Razlika između inačica stranice »Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Od drvenastih vrsta najznačajnije su [[bijeli grab]] (''Carpinus orientalis''), [[hrast medunac]] (''[[Quercus pubescens]]''), kojeg prema jugu smjenjuje [[hrast dub]] (''[[Quercus virgiliana]]''), zatim [[crni jasen]] (''[[Fraxinus ornus]]''), [[maklen]] (''[[Acer monspessulanum]]''), [[cer]] (''[[Quercus cerris]]''), te lokalno oko [[Karlobag|Karlobaga]] [[judić]] (''[[Cercis siliquastrum]]'').
 
U sloju grmlja česte su vrste [[grmoliki grašar]] (''[[Coronilla emeroides]]''), [[rujevina]] (''[[Cotinus coggygria]]''), [[drača]] (''[[Paliurus spina-christi]]''), [[pucalina]] (''[[Colutea arborescens]]''), [[rašeljka]] (''[[Prunus mahaleb]]''), [[drijen]] (''[[Cornus mas]]''), [[trnina]] (''[[Prunus spinosa]]''), [[obična pavitina]] (''[[Clematis vitalba]]''), [[brijestolisna kupina]] (''[[Rubus ulmifoliaulmifolius]]'') i dr.
 
U prizemnom sloju može se naći [[Jasenak (biljka)|jasenak]] (''[[Dictamnus albus]]''), [[pčelinja ljubica]] (''[[Melittis melissophyllum]]''), [[crvena djetelina]] (''[[Trifolium rubens]]''), [[lastavičnjak]] (''[[Cynanchum adriaticum]]''), [[primorski vrisak]] (''[[Satureja montana]]''), [[uskolisnabodljikava veprina]] (''[[Ruscus aculeatus]]''), [[jesenska šašika]] (''[[Sesleria autumnalis]]''), [[oštrolisna šparoga]] (''[[Asparagus acutifolius]]''), [[tankolisna šparoga]] (''[[Asparagus tenuifolius]]''), [[crvena iglica]] (''[[Geranium sanguineum]]'') i mnoge druge.
 
Kako je već spomenuto, jugoistočno od [[Zrmanja|Zrmanje]] hrast medunac se počinje postupno zamjenjivati [[hrast dub|hrastom dubom]]. Dub je kserotermniji od medunca (podnosi veću sušu) i jedna je od najotpornijih listopadnih vrsta drveća. Najveće površine zauzima u nižim područjima od [[Drniš|Drniša]] prema [[Sinj|Sinju]] i [[Imotski|Imotskom]], dalje do [[Vrgorac|Vrgorca]] i [[Metković|Metkovića]], te u dubrovačkom zaleđu.

Navigacijski izbornik