. Zatim, skandal s [[Nobelova nagrada|Nobelovom nagradom]], koju Fabrio danas komentira sljedećim riječima: "''Netko me iz inozemstva kandidirao i na tome je ostalo''".{{nedostaje izvor}}



Napisao je i prvi roman o [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], "Smrt Vronskog", koji su neki, poput pisca [[Miljenko Jergović|Miljenka Jergovića]], dočekali na nož, a drugi ga proglasili kapitalnim djelom.{{nedostaje izvor}}
Napisao je i prvi roman o [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], "Smrt Vronskog", koji su neki, poput pisca [[Miljenko Jergović|Miljenka Jergovića]], dočekali na nož, a drugi ga proglasili kapitalnim djelom.{{nedostaje izvor}}

Inačica od 10. kolovoza 2018. u 22:10

Nedjeljko Fabrio

Nedjeljko Fabrio 2013.
Rođenje 14. studenoga 1937.
Smrt 4. kolovoza 2018.
Zanimanje književnik
Nacionalnost Hrvat
Portal o životopisima

Nedjeljko Fabrio (Split, 14. studenog 1937. – Rijeka, 4. kolovoza 2018.[1]), hrvatski književnik i akademik.

Životopis

Rodio se u Splitu. Obitelj mu se po dekretu odselila u Rijeku.[2]

Školovao se u Rijeci, gdje je pohađao osmogodišnju školu i Prvu riječku hrvatsku gimnaziju. Završio je Filozofski fakultet u Zagrebu. Bio je predavač u Narodnom sveučilištu, dramaturg u Narodnom kazalištu "Ivana Zajca" – Rijeka, urednik u Dramskom programu Televizije i Radio-Zagreba te profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Također je bio pripovjedač, dramski pisac i prevoditelj.

Fabrijevo književno djelo vezano je uz riječke teme i probleme hrvatsko-talijanskih odnosa. Došavši s roditeljima u Rijeku mogao je pratiti velike povijesne mijene uzrokovane kapitulacijom Italije 1943. godine i završetkom Drugoga svjetskog rata. Veliku temu eksodusa stanovništva (esodo), uglavnom talijanske narodnosti, nakon Drugoga svjetskog rata obradio je u romanu »Vježbanje života«. Djelo je nakon dramaturške obrade dr. Darka Gašparovića uspješno prikazano na pozornici riječkog teatra više od osamdeset puta.

Nedjeljko Fabrio živio je i radio u Zagrebu. Bio je redovni član HAZU i dopredsjednik MH u Zagrebu, predsjednik DHK, član Društva hrvatskih književnih prevoditelja, kazališnih kritičara i teatrologa. Pisao je i objavljivao glazbene kronike i kritike. Dobitnik je zapaženih nagrada te sudionik Jadranskih književnih susreta.

Pisao je prozna djela velikoga opsega, s temama iz riječke prošlosti.[2] Njegov rad često su pratile različite kontroverzije, primjerice, ostavka s dramatičnim tekstom na članstvo u DHK nadaleko je odjeknula. Zatim, skandal s Nobelovom nagradom, koju Fabrio danas komentira sljedećim riječima: "Netko me iz inozemstva kandidirao i na tome je ostalo".[nedostaje izvor]

Napisao je i prvi roman o Domovinskom ratu, "Smrt Vronskog", koji su neki, poput pisca Miljenka Jergovića, dočekali na nož, a drugi ga proglasili kapitalnim djelom.[nedostaje izvor]

Nagrade i priznanja

Nedjeljko Fabrio i književna nagrada Crikveničko sunce
  • Herderova nagrada za književnost, 2002.[3]
  • Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo, književnost, 2007.
  • književna nagrada Crikveničko sunce, 2013.

Djela

Objavljena djela

Nedjeljko Fabrio u Rijeci 2012.
  • Odora Talije (teat. es.), Rijeka, 1963.;
  • Partite za prozu (prip.), Rijeka, 1966.;
  • Apeninski eseji (es.), Zagreb, 1969.;
  • Labilni položaji (prip., dr.), Zagreb, 1969.;
  • Reformatori (dr.), 1968.; Admiral Kristof Kolumbo (dr.), 1969.;
  • Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara? (dr.), 1969.;
  • Meštar (dr.), 1970.; Kralj je pospan (dr.), 1971.;
  • Drame, Zagreb, 1976.; Magnificat (dr.), 1976.;
  • Štavljenje štiva (es.), Zagreb, 1977.;
  • Lavlja usta (prip.), Zagreb, 1978.;
  • Vježbanje života (ro.), Zagreb, 1985., 1986, 1990., 1996., Pečuh, 1994.;
  • Kazalištarije (teat. es), Zagreb, 1987.;
  • Berenikina kosa (ro.), Zagreb, 1989., 1990., Klagenfurt, 1992., Milano, 1995.;
  • Smrt Vronskog (ro.), Zagreb, 1994., i 1998.;
  • Koncert za pero i život (čl., fe.), Zagreb, 1997.;
  • Mestro i njegov šegrt (glaz. es.), Zagreb, 1997.; Izabrane pripovijetke, Zagreb, 1990.

Izvedena djela

  • Reformatori (dr.), NK "Ivan Zajc", Rijeka, 1968.;
  • Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara? (dr.), NK, "Ivan Zajc", Rijeka, 1970., ZKM, Zagreb, 1977.; * Meštar (dr.), SEK, Zagreb, 1971.;
  • Vježbanje života /dramatizacija D. Gašparović/, NK "Ivan Zajc", Rijeka, 1989.;
  • Berenikina kosa (dr.), HNK, Zagreb.

Izvori

  1. ↑ www.novilist.hr – Poznati hrvatski književnik i akademik Nedjeljko Fabrio preminuo jutros u Rijeci u 81. godini, objavljeno i pristupljeno 4. kolovoza 2018.
  2. ↑ a b Ivica Župan: Slikovnice pune legendi, Slobodna Dalmacija, prilog Forum, 13. ožujka 2001., str. 4.
  3. ↑ http://info.hazu.hr/nedjeljko_fabrio_biografija (pristupljeno 22. lipnja 2013.)

Vanjske poveznice

Mrežna sjedišta

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Nedjeljko Fabrio
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Fabrio&oldid=5123565"