Gabriel: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 5.170.46.28 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Maestro Ivanković Oznaka: brzo uklanjanje |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Anton Raphael Mengs - Annunciation.jpg|desno|mini|Arkanđeo Gabrijel pred Djevicom Marijom]] |
[[Datoteka:Anton Raphael Mengs - Annunciation.jpg|desno|mini|Arkanđeo Gabrijel pred Djevicom Marijom]] |
||
'''Gabrijel''' ili '''Gabriel''' ([[hebrejski jezik|heb.]] ''Gavriʼel''; [[latinski jezik|lat.]] ''Gabriel''; [[grčki jezik|grč.]] Γαβριήλ; u [[judaizam|judeo]]-[[kršćanstvo|kršćanskoj]] tradiciji]], ime je jednoga od [[arkanđeo|arhanđela]].<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 78.</ref> Neke vjerske tradicije vjeruju da Gabriel nosi veliku [[truba|trubu]] kojom će objaviti [[Sudnji dan]] i dolazak [[Bog]]a, a kršćanska tradicija ga također opisuje kao vjesnika ili glasnika, pa ga se često naziva "anđelom glasnikom". |
'''Gabrijel''' ili '''Gabriel''' ([[hebrejski jezik|heb.]] ''Gavriʼel''; [[latinski jezik|lat.]] ''Gabriel''; [[grčki jezik|grč.]] Γαβριήλ; [[arapski jezik|arap.]] جبريل ''Jibrīl'', ''Džibril'', a znači "moja je moć Bog", "moj je ratnik Bog"), u [[judaizam|judeo]]-[[kršćanstvo|kršćanskoj]] i [[islam|islamskoj tradiciji]], ime je jednoga od [[arkanđeo|arhanđela]].<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 78.</ref> Neke vjerske tradicije vjeruju da Gabriel nosi veliku [[truba|trubu]] kojom će objaviti [[Sudnji dan]] i dolazak [[Bog]]a, a kršćanska i islamska tradicija ga također opisuje kao vjesnika ili glasnika, pa ga se često naziva "anđelom glasnikom". |
||
== Arhanđeo Gabrijel u Bibliji == |
== Arhanđeo Gabrijel u Bibliji == |
||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
Ponekad se spominje kao [[arkanđeo]] koji puše u [[rog]] nagovještajući time "[[Sudnji dan]]". |
Ponekad se spominje kao [[arkanđeo]] koji puše u [[rog]] nagovještajući time "[[Sudnji dan]]". |
||
== Arhanđeo Gabrijel u Kuranu == |
|||
== Štovanje == |
|||
[[Muslimani]] vjeruju kako je on bio medij preko kojeg je [[Muhammed]]u [[Bog]] otkrio [[Kuran|Qur'an]], a nazivaju ga [[Džibril]]. Poslije Muhamedove smrti, Džibril se još jednom pojavio kako bi otpratio prorokov duh [[Alah]]u. Također, muslimani vjeruju da se Džibril vraća svake godine tijekom Laylat al-Qadra, odnosno ''Noći sudbine'', jedne u posljednjih deset dana mjeseca [[Ramazan]]a, u kojoj je prema vjerovanju objavljen Kuran.<ref>Curran, Robert, Priručnik o anđelima i demonima, str. 36.</ref> |
|||
| ⚫ | Gabrijela povezuju s emocijama i srcem. Kao zaštitnika štuju ga glasonoše i pismonoše. Papa [[Pio XII.]] proglasio ga je [[1951]]. godine zaštitnikom telekomunikacija: [[telegraf]]a, [[telefon]]a, [[radio|radija]] i [[televizija|televizije]]. [[Katolička Crkva]] slavi blagdan sv. Gabriela 29. rujna, [[Anglikanska Crkva]] 29. rujna, [[Pravoslavna crkva|Pravoslavna Crkva]] 8. studenog, a [[Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva|Etiopska pravoslavna Crkva]] 8. prosinca.<ref>Curran, Robert, Priručnik o anđelima i demonima, str. 36.</ref> |
||
== |
== Štovanje == |
||
| ⚫ | Gabrijela povezuju s emocijama i srcem. Kao zaštitnika štuju ga glasonoše i pismonoše. Papa [[Pio XII.]] proglasio ga je [[1951]]. godine zaštitnikom telekomunikacija: [[telegraf]]a, [[telefon]]a, [[radio|radija]] i [[televizija|televizije]]. [[Katolička Crkva]] slavi blagdan sv. Gabriela 29. rujna, [[Anglikanska Crkva]] 29. rujna, [[Pravoslavna crkva|Pravoslavna Crkva]] 8. studenog, a [[Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva|Etiopska pravoslavna Crkva]] 8. prosinca.<ref>Curran, Robert, Priručnik o anđelima i demonima, str. 36.</ref> |
||
Pozdrav od Archangel Gabrijel je na početku molitve [[Zdravo Marijo]] |
|||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
||
Inačica od 11. studenoga 2018. u 14:54
Gabrijel ili Gabriel (heb. Gavriʼel; lat. Gabriel; grč. Γαβριήλ; arap. جبريل Jibrīl, Džibril, a znači "moja je moć Bog", "moj je ratnik Bog"), u judeo-kršćanskoj i islamskoj tradiciji, ime je jednoga od arhanđela.[1] Neke vjerske tradicije vjeruju da Gabriel nosi veliku trubu kojom će objaviti Sudnji dan i dolazak Boga, a kršćanska i islamska tradicija ga također opisuje kao vjesnika ili glasnika, pa ga se često naziva "anđelom glasnikom".
Arhanđeo Gabrijel u Bibliji
U Bibliji se prvi puta pojavljuje u Starom zavjetu u knjizi proroka Daniela, gdje dolazi Danijelu kako bi mu objasnio viziju ovna i koze i priopćio mu pretkazanje sedamdeset tjedana.[2] [3] Također, on je taj koji je pomogao Mojsiju razdvojiti Crveno more u trenutku kada su Židovi bježali pred Egipćanima.[4] U Novom zavjetu Gabriel je taj koji navješćuje Zahariji da će mu se roditi sin, Ivan Krstitelj, a Djevici Mariji da će roditi Isusa.[5]
Ponekad se spominje kao arkanđeo koji puše u rog nagovještajući time "Sudnji dan".
Arhanđeo Gabrijel u Kuranu
Muslimani vjeruju kako je on bio medij preko kojeg je Muhammedu Bog otkrio Qur'an, a nazivaju ga Džibril. Poslije Muhamedove smrti, Džibril se još jednom pojavio kako bi otpratio prorokov duh Alahu. Također, muslimani vjeruju da se Džibril vraća svake godine tijekom Laylat al-Qadra, odnosno Noći sudbine, jedne u posljednjih deset dana mjeseca Ramazana, u kojoj je prema vjerovanju objavljen Kuran.[6]
Štovanje
Gabrijela povezuju s emocijama i srcem. Kao zaštitnika štuju ga glasonoše i pismonoše. Papa Pio XII. proglasio ga je 1951. godine zaštitnikom telekomunikacija: telegrafa, telefona, radija i televizije. Katolička Crkva slavi blagdan sv. Gabriela 29. rujna, Anglikanska Crkva 29. rujna, Pravoslavna Crkva 8. studenog, a Etiopska pravoslavna Crkva 8. prosinca.[7]
Vidi još
Bilješke
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 78.
- ↑ Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1034.-1036.
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 78.
- ↑ angels-hr.com
- ↑ Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1156.
- ↑ Curran, Robert, Priručnik o anđelima i demonima, str. 36.
- ↑ Curran, Robert, Priručnik o anđelima i demonima, str. 36.
Literatura
- Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-6709-48-9
- Curran, Robert, Priručnik o anđelima i demonima, Znanje, Zagreb, 2012. ISBN 978-953-324-706-9
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. VII, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-07-4
Vanjske poveznice
