Riječka krpica: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 2: | Redak 2: | ||
'''"Riječka krpica"''' ili papirić naljepljen na original [[Hrvatsko–ugarska nagodba|Hrvatsko–ugarske nagodbe]] iz [[1868|1868]]. godine kojim je tadašnja [[Rijeka]] prepuštena [[austro–ugarska monarhija|Budimpešti]]. |
'''"Riječka krpica"''' ili papirić naljepljen na original [[Hrvatsko–ugarska nagodba|Hrvatsko–ugarske nagodbe]] iz [[1868|1868]]. godine kojim je tadašnja [[Rijeka]] prepuštena [[austro–ugarska monarhija|Budimpešti]]. |
||
[[hrvatko-ugarska nagodba|Hrvatsko–ugarskom nagodbom]], grad Rijeka je [[1868|1868.]] pripao [[mađarska|ugarskom]] dijelu [[austro-ugarska|Austro–ugarske monarhije]] i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladnju gradom u [[hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] nije bilo u potpunosti rješeno. Naknadnim djelovanjem mađarske vlasti, u originalni dokument je ubačena ''Riječka krpica'' i to u obliku doljepljenog dodatka naziva "''član 66.''". Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali Mađarskoj uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i ugarskog i hrvatskog sabora. Zastupnici Mađarske i Rijeke su primorali Hrvatski sabor da prihvate upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju [[ |
[[hrvatko-ugarska nagodba|Hrvatsko–ugarskom nagodbom]], grad Rijeka je [[1868|1868.]] pripao [[mađarska|ugarskom]] dijelu [[austro-ugarska|Austro–ugarske monarhije]] i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladnju gradom u [[hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] nije bilo u potpunosti rješeno. Naknadnim djelovanjem mađarske vlasti, u originalni dokument je ubačena ''Riječka krpica'' i to u obliku doljepljenog dodatka naziva "''član 66.''". Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali Mađarskoj uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i ugarskog i hrvatskog sabora. Zastupnici Mađarske i Rijeke su primorali Hrvatski sabor da prihvate upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju [[1870.]] potvrdio i car [[Franjo Josip I.]]. |
||
[[Kategorija:Povijest Hrvatske]] |
[[Kategorija:Povijest Hrvatske]] |
Inačica od 14. siječnja 2007. u 20:08
"Riječka krpica" ili papirić naljepljen na original Hrvatsko–ugarske nagodbe iz 1868. godine kojim je tadašnja Rijeka prepuštena Budimpešti.
Hrvatsko–ugarskom nagodbom, grad Rijeka je 1868. pripao ugarskom dijelu Austro–ugarske monarhije i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladnju gradom u Hrvatskom saboru nije bilo u potpunosti rješeno. Naknadnim djelovanjem mađarske vlasti, u originalni dokument je ubačena Riječka krpica i to u obliku doljepljenog dodatka naziva "član 66.". Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali Mađarskoj uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i ugarskog i hrvatskog sabora. Zastupnici Mađarske i Rijeke su primorali Hrvatski sabor da prihvate upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju 1870. potvrdio i car Franjo Josip I..