Kninska biskupija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
-od strane
Redak 10: Redak 10:
Nakon što je [[1522.]] [[Knin]] pao pod Osmanlije, i dalje su se imenovali kninski biskupi, sa posebnim zadaćama izvan Kninske biskupije. Biskupija biva službeno ukinuta kada je [[Knin]] oslobođen [[1688.]] godine te je pripojena Šibenskoj biskupiji.<ref name = "en"/> Papa [[Lav XII.]] je bulom ''[[Locum Beati Petri]]'' ustanovio Dalmatinsku metropoliju čime je područje ove biskupije ušlo pod njenu upravu.
Nakon što je [[1522.]] [[Knin]] pao pod Osmanlije, i dalje su se imenovali kninski biskupi, sa posebnim zadaćama izvan Kninske biskupije. Biskupija biva službeno ukinuta kada je [[Knin]] oslobođen [[1688.]] godine te je pripojena Šibenskoj biskupiji.<ref name = "en"/> Papa [[Lav XII.]] je bulom ''[[Locum Beati Petri]]'' ustanovio Dalmatinsku metropoliju čime je područje ove biskupije ušlo pod njenu upravu.


Naslovni kninski biskupi nastaviti će se imenovati i nakon ukinuća biskupije, pri čemu su bili posebni biskupi kraljevskog prava imenovani od strane kralja Ugarske i Hrvatske. Obično su bili i pomoćni biskupi [[Kaločko-bačka nadbiskupija|kaločkog nadbiskupa]]. Naslovni kninski biskupi biti će i po vlastitom pravu članovi Doma velikaša zajedničkog ugarsko-hrvatskog sabora skroz do ukidanja ovoga doma.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1885&page=320&size=45 Zakonski .članak. VII.: 1885. zajedničkoga ugarskohrvatskoga državnoga sabora o preinaci ustrojstva kuće velikašah], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, Zagreb 1885.</ref>
Naslovni kninski biskupi nastaviti će se imenovati i nakon ukinuća biskupije, pri čemu su bili posebni biskupi kraljevskog prava koje je imenovao kralj Ugarske i Hrvatske. Obično su bili i pomoćni biskupi [[Kaločko-bačka nadbiskupija|kaločkog nadbiskupa]]. Naslovni kninski biskupi biti će i po vlastitom pravu članovi Doma velikaša zajedničkog ugarsko-hrvatskog sabora sve do ukidanja ovoga doma.<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1885&page=320&size=45 Zakonski .članak. VII.: 1885. zajedničkoga ugarskohrvatskoga državnoga sabora o preinaci ustrojstva kuće velikašah], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, Zagreb 1885.</ref>


== Biskupi ==
== Biskupi ==

Inačica od 3. listopada 2018. u 11:00

██ Kninska biskupija u 15. stoljeću

Kninska biskupija (lat. Tininum ili Tinum) naziv je za povijesnu biskupiju te današnju upražnjenu naslovnu biskupiju. Kao i sve katoličke naslovne biskupije, nosi ime utrnute biskupije, u ovom slučaju u starohrvatskom kraljevstvu u Kninu.

Povijest

Biskup je stolovao u naselju Pet crkava na Kosovu (danas selo Biskupija), kod Knina. Njegova se jurisdikcija protezala sve do Drave, odnosno nad cijelim starohrvatskim kraljevstvom. Neki izvori kninskog biskupa nazivaju i hrvatskim biskupom (lat. episcopus Chroatensis). Na Provincijalnom saboru održanom u Splitu 1185., Kninskoj su biskupiji određene granice s tri župe (Knin, Vrlika, Pset), a biskupu sjedište i naslov.[1] Biskup je imao svoje dvore i u Cazinu.[1]

Pored crkvenih dužnosti, kninski biskup je obavljao i svjetovne poslove na hrvatskom kraljevskom dvoru, kako za doba narodne dinastije Trpimirovića, tako i za vrijeme personalne unije hrvatskog i ugarskog kraljevstva pod krunama drugih vladarskih dinastijâ. Kninski biskup je ovjeravao kraljeve darovnice, povelje i državne spise sa svojim kaptolskim pečatom.

Nakon što je 1522. Knin pao pod Osmanlije, i dalje su se imenovali kninski biskupi, sa posebnim zadaćama izvan Kninske biskupije. Biskupija biva službeno ukinuta kada je Knin oslobođen 1688. godine te je pripojena Šibenskoj biskupiji.[1] Papa Lav XII. je bulom Locum Beati Petri ustanovio Dalmatinsku metropoliju čime je područje ove biskupije ušlo pod njenu upravu.

Naslovni kninski biskupi nastaviti će se imenovati i nakon ukinuća biskupije, pri čemu su bili posebni biskupi kraljevskog prava koje je imenovao kralj Ugarske i Hrvatske. Obično su bili i pomoćni biskupi kaločkog nadbiskupa. Naslovni kninski biskupi biti će i po vlastitom pravu članovi Doma velikaša zajedničkog ugarsko-hrvatskog sabora sve do ukidanja ovoga doma.[2]

Biskupi

Hrvatski biskupi

  • Marko (oko 1050.)
  • Rajner (1060. - 1066.)
  • Adam (1066. - 1067.)
  • Anastazije (1069.)
  • Grgur (1074. - 1078.)
  • Petar (1086.)
  • Grgur (II.) (1089. - 1090.)
  • Flasco (1177. - 1187.)

Kninski biskupi

  • Juraj (1196. - 1199.)
  • Giovanni de Cors (1334. - 1337.)
  • Dionizije I. Lacković (1348. - 1346.)
  • Johann von Töckheim (1357. - 1364.)
  • Nikola I. (1365. - 1373.)
  • Pavao (1373. - 1388.) posjednik imanja u selu Tršci (Galovac)
  • Ivan (1428. - 1438.)
  • Demetrije Čupor Moslavački (1438. - 1447.)
  • Benedikt de Zolio (1447. - 1453.)
  • Demetrije Čupor Moslavački (1453. - 1465.) - drugi put
  • Niccolò de Monte (1476. - 1483.)
  • Brizio (1492. - 1494.)

Naslovni biskupi se imenuju od 1831.

Izvori

  1. a b c Kninska biskupija, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, (pristupljeno 15. kolovoza 2016.)
  2. Zakonski .članak. VII.: 1885. zajedničkoga ugarskohrvatskoga državnoga sabora o preinaci ustrojstva kuće velikašah, Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, Zagreb 1885.

Vanjske poveznice