Latinski jezik: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 2: Redak 2:
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=lingua Latina
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=lingua Latina
|familycolor=lawngreen
|familycolor=lawngreen
|države=[[Vatikan]]
|države=[[tam negde u tri picki materini]]
|regije=[[Apeninski poluotok]], [[Europa]]
|regije=[[Apeninki poluotok]], [[Europa]]
|govornici=0, pretvorio se u razne [[Romanski jezici|romanske jezike]] u [[9.MOOOOOJ KUUUURAAAAACCCCC. stoljeću]]<br>
|govornici=0, pretvorio se u razne [[Romanski jezici|romanske jezike]] u [[9.MOOOOOJ KUUUURAAAAACCCCC. stoljeću]]<br>
|rang=-
|rang=-

Inačica od 19. prosinca 2018. u 12:57

Latinski jezik
lingua Latina
Države tam negde u tri picki materini
Regije Apeninki poluotok, Europa
Govornici 0, pretvorio se u razne romanske jezike u 9.MOOOOOJ KUUUURAAAAACCCCC. stoljeću
Rang -
Razredba indoeuropski

 italski
  Latinsko-faliskički
   latinski

Službeni status
Služben u Vatikan (za službene svrhe, ne koristi se u svakodnevnom jeziku)
Ustanova Opus Fundatum Latinitas
Jezični kôd
ISO 639-1 la
ISO 639-2 lat
ISO 639-3 LTN
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)


Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom

Latinski jezik (ISO 639-3: lat) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika. Izvorno se latinski govorio u pokrajni Laciju, po čemu je i dobio svoje ime. Središte pokrajine Lacija je bio Rim.

Premda je sve do 19. stoljeća latinski bio službeni jezik u nekim europskim zemljama s vremenom je potpuno nestao iz javnog govora, što znači da nema izvorne govornike; ali unatoč tome, zahvaljujući dugoj tradiciji antičke rimske književnosti danas se smatra važnim svjetskim jezikom. Latinski jezik koristi se od srednjeg vijeka i danas u Katoličkoj Crkvi, svim granama suvremene znanosti, kulturi i književnosti. Latinski je jezik najdublje od svih svjetskih jezika utjecao na druge jezike, čak više i od grčkoga, koji u Europi poslije antike, osobito u Zapadnoj Europi, nije ni po intenzitetu, ni po trajanju imao takav izravan utjecaj.

Razvoj latinskog jezika

Kako se od 2. stoljeća rimska vlast počela širiti po čitavom sredozemlju, tako je i latinski jezik izlazio iz okvira drevne Italije i prerastao u svjetski jezik. U razvoju latinskog jezika presudnu su ulogu odigrali prvi rimski književnici, koji su svoj jezik ratara i vojnika postupno, po ugledu na grčki jezik, usavršavali i osposobljavali da s lakoćom i logično iskaže i najsloženiju književnu, poetsku ili filozofsku misao. Najstariji natpisi na latinskom jeziku potječu iz 6. stoljeća. Prvi spomenik književnog latinskog jezika predstavljaju Zakoni dvanaest tablica iz 5. stoljeća, a posljednji je Justinijanov Kodeks rimskog građanskog prava iz 6. stoljeća.


Latinski jezik na području Hrvatske

Latinski jezik je u mnogočemu odredio kulturološki smjer Hrvatske povijesti. Latinskim jezikom napisani su gotovo svi hrvatski povijesni državno-pravni dokumenti, listine i spomenici na kojima se temelji neprekinuta državnost Hrvatske od 9. stoljeća do danas. Latinskim jezikom Hrvati su se često uspješno suprostavljali dugotrajnim nasrtajima germanizacije i mađarizacije.

Vidi još

Vanjske poveznice

Logotip Wikiknjiga
Logotip Wikiknjiga
Wikiknjige imaju gradivo o temi Latinski jezik
Nedovršeni članak Latinski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.