Tel Beer Ševa: razlika između inačica

Koordinate: 31°14′43″N 34°50′28″E / 31.245287°N 34.841000°E / 31.245287; 34.841000
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m preusmjeravanje na članak (umjesto na razdvojbu)
m sit.
Redak 16: Redak 16:
}}<small>Lokacija Tel Beer Ševe u Izraelu</small></center>
}}<small>Lokacija Tel Beer Ševe u Izraelu</small></center>
}}
}}
'''Tel Beer Ševa''' ([[hebrejski]]: תל באר שבע) je ruševina drevnog grada u pustinji [[Negev]], u južnom [[Izrael|Izraelu]], istočno od modernog grada [[Beer Ševa]] i zapadno od [[beduin]]skog naselja [[Tel Ševa]]. Za njega se vjeruje da je biblijski grad Be'er Ševa<ref>Do ovog zaključka došao je arheolog prof. Yohanan Aharoni, koji je iskapao na ovom lokalitetu od 1969.-1976. god., zajedno s prof. Ze'ev Herzogom sa Sveučilišta u [[Tel Aviv]]u</ref> koji se više puta spominje u [[Tanakh]]u kada se opisuje rasprostiranje Izraelske zemlje ([[Eretz Yisrael]]): "od Beer Ševe do [[Dan (stari grad)|Dana]]" ([[Knjiga o Sucima]] 20:1-3 i [[Prva knjiga o Samuelu]] 3:19-21).
'''Tel Beer Ševa''' ([[hebrejski]]: תל באר שבע) je ruševina drevnog grada u pustinji [[Negev]], u južnom [[Izrael|Izraelu]], istočno od modernog grada [[Beer Ševa]] i zapadno od [[beduini|beduinskog]] naselja [[Tel Ševa]]. Za njega se vjeruje da je biblijski grad Be'er Ševa<ref>Do ovog zaključka došao je arheolog prof. Yohanan Aharoni, koji je iskapao na ovom lokalitetu od 1969.-1976. god., zajedno s prof. Ze'ev Herzogom sa Sveučilišta u [[Tel Aviv]]u</ref> koji se više puta spominje u [[Tanakh]]u kada se opisuje rasprostiranje Izraelske zemlje ([[Eretz Yisrael]]): "od Beer Ševe do [[Dan (stari grad)|Dana]]" ([[Knjiga o Sucima]] 20:1-3 i [[Prva knjiga o Samuelu]] 3:19-21).


Ime grada potječe od hebrejskih riječi ''Tel'' ("[[gradina]]"), ''Be'er'' ("[[bunar]]") i ''Ševa'' što može značiti "sedam" ili "prisega".
Ime grada potječe od hebrejskih riječi ''Tel'' ("[[gradina]]"), ''Be'er'' ("[[bunar]]") i ''Ševa'' što može značiti "sedam" ili "prisega".
Redak 22: Redak 22:
==Povijest==
==Povijest==


Arheolozi su pronašli dokaze o naseljenosti od [[Bakreno doba|bakrenog doba]] (oko 4000. pr. Kr.) do 16. stoljeća. Ovakva dugotrajna naseljenost je potrajala zahvaljujući obilju podzemnih voda, o čemu svjedoće mnogi bunari u okolici.
Arheolozi su pronašli dokaze o naseljenosti od [[Bakreno doba|bakrenog doba]] (oko 4000. pr. Kr.) do 16. stoljeća. Ovakva dugotrajna naseljenost je potrajala zahvaljujući obilju podzemnih voda, o čemu svjedoče mnogi bunari u okolici.


Beer Ševa se spominje u Knjizi Postanka (Post 21,22-34) gdje piše o [[Abraham]]u i njegovu savezu s [[Abimelek]]om. [[Izak]] je sagradio [[oltar]] u Beer Ševi (Post 26,23-33). [[Jakov (praotac)|Jakov]] je sanjao ljestve koje dopiru do neba nakon napuštanja Beer Ševe (Post 28,10-15 i 46,1-7). Beer Ševa je pripadala teritoriju plemena [[Šimun (pleme)|Šimunova]] i [[Juda (pleme)|Judina]] (Jš 15,28 i 19,2). Prorok [[Ilija prorok|Ilija]] je u Beer Ševi potražio sklonište nakon Izabeline naredbe da ga smaknu (1 Kr 19,3). Sinovi su proroka [[Samuel]]a u Beer Ševi bili suci (1 Sam 8,2). Prorok [[Amos]] spominje Beer Ševu u govoru o [[idolatrija|idolatriji]] (Am 5,5 i 8,14).
Beer Ševa se spominje u Knjizi Postanka (Post 21,22-34) gdje piše o [[Abraham]]u i njegovu savezu s [[Abimelek]]om. [[Izak]] je sagradio [[oltar]] u Beer Ševi (Post 26,23-33). [[Jakov (praotac)|Jakov]] je sanjao ljestve koje dopiru do neba nakon napuštanja Beer Ševe (Post 28,10-15 i 46,1-7). Beer Ševa je pripadala teritoriju plemena [[Šimun (pleme)|Šimunova]] i [[Juda (pleme)|Judina]] (Jš 15,28 i 19,2). Prorok [[Ilija prorok|Ilija]] je u Beer Ševi potražio sklonište nakon Izabeline naredbe da ga smaknu (1 Kr 19,3). Sinovi su proroka [[Samuel]]a u Beer Ševi bili suci (1 Sam 8,2). Prorok [[Amos]] spominje Beer Ševu u govoru o [[idolatrija|idolatriji]] (Am 5,5 i 8,14).

Inačica od 2. prosinca 2018. u 22:01

Biblijske ruševine Megido, Hazor i Tel Beer Ševa
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Izrael


Tel Beer Ševa na karti Izrael
Tel Beer Ševa
Tel Beer Ševa
Lokacija Tel Beer Ševe u Izraelu
Godina uvrštenja2005. (29. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iii, iv, vi
Ugroženost
PoveznicaUNESCO

Tel Beer Ševa (hebrejski: תל באר שבע) je ruševina drevnog grada u pustinji Negev, u južnom Izraelu, istočno od modernog grada Beer Ševa i zapadno od beduinskog naselja Tel Ševa. Za njega se vjeruje da je biblijski grad Be'er Ševa[1] koji se više puta spominje u Tanakhu kada se opisuje rasprostiranje Izraelske zemlje (Eretz Yisrael): "od Beer Ševe do Dana" (Knjiga o Sucima 20:1-3 i Prva knjiga o Samuelu 3:19-21).

Ime grada potječe od hebrejskih riječi Tel ("gradina"), Be'er ("bunar") i Ševa što može značiti "sedam" ili "prisega".

Povijest

Arheolozi su pronašli dokaze o naseljenosti od bakrenog doba (oko 4000. pr. Kr.) do 16. stoljeća. Ovakva dugotrajna naseljenost je potrajala zahvaljujući obilju podzemnih voda, o čemu svjedoče mnogi bunari u okolici.

Beer Ševa se spominje u Knjizi Postanka (Post 21,22-34) gdje piše o Abrahamu i njegovu savezu s Abimelekom. Izak je sagradio oltar u Beer Ševi (Post 26,23-33). Jakov je sanjao ljestve koje dopiru do neba nakon napuštanja Beer Ševe (Post 28,10-15 i 46,1-7). Beer Ševa je pripadala teritoriju plemena Šimunova i Judina (Jš 15,28 i 19,2). Prorok Ilija je u Beer Ševi potražio sklonište nakon Izabeline naredbe da ga smaknu (1 Kr 19,3). Sinovi su proroka Samuela u Beer Ševi bili suci (1 Sam 8,2). Prorok Amos spominje Beer Ševu u govoru o idolatriji (Am 5,5 i 8,14).

Sama utvrda s citadelom potječe iz vremena Judejskog kraljevstva oko 10. stoljeća pr. Kr. Ulice tog grada su pravilna mreža s odvojenim područjima uprave, vojske, trgovine i stanovanja. Zbog toga se smatra prvim planiranim naseljem u ovom području. Znamenita je i velika cisterna i raskošan sustav navodnjavanja koji su isklesani u stijenama ispod grada. Na lokalitetu je otkriven i veliki "rogati" oltar koji je rekonstruiran, a koji ima nekoliko bogato ukrašenih kamenja koja su kasnije rabljena na drugim građevinama. On je vjerojatno ostatak starijeg paganskog hrama kojeg je tijekom vjerskih reformi porušio kralj Ezekija (Druga knjiga o Kraljevima 18:4).

Posljednji stanovnici Beer Ševe bili su građani Bizanta koji su napustili grad u sedmom stoljeću. Turci, koji su upravljali područjem Palestine od 16. stoljeća, nisu pokazivali veliko zanimanje za Beer Ševu. Grad je danas nacionalni park Tel Beer Ševa, a 2005. godine je, zajedno s gradovima Hazor i Megido, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Izvori

  1. Do ovog zaključka došao je arheolog prof. Yohanan Aharoni, koji je iskapao na ovom lokalitetu od 1969.-1976. god., zajedno s prof. Ze'ev Herzogom sa Sveučilišta u Tel Avivu

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Tel Beer Ševa