Karboksilne kiseline: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 188.129.36.53 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika E.coli
Oznake: brzo uklanjanje uklanjanje
Redak 12: Redak 12:
== Najpoznatije karboksilne kiseline ==
== Najpoznatije karboksilne kiseline ==
Karboksilnih kiselina ima mnogo. Najjednostavniji niz karboksilnih kiselina gradi se prema homolognom nizu alkana. Kao primjer, prve četiri (po broju atoma ugljika) su:
Karboksilnih kiselina ima mnogo. Najjednostavniji niz karboksilnih kiselina gradi se prema homolognom nizu alkana. Kao primjer, prve četiri (po broju atoma ugljika) su:
*1C - [[metan]]ska kiselina (mravlja kiselina) sažeta strukturna formula (ssf): HCOOH, nalazimo ju u žalcu pčele i kod [[mravi|mrava]].
*1C - [[metan]]ska kiselina ([[mravlja kiselina]]) sažeta strukturna formula (ssf): HCOOH, nalazimo ju u žalcu pčele i kod [[mravi|mrava]].
*2C - [[etan]]ska kiselina (octena kiselina) ssf: CH<sub>3</sub>COOH, nalazimo ju u [[ocat|octu]].
*2C - [[etan]]ska kiselina ([[octena kiselina]]) ssf: CH<sub>3</sub>COOH, nalazimo ju u [[ocat|octu]].
*3C - [[propan]]ska kiselina (propionska ili mliječna kiselina) ssf: CH<sub>3</sub>CH<sub>2</sub>COOH, nalazimo ju u [[mlijeko|mlijeku]].
*3C - [[propan]]ska kiselina (propionska ili [[mliječna kiselina]]) ssf: CH<sub>3</sub>CH<sub>2</sub>COOH, nalazimo ju u [[mlijeko|mlijeku]].
*4C - [[butan (plin)|butan]]ska kiselina (maslačna kiselina) ssf: CH<sub>3</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>COOH, nalazimo ju u užeglom [[maslac]]u ili [[čovjek|ljudskom]] znoju.
*4C - [[butan (plin)|butan]]ska kiselina ([[maslačna kiselina]]) ssf: CH<sub>3</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>COOH, nalazimo ju u užeglom [[maslac]]u ili [[čovjek|ljudskom]] znoju.


Isto vrijedi i za [[izomer]]e. Npr. iz izobutana se gradi odgovarajuća izobutanska kiselina
Isto vrijedi i za [[izomer]]e. Npr. iz izobutana se gradi odgovarajuća [[izobutanska kiselina]]
<pre>
<pre>
CH3-CH-CH3 CH3-CH-CH3
CH3-CH-CH3 CH3-CH-CH3
Redak 31: Redak 31:
</pre>
</pre>



Iznad deset ugljikovih atoma javljaju se takozvane [[masne kiseline]]. To su organske, karboksilne kiseline koje imaju veći broj ugljikovih atoma od običnih karboksilnih kiselina. Takve su kiseline masnog opipa i krutog [[agregatno stanje|agregatnog stanja]].
Ako su karboksilne kiseline alifatske, ravnolančaste i s jednom karboksilnom skupinom, to su takozvane [[masne kiseline]]. To su organske, karboksilne kiseline koje imaju veći broj ugljikovih atoma od običnih karboksilnih kiselina. Takve su kiseline masnog opipa i krutog [[agregatno stanje|agregatnog stanja]].<ref name="enciklopedija">"[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30443 Karboksilne kiseline]". Zagreb: Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 28. listopada 2018.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}


{{Commonscat|Carboxylic acids}}
{{Commonscat|Carboxylic acids}}

Inačica od 28. listopada 2018. u 20:07

Strukturna formula karboksilne kiseline
Štapićasti model karboksilne kiseline
Kalotni model karboksilne kiseline

Karboksilne kiseline su organske kiseline opće formule R-COOH, pri čemu je R- Alkil, a -COOH karboksilna skupina karakteristična za sve karboksilne kiseline.

Karboksilne kiseline mogu biti mono-, di- i poli-karboksilne kiseline ovisno o broju -COOH skupina a dijele se na zasićene, nezasićene i aromatske. No karboksilne kiseline su općenito slabe kiseline iako imaju oštar i neugodan miris.

Imenovanje karboksilnih kiselina

Karboksilne kiseline se imenuju tako da se ispred nastavka -ska kiselina doda ime alkana ovisno o broju ugljikovih atoma. Tako će na primjer kiselina s tri C atoma po alkanu propanu biti imenovana propanska kiselina iako je njeno puno češće korišteno ime propionska ili mliječna kiselina (jer ju nalazimo u mlijeku).

Najpoznatije karboksilne kiseline

Karboksilnih kiselina ima mnogo. Najjednostavniji niz karboksilnih kiselina gradi se prema homolognom nizu alkana. Kao primjer, prve četiri (po broju atoma ugljika) su:

Isto vrijedi i za izomere. Npr. iz izobutana se gradi odgovarajuća izobutanska kiselina

CH3-CH-CH3      CH3-CH-CH3           
     |      ->      |                       
    CH3             COOH
izobutan     izobutanska kiselina

Pri tome treba imati u vidu da je struktura karboksilne skupine -COOH u stvari:

-C=O
 |
 OH


Ako su karboksilne kiseline alifatske, ravnolančaste i s jednom karboksilnom skupinom, to su takozvane masne kiseline. To su organske, karboksilne kiseline koje imaju veći broj ugljikovih atoma od običnih karboksilnih kiselina. Takve su kiseline masnog opipa i krutog agregatnog stanja.[1]

Izvori

  1. "Karboksilne kiseline". Zagreb: Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 28. listopada 2018.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Karboksilne kiseline