Usora (rijeka): razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 7: | Redak 7: | ||
| Prosječni istjek = |
| Prosječni istjek = |
||
| Površina porječja = 849,3 |
| Površina porječja = 849,3 |
||
| Izvor = |
| Izvor = sutoka Male i Velike Usore |
||
| Ušće = |
| Ušće = |
||
| Tip ušća = |
| Tip ušća = |
||
| Pritoke = Djedovac, Katića rijeka, Lukića rijeka, Grabovača (lijeve)<br>Grgin potok, Radušica, Kopajka, Talin potok, [[Tešanjka (rijeka)|Tešanjka]] (desne) |
|||
| Pritoke = |
|||
| Države kroz koje protječe = {{ZD+X/B|BIH}} |
| Države kroz koje protječe = {{ZD+X/B|BIH}} |
||
| Gradovi kroz koje protječe = |
| Gradovi kroz koje protječe = |
||
Redak 20: | Redak 20: | ||
'''Usora''' je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], lijeva pritoka [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] u koju se ulijeva južno od [[Doboj]]a. |
'''Usora''' je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], lijeva pritoka [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] u koju se ulijeva južno od [[Doboj]]a. |
||
Nastaje u [[Teslić]]u, spajanjem [[Mala Usora|Male Usore]] (s lijeva) i [[Velika Usora|Velike Usore]] (s desna). Dužina rijeke Usore je 82 kilometra. Lijeve pritoke rijeke Usore su: Djedovac, Katića rijeka, Lukića rijeka i Grabovača. Desne pritoke rijeke Usore su: Grgin potok, Radušica, Kopajka, Talin potok i [[Tešanjka (rijeka)|Tešanjka]] koja je najveća i naznačajnija pritoka. Usora se ulijeva u Bosnu u [[Karuše|Karušama]], općina Doboj-jug. Najviši vodostaj Usore je u travnju kad je i najveći protok, a najniži u kolovozu, čijem niskom vodostaju prethodi najniži protok vode srpnju i kolovozu. Razlog su velike travanjske oborine i otapanje snijega s okolnih brda, a kolovoz je u ovim krajevima najsušniji mjesec u godini. Uz Usoru prevladaju [[hidromorfna tla]] - aluvijalno tlo – fluvisol, kojeg je osobito na lijevoj obali. Šume [[hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]] i [[obični grab|običnog graba]] (Carpino betuli – Quercetum roboris incl. Genisto elatae – Quercetum roboris) rastu u dolini rijeke Usore.<ref name="Softić">(boš.) [http://www.academia.edu/9825508/Samra_Softi%C4%87_URBANI_RAZVOJ_OP%C4%86INE_TE%C5%A0ANJ Academia.edu] Samra Softić: ''Urbani razvoj općine Tešanj'', Sarajevo, 2014. (pristupljeno 5. studenoga 2018.)</ref> |
|||
Nastaje u [[Teslić]]u, spajanjem [[Mala Usora|Male Usore]] (s lijeva) i [[Velika Usora|Velike Usore]] (s desna). Dužina rijeke Usore je 82 kilometra. |
|||
Cijeli prostor oko rijeke Usora i njezinih pritoka nosi povijesni naziv [[Usora (regija)|Usora]]. |
Cijeli prostor oko rijeke Usora i njezinih pritoka nosi povijesni naziv [[Usora (regija)|Usora]]. |
||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
{{Mrva-rij}} |
{{Mrva-rij}} |
Inačica od 5. studenoga 2018. u 21:16
Usora | |
---|---|
Usora nizvodno od Teslića | |
Položaj | |
Države | Bosna i Hercegovina |
Fizikalne osobine | |
Duljina | 82 km |
Površina porječja | 849,3 km2 |
Tok rijeke | |
Izvor | sutoka Male i Velike Usore |
Ušće | |
• Koord. | 44°42'19"N, 18°4'6"E |
Slijev | crnomorski |
Ulijeva se u | rijeka Bosna |
Pritoci | Djedovac, Katića rijeka, Lukića rijeka, Grabovača (lijeve) Grgin potok, Radušica, Kopajka, Talin potok, Tešanjka (desne) |
Usora je rijeka u Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka rijeke Bosne u koju se ulijeva južno od Doboja.
Nastaje u Tesliću, spajanjem Male Usore (s lijeva) i Velike Usore (s desna). Dužina rijeke Usore je 82 kilometra. Lijeve pritoke rijeke Usore su: Djedovac, Katića rijeka, Lukića rijeka i Grabovača. Desne pritoke rijeke Usore su: Grgin potok, Radušica, Kopajka, Talin potok i Tešanjka koja je najveća i naznačajnija pritoka. Usora se ulijeva u Bosnu u Karušama, općina Doboj-jug. Najviši vodostaj Usore je u travnju kad je i najveći protok, a najniži u kolovozu, čijem niskom vodostaju prethodi najniži protok vode srpnju i kolovozu. Razlog su velike travanjske oborine i otapanje snijega s okolnih brda, a kolovoz je u ovim krajevima najsušniji mjesec u godini. Uz Usoru prevladaju hidromorfna tla - aluvijalno tlo – fluvisol, kojeg je osobito na lijevoj obali. Šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris incl. Genisto elatae – Quercetum roboris) rastu u dolini rijeke Usore.[1]
Cijeli prostor oko rijeke Usora i njezinih pritoka nosi povijesni naziv Usora.
Izvori
- ↑ (boš.) Academia.edu Samra Softić: Urbani razvoj općine Tešanj, Sarajevo, 2014. (pristupljeno 5. studenoga 2018.)