Obična bukva: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nekoliko sitnica
Redak 24: Redak 24:
Bukva raste na brdskim i planinskim položajima [[Srednja Europa|srednje]], [[Zapadna Europa|zapadne]] te [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]].
Bukva raste na brdskim i planinskim položajima [[Srednja Europa|srednje]], [[Zapadna Europa|zapadne]] te [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]].


U Hrvatskoj je autohtona [[vrsta]] drveća. Raste na [[Macelj]]u, [[Ivanščica|Ivanščici]], [[Medvednica|Medvednici]], [[Papu]u, [[Psunj]]u, [[Žumberačka gora|Žumberku]], u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], na [[Dinara|Dinari]], [[Velebit]]u, [[Bilogora|Bilogori]] i [[Kalnik]]u. U Jugoistočnoj Europi ima oko 13 mil. ha bukovih šuma.
U Hrvatskoj je autohtona [[vrsta]] drveća. Raste na [[Macelj]]u, [[Ivanščica|Ivanščici]], [[Medvednica|Medvednici]], [[Papuk]]u, [[Psunj]]u, [[Žumberačka gora|Žumberku]], u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], na [[Dinara|Dinari]], [[Velebit]]u, [[Bilogora|Bilogori]] i [[Kalnik]]u. U Jugoistočnoj Europi ima oko 13 mil. ha bukovih šuma.


Iznad pojasa [[hrast]]ovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva. U nekim krajevima javlja se čak iznad pojasa četinarskih šuma na visinama 1800 - 2000 [[metar|m]]. Bukva koja raste na toj visini naziva se pretplaninskom bukvom.
Iznad pojasa [[hrast]]ovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva. U nekim krajevima javlja se čak iznad pojasa četinarskih šuma na visinama 1800 - 2000 [[metar|m]]. Bukva koja raste na toj visini naziva se pretplaninskom bukvom.
Redak 53: Redak 53:
Dobro se zakorijenjuje, [[korijen (biljke)|korijen]] se odlično prilagođuje uvjetima na terenu, otporna je na vjetrove. Traži svježa tla.
Dobro se zakorijenjuje, [[korijen (biljke)|korijen]] se odlično prilagođuje uvjetima na terenu, otporna je na vjetrove. Traži svježa tla.
==Ljekovitost i jestivost==
==Ljekovitost i jestivost==
Bukva spada i u ljekovito bilje.Koristi se kora sa mladih grana ,te katran dobiven suhom destilacijom grančica.Sasvim mladi listovi mogu se jesti u sirovom ili prokuhanom stanju.Jestivi su i prženi plodovi iz kojih se može dobiti kvalitetno jestivo ulje( bukvice sadrže oko 36% ulja ).<ref>Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.str.109 - 110</ref><ref>https://pfaf.org/user/plant.aspx?LatinName=Fagus+sylvatica Pristupljeno 24.10.2018.</ref>
Bukva spada i u ljekovito bilje. Koristi se kora mladih grana te katran dobiven suhom destilacijom grančica. Sasvim mladi listovi mogu se jesti u sirovom ili prokuhanom stanju. Jestivi su i prženi plodovi iz kojih se može dobiti kvalitetno jestivo ulje ( bukvice sadrže oko 36 % ulja ).<ref>Grlić, Lj., Samoniklo jestivo bilje, Zagreb, 1980., str.109. - 110.</ref><ref>https://pfaf.org/user/plant.aspx?LatinName=Fagus+sylvatica Pristupljeno 24.10.2018.</ref>


== Fitocenologija (biljne zajednice)==
== Fitocenologija (biljne zajednice)==
Redak 78: Redak 78:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

https://pfaf.org/user/plant.aspx?LatinName=Fagus+sylvatica
{{commons|Fagus sylvatica}}
{{commons|Fagus sylvatica}}



Inačica od 25. listopada 2018. u 15:19

Bukva
Bukova šuma
Bukova šuma
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Fagales
Porodica: Fagaceae
Rod: Fagus
Vrsta: F. sylvatica
Dvojno ime
Fagus sylvatica
L.
Raspon
Fagus sylvatica
Fagus sylvatica

Bukva (Fagus sylvatica) bjelogorično je drvo iz porodice Fagaceae, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj.

Rasprostranjenost

Bukva raste na brdskim i planinskim položajima srednje, zapadne te jugoistočne Europe.

U Hrvatskoj je autohtona vrsta drveća. Raste na Macelju, Ivanščici, Medvednici, Papuku, Psunju, Žumberku, u Gorskom kotaru, na Dinari, Velebitu, Bilogori i Kalniku. U Jugoistočnoj Europi ima oko 13 mil. ha bukovih šuma.

Iznad pojasa hrastovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva. U nekim krajevima javlja se čak iznad pojasa četinarskih šuma na visinama 1800 - 2000 m. Bukva koja raste na toj visini naziva se pretplaninskom bukvom.

Izgled

Naraste do 40 m visine. Debljina debla može biti i preko 1 m prsnog promjera. Krošnja je široko zaobljena.

Kora debla je siva, glatka i tanka. Pupovi su 2 cm dugi, vretenasti, otklonjeni od izbojka pod kutem od 45°. Srčika izbojka je trobrida. Lišće je eliptično, dugo 8 cm. Rub lista je valovit i fino trepavičasto dlakav. List bukve u mladosti je bogat vitaminom C. Cvjetovi su jednospolni u resastim, glavičastim cvatovima. Muški su u okruglim resama na dugoj stapki, ženski po dva cvijeta u kupuli, koja je obrasla končastim ljuskama.

Kupula ili zajednički ovoj, nastaje bujanjem cvjetne osi. Za cvjetanja kupula je sočna, poslije otvrdne i postane drvenasta, a njeni se listići pretvore u duge bodljike ili ljuske.

Bukva cvjeta iza listanja, u travnju ili svibnju. Muški i ženski cvjetovi su na ovogodišnjim izbojcima.

Po dva su ploda u kupuli, nazvana bukvice. Smeđi su, trokutasti, jestivi u nuždi. Dozrijevaju u rujnu ili početkom listopada, a otpadaju nakon prvih mrazeva u listopadu ili početkom studenoga. U 1 kg plodova ima 3600 do 6800 bukvica. Klijavost je kratkotrajna, oko 6 mjeseci, a iznosi prosječno oko 35 %.

Zrela kupula puca na 4 dijela. Bukvica ima dvije mesnate, bubrežaste supke. Prvi listovi su nasuprotni.

Bukva se oprašuje vjetrom. Punim urodom rađa svake 7. do 12. godine. Počinje imati plodove u starosti od 40 do 50 godina.

Ekološka svojstva

Bukove šume dolaze na svim matičnim supstratima (bazofilni, neutrofilni, acidofilni). Podnosi zasjenu najbolje od listopadnog drveća. Ponik je osjetljiviji na mraz i jako sunce.

Kora je tanka, pa je osjetljiva na naglo osvjetljenje.

Dobro se zakorijenjuje, korijen se odlično prilagođuje uvjetima na terenu, otporna je na vjetrove. Traži svježa tla.

Ljekovitost i jestivost

Bukva spada i u ljekovito bilje. Koristi se kora mladih grana te katran dobiven suhom destilacijom grančica. Sasvim mladi listovi mogu se jesti u sirovom ili prokuhanom stanju. Jestivi su i prženi plodovi iz kojih se može dobiti kvalitetno jestivo ulje ( bukvice sadrže oko 36 % ulja ).[1][2]

Fitocenologija (biljne zajednice)

  • Šuma bukve s bijelim šašem (As. Carici albae-Fagetum ),
  • Šuma bukve s dlakavim šašem (As. Carici pilosae-Fagetum),
  • Šuma bukve s lazarkinjom (As. Asperulo odoratae-Fagetum),
  • Šuma bukve s bjelkastom bekicom (As. Luzulo-Fagetum),
  • Šuma bukve s rebračom (As. Blechno-Fagetum),
  • Šuma bukve i širokolisne grašolike (As. Vicio oroboidi-Fagetum),
  • Šuma bukve s velikom mrtvom koprivom (As. Lamio orvalae-Fagetum),
  • Šuma bukve i crnog graba (As. Ostryo-Fagetum),
  • Šuma bukve sa širokolisnim gladcem (As. Laserpitio-Fagetum),
  • Primorska bukova šuma s jesenskom šašikom (As. Seslerio autumnalis-Fagetum),
  • Šuma bukve s risjem (As. Erico-Fagetum),
  • Pretplaninska šuma bukve s planinskim divokozjakom (As. Doronico columnae-Fagetum),
  • Pretplaninska šuma bukve i gorskog javora (As. Polysticho lonchitis-Fagetum),
  • Pretplaninska šuma bukve s planinskim žabnjakom (As. Ranunculo platanifolii-Fagetum),
  • Panonska bukovo-jelova šuma (As.Festuco drymeiae-Abietetum),
  • Dinarska bukovo-jelova šuma (As. Omphalodo-Fagetum)

Poveznice

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Obična bukva

Vidi također

Drvo (materijal)

  1. Grlić, Lj., Samoniklo jestivo bilje, Zagreb, 1980., str.109. - 110.
  2. https://pfaf.org/user/plant.aspx?LatinName=Fagus+sylvatica Pristupljeno 24.10.2018.