Brojilo električne energije: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sitno
Nadopunio Brojilo električne energije
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Electricity Counter.jpg|mini|250px|Brojač na kojem se očitava potrošena električna energija]]
[[datoteka:Electricity Counter.jpg|mini|desno|250px|[[Brojilo]] na kojem se očitava potrošena [[električna energija]].]]
[[Datoteka:ISKRA ME100-D1A51-V12G12.JPG|250px|thumb|Djelovi suvremenog digitalnog brojila]]


[[datoteka:ISKRA ME100-D1A51-V12G12.JPG|mini|desno|250px|Djelovi suvremenog [[elektroničko brojilo|elektroničkog brojila]].]]
'''Brojilo električne energije''' ili '''električno brojilo''' je uređaj kojim se mjeri i registrira [[električna energija]] isporučena potrošaču u [[elektroenergetski sustav|elektroenergetskom sustavu]]. Za kućanstva se mjeri i obračunava samo djelatna energija, a mjerna jedinica je [[kilovatsat]] (kWh).


'''Brojilo električne energije''' ili '''električno brojilo''' je [[mjerni instrument]] ili [[uređaj]] koji, radi obračuna pri razmjeni ili kupoprodaji, mjeri i bilježi [[električna energija|električnu energiju]] što se kroza nj prenosi. Postavlja se na odabrano mjerno (obračunsko) mjesto, i pokazuje ukupnu električnu energiju koja je njime prostrujala od početka [[mjerenje|mjerenja]]. <ref>'''električno brojilo''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17594] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>
Ovisno o vrsti električnog priključka brojila mogu biti jednofazna ili [[trofazna struja|trofazna]].
Dvotarifna i višetarifna brojila mogu odvojeno registrirati potrošnju u razdobljima utvrđenih tarifnim sustavom.


== Objašnjenje ==
Rad klasičnog brojila zasniva se na registriranju okretaja [[indukcijski motor|indukcijskog motora]] na mehaničkom brojaču. Motor ima odvojene namote za [[napon]] i [[električna struja|struju]] kojima se postiže da je [[kutna brzina]] rotora razmjerna trenutačnoj električnoj [[snaga|snazi]], što se može i kontrolirati jer je oznaka na rotoru vidljiva kroz otvor na prednjoj ploči. Kako je ukupni zakret rotora jednak [[integral (matematika)|integralu]] kutne brzine u proteklom vremenu, a [[energija]] je jednaka integralu snage u vremenu, znači i da je ukupni zakret razmjeran energiji.
Električno brojilo je uređaj kojim se mjeri i registrira [[električna energija]] isporučena potrošaču u [[elektroenergetski sustav|elektroenergetskom sustavu]]. Za kućanstva se mjeri i obračunava samo djelatna energija, a mjerna jedinica je [[kilovatsat]] (kWh). Ovisno o vrsti električnog priključka brojila mogu biti [[Monofazna struja|jednofazna]] ili [[trofazna struja|trofazna]]. Dvotarifna i višetarifna brojila mogu odvojeno registrirati potrošnju u razdobljima utvrđenih tarifnim sustavom.


Rad klasičnog brojila zasniva se na registriranju okretaja [[indukcijski motor|indukcijskog motora]] na mehaničkom brojilu. Motor ima odvojene namote za [[napon]] i [[električna struja|struju]] kojima se postiže da je [[kutna brzina]] [[Rotor (elektrotehnika)|rotor]]a razmjerna trenutačnoj [[Električna snaga|električnoj snazi]], što se može i provjeriti jer je oznaka na rotoru vidljiva kroz otvor na prednjoj ploči. Kako je ukupni [[zakretni moment]] rotora jednak [[integral (matematika)|integralu]] [[Kutna brzina|kutne brzine]] u [[Vrijeme (fizika)|proteklom vremenu]], a [[energija]] je jednaka integralu snage u vremenu, znači i da je ukupni zakretni moment razmjeran električnoj energiji.
Moderna elektronička brojila množenje napona i struje te integraciju obavljaju [[elektronički sklop|elektroničkim sklopovima]].


Najčešće je u uporabi [[Hallov osjetnik napona]] u kojemu se inducira napon razmjeran struji opterećenja. Dalje se logičkim modulima vrši množenje napona i struje, a množenjem s proteklim vremenom dobija se iznos preuzete el. energije koji je ispisan na pokazniku sa [[tekući kristali|tekućim kristalima]] (LCD). Osim Hallove sonde za mjerenje struje se koristi [[strujni transformator]] ili precizni [[otpornik]] - [[shunt]] te se množenje napona i struje vrši pomoću posebno dizajniranog [[integrirani krug|integriranog kruga]] (chipa).
Moderna elektronička brojila množenje napona i struje te integraciju obavljaju [[Integrirani krug|elektroničkim sklopovima]]. Najčešće je u uporabi [[Hallov učinak|Hallov osjetnik napona]] u kojemu se [[Elektromagnetska indukcija|inducira napon]] razmjeran struji [[Opterećenje|opterećenja]]. Dalje se [[Logički sklopovi|logičkim sklopovima]] vrši množenje napona i struje, a množenjem s proteklim vremenom dobija se iznos preuzete električne energije koji je ispisan na pokazniku sa [[tekući kristali|tekućim kristalima]] (LCD). Osim Hallove sonde za mjerenje struje se koristi [[transformator|strujni transformator]] ili precizni [[otpornik]] ([[Engleski jezik|eng]]. ''shunt''), te se množenje napona i struje vrši pomoću posebno dizajniranog [[integrirani krug|integriranog kruga]] (eng. ''chip'').


Naprednija kombi elektronička brojila mjere odvojeno 4 energije: radnu potrošenu, radnu proizvedenu, jalovu induktivnu te jalovu kapacitivnu energiju. Osim energije elektronička brojila mjere snagu i imaju integriran limitator. Najveća prednost elektroničkih brojila što se mogu umrežavati i očitavati digitalno s ručnim terminalom ili daljinski preko [[GSM]] ili fiksnog [[modem]]a. Ovaj način očitavanja je poznat pod imenom AMR (Automatic Meter Reading). Najčešće elektronička brojila imaju odvojene mjesečne izvještaje potrošnje i snage za najmanje 12 mjeseci i to se zove obračunsko razdoblje (Billing Period). Elektronička brojila najčešće imaju više od dvije tarife i samostalno prebacuju tarife preko vlastitog sata i spremljenih uklopnih vremena. Ovakva brojila mogu imati osim integriranog uklopnog sata i integriran MTU (Mrežno tonsko upravljanje) prijemnik koji sluša komande iz mreže te na osnovu njih prebacuje tarife, mijenja uklopna vremena ili sinkronizira sat brojila. Ovaj tip jednosmjerne, spore, grupne komunikacije se naveliko koristi u energetici za upravljanje.
Naprednija kombi elektronička brojila mjere odvojeno 4 energije: radnu potrošenu, radnu proizvedenu, jalovu induktivnu te jalovu kapacitivnu energiju ([[električni otpor]]). Osim energije, elektronička brojila mjere snagu i imaju integriran limitator. Najveća prednost elektroničkih brojila što se mogu umrežavati i očitavati digitalno s ručnim terminalom ili daljinski preko [[GSM]] ili fiksnog [[modem]]a. Ovaj način očitavanja je poznat pod imenom AMR (eng. ''Automatic Meter Reading''). Najčešće elektronička brojila imaju odvojene mjesečne izvještaje potrošnje i snage za najmanje 12 mjeseci i to se zove obračunsko razdoblje (eng. ''Billing Period''). Elektronička brojila najčešće imaju više od dvije tarife i samostalno prebacuju tarife preko vlastitog [[Sat (instrument)|sata]] i spremljenih uklopnih vremena. Ovakva brojila mogu imati osim integriranog uklopnog sata i integriran MTU (Mrežno tonsko upravljanje) prijemnik koji sluša komande iz mreže te na osnovu njih prebacuje tarife, mijenja uklopna vremena ili sinkronizira sat brojila. Ovaj tip jednosmjerne, spore, grupne komunikacije se naveliko koristi u [[energetika|energetici]] za upravljanje.


== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Electricity meters (kWh)}}
{{commonscat|Electricity meters (kWh)}}



Inačica od 14. kolovoza 2018. u 11:12

Brojilo na kojem se očitava potrošena električna energija.
Djelovi suvremenog elektroničkog brojila.

Brojilo električne energije ili električno brojilo je mjerni instrument ili uređaj koji, radi obračuna pri razmjeni ili kupoprodaji, mjeri i bilježi električnu energiju što se kroza nj prenosi. Postavlja se na odabrano mjerno (obračunsko) mjesto, i pokazuje ukupnu električnu energiju koja je njime prostrujala od početka mjerenja. [1]

Objašnjenje

Električno brojilo je uređaj kojim se mjeri i registrira električna energija isporučena potrošaču u elektroenergetskom sustavu. Za kućanstva se mjeri i obračunava samo djelatna energija, a mjerna jedinica je kilovatsat (kWh). Ovisno o vrsti električnog priključka brojila mogu biti jednofazna ili trofazna. Dvotarifna i višetarifna brojila mogu odvojeno registrirati potrošnju u razdobljima utvrđenih tarifnim sustavom.

Rad klasičnog brojila zasniva se na registriranju okretaja indukcijskog motora na mehaničkom brojilu. Motor ima odvojene namote za napon i struju kojima se postiže da je kutna brzina rotora razmjerna trenutačnoj električnoj snazi, što se može i provjeriti jer je oznaka na rotoru vidljiva kroz otvor na prednjoj ploči. Kako je ukupni zakretni moment rotora jednak integralu kutne brzine u proteklom vremenu, a energija je jednaka integralu snage u vremenu, znači i da je ukupni zakretni moment razmjeran električnoj energiji.

Moderna elektronička brojila množenje napona i struje te integraciju obavljaju elektroničkim sklopovima. Najčešće je u uporabi Hallov osjetnik napona u kojemu se inducira napon razmjeran struji opterećenja. Dalje se logičkim sklopovima vrši množenje napona i struje, a množenjem s proteklim vremenom dobija se iznos preuzete električne energije koji je ispisan na pokazniku sa tekućim kristalima (LCD). Osim Hallove sonde za mjerenje struje se koristi strujni transformator ili precizni otpornik (eng. shunt), te se množenje napona i struje vrši pomoću posebno dizajniranog integriranog kruga (eng. chip).

Naprednija kombi elektronička brojila mjere odvojeno 4 energije: radnu potrošenu, radnu proizvedenu, jalovu induktivnu te jalovu kapacitivnu energiju (električni otpor). Osim energije, elektronička brojila mjere snagu i imaju integriran limitator. Najveća prednost elektroničkih brojila što se mogu umrežavati i očitavati digitalno s ručnim terminalom ili daljinski preko GSM ili fiksnog modema. Ovaj način očitavanja je poznat pod imenom AMR (eng. Automatic Meter Reading). Najčešće elektronička brojila imaju odvojene mjesečne izvještaje potrošnje i snage za najmanje 12 mjeseci i to se zove obračunsko razdoblje (eng. Billing Period). Elektronička brojila najčešće imaju više od dvije tarife i samostalno prebacuju tarife preko vlastitog sata i spremljenih uklopnih vremena. Ovakva brojila mogu imati osim integriranog uklopnog sata i integriran MTU (Mrežno tonsko upravljanje) prijemnik koji sluša komande iz mreže te na osnovu njih prebacuje tarife, mijenja uklopna vremena ili sinkronizira sat brojila. Ovaj tip jednosmjerne, spore, grupne komunikacije se naveliko koristi u energetici za upravljanje.

Izvori

  1. električno brojilo, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Brojilo električne energije