Južni Slaveni: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
uklanjanje izmjene 5144500 suradnika 77.216.139.2 (razgovor)
Oznaka: uklanjanje
Redak 17: Redak 17:
*[[Srbi]] u [[Srbija|Srbiji]], velikim dijelovima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], te dijelom u Hrvatskoj, na [[Kosovo|Kosovu]], u Rumunjskoj, Mađarskoj, Albaniji, Grčkoj, Slovačkoj i Češkoj.
*[[Srbi]] u [[Srbija|Srbiji]], velikim dijelovima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], te dijelom u Hrvatskoj, na [[Kosovo|Kosovu]], u Rumunjskoj, Mađarskoj, Albaniji, Grčkoj, Slovačkoj i Češkoj.


Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori većinom su pravoslavci, dok su južni Slaveni u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici ([[Hrvati]], [[Slovenci]]). U Bosni i Hercegovini zastupljeni su muslimani ([[Bošnjaci]]), pravoslavci ([[Srbi]]) i katolici ([[Bosanci]]). U svijetu ima ukupno 33 000 000 južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Europe. Južni Slaveni u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i dijelu Bosne i Hercegovine pišu ćirilicom, a u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine latinicom.
Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori većinom su pravoslavci, dok su južni Slaveni u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici ([[Hrvati]], [[Slovenci]]). U Bosni i Hercegovini zastupljeni su muslimani ([[Bošnjaci]]), pravoslavci ([[Srbi]]) i katolici ([[Hrvati]]). U svijetu ima ukupno 33 000 000 južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Europe. Južni Slaveni u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i dijelu Bosne i Hercegovine pišu ćirilicom, a u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine latinicom.


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Inačica od 4. listopada 2018. u 08:45

Mijačko selo, Makedonija
Šokačko selo, Draž, Hrvatska.
Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast.


Južni Slaveni.- Južni ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina). Skupine Slavena doprle su u ove krajeve (prema dijelu "migracijskim" teorijama) u 2. polovici 7. stoljeća, a njihov ustroj je bio plemenski. Neke skupine zacijelo su bile prije dolaska slavenizirane (Hrvati) a neke nakon što su prodrli u ove krajeve (Bugari).

Narodi koji predstavljaju skupinu Južnih Slavena su:

Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori većinom su pravoslavci, dok su južni Slaveni u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini zastupljeni su muslimani (Bošnjaci), pravoslavci (Srbi) i katolici (Hrvati). U svijetu ima ukupno 33 000 000 južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Europe. Južni Slaveni u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i dijelu Bosne i Hercegovine pišu ćirilicom, a u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine latinicom.

Vanjske poveznice

Izvori

1 Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. ISBN 0-8147-5520-8