Poljska: razlika između inačica

Uredi poveznice
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m radovi24
Redak 85: Redak 85:
Glavne grane [[sudstvo|sudstva]] su Vrhovni sud (''Sąd Najwyższy''), čije suce imenuje predsjednik države na preporuku Državnog sudbenog vijeća na neograničeno vrijeme, i Ustavni sud (''Trybunał Konstytucyjny''), čije suce bira Sejm na mandat od devet godina.
Glavne grane [[sudstvo|sudstva]] su Vrhovni sud (''Sąd Najwyższy''), čije suce imenuje predsjednik države na preporuku Državnog sudbenog vijeća na neograničeno vrijeme, i Ustavni sud (''Trybunał Konstytucyjny''), čije suce bira Sejm na mandat od devet godina.


==Administrativna podjela==
== Administrativna podjela ==

[[Datoteka:EC_map_of_poland.png|mini|desno|250px|Karta administrativne podjele Poljske]]

Od [[1999.]] godine Poljska ima novi ustroj. Teritorij je podijeljen na [[Poljska vojvodstva|vojvodstva]] (županije, [[poljski]]: ''województwo''), koji su potom podijeljeni na [[Poljski kotari|kotare]] (okruzi, [[poljski]]: ''powiat''), potom razdijeljeni na [[Poljske općine|općine]] ([[poljski]]: ''gmina'').
Od [[1999.]] godine Poljska ima novi ustroj. Teritorij je podijeljen na [[Poljska vojvodstva|vojvodstva]] (županije, [[poljski]]: ''województwo''), koji su potom podijeljeni na [[Poljski kotari|kotare]] (okruzi, [[poljski]]: ''powiat''), potom razdijeljeni na [[Poljske općine|općine]] ([[poljski]]: ''gmina'').


Trenutačno Poljska ima 16 vojvodstava (poljski: ''województwo''), 379 kotara (okrug, poljski: ''powiat'') i 2478 općina (poljski: ''gmina'').
Trenutačno Poljska ima 16 vojvodstava (poljski: ''województwo''), 379 kotara (okrug, poljski: ''powiat'') i 2478 općina (poljski: ''gmina'').


===Vojvodstva===
=== Vojvodstva ===
{{U izradi}}

{{glavni|Poljska vojvodstva}}
{{glavni|Poljska vojvodstva}}
⚫
Poljska se dijeli na 16 upravnih područja, vojvodstva (''województwa'', jednina ''województwo''):


{| style="background:none;"
⚫
Poljska se dijeli na 16 upravnih područja, vojvodstva (''województwa'', jednina ''województwo''):
|-
|
{{Image label begin|image=Poland location map.svg|width={{{width|400}}}|float={{{float|left}}}|padding=15px}} <!--
===== POLJSKA VOJVODSTVA =====
-->{{Image label small|x=0.37|y=0.161|scale={{{width|400}}}|text =[[Datoteka:POL_województwo_pomorskie_flag.svg|border|20px]]<br>[[Pomeransko vojvodstvo|Pomeransko]]}}
{{Image label small|x=0.13|y=0.25|scale={{{width|400}}}| text= [[Datoteka:POL_województwo_zachodniopomorskie_flag.svg|border|20px]]<br>[[Zapadnopomeransko vojvodstvo|Zapadnopomeransko]]}}
{{Image label small|x=0.61|y=0.22|scale={{{width|400}}}|text=[[Datoteka:POL_województwo_warmińsko-mazurskie_flag.svg|border|20px]]<br>[[Varminsko-mazursko vojvodstvo|Varminsko-mazursko]]}}
{{Image label small|x=0.83|y=0.32|scale={{{width|400}}}| text=[[Datoteka:POL_województwo_podlaskie_flag.svg|border|20px]]<br>[[Podlasko vojvodstvo|Podlasko]]}}
{{Image label small|x=0.668|y=0.43|scale={{{width|400}}}|text=[[Datoteka:POL_województwo_mazowieckie_flag.svg|border|20px]]<br>[[Mazovjecko vojvodstvo|Mazovjecko]]}}
{{Image label small|x=0.41|y=0.33|scale={{{width|400}}}|text=[[Datoteka:POL_województwo_kujawsko-pomorskie_flag.svg|border|20px]]<br>[[Kujavsko-pomeransko vojvodstvo|Kujavsko-<br>pomeransko]]}}
{{Image label small|x=0.28|y=0.47|scale={{{width|400}}}|text =[[Datoteka:POL_województwo_wielkopolskie_flag.svg|border|20px]]<br>[[Velikopoljsko vojvodstvo|Velikopoljsko]]}}
{{Image label small|x=0.15|y=0.48|scale={{{width|400}}}|text =[[Datoteka:POL_województwo_lubuskie_flag.svg|border|20px]]<br>[[Lubusko vojvodstvo|Lubusko]]}}
{{Image label small|x=0.20|y=0.62|scale={{{width|400}}}|text =[[Datoteka:POL_województwo_dolnośląskie_flag.svg|border|20px]]<br>[[Donjošlesko vojvodstvo|Donjošlesko]]}}
{{Image label small|x=0.55|y=0.562|scale={{{width|400}}}|text=[[Datoteka:POL_województwo_łódzkie_1_flag.svg|border|20px]]<br>[[Lodzko vojvodstvo|Lodzko]]}}
{{Image label small|x=0.40|y=0.70|scale={{{width|400}}}|text =[[Datoteka:POL_województwo_opolskie_flag.svg|border|20px]]<br>[[Opolsko vojvodstvo|Opolsko]]}}
{{Image label small|x=0.86|y=0.60|scale={{{width|400}}}|text=[[Datoteka:POL_województwo_lubelskie_flag.svg|border|20px]]<br>[[Lublinsko vojvodstvo|Lublinsko]]}}
{{Image label small|x=0.62|y=0.82| scale={{{width|400}}}|text=[[Datoteka:POL_województwo_małopolskie_flag.svg|border|20px]]<br>[[Malopoljsko vojvodstvo|Malopoljsko]]}}
{{Image label small|x=0.75|y=0.80| scale={{{width|400}}}|text=[[Datoteka:POL_województwo_podkarpackie_flag.svg|border|20px]]<br>[[Potkarpatsko vojvodstvo|Potkarpatsko]]}}
{{Image label small|x=0.64|y=0.69| scale={{{width|400}}}|text=[[Datoteka:POL_województwo_świętokrzyskie_flag.svg|border|20px]]<br>[[Svetokriško vojvodstvo|Svetokriško]]}}
{{Image label small|x=0.48|y=0.75| scale={{{width|400}}}|text=[[Datoteka:POL_województwo_śląskie_flag.svg|border|20px]]<br>[[Šlesko vojvodstvo|Šlesko]]}}<!--

===== OSTALE DRŽAVE =====
-->{{Image label small|x=0.63| y=0.09|scale={{{width|400}}}| text=[[Kalinjingradska oblast|<i style="color: #48A3B5">Kalinjingrad (Rusija)</i>]] }}
{{Image label small|x=0.915|y=0.100|scale={{{width|400}}}| text=[[Litva|<i style="color: #48A3B5">Litva</i>]] }}
{{Image label small|x=0.91|y=0.43|scale={{{width|400}}}| text=[[Bjelorusija|<i style="color: #48A3B5">Bjelorusija</i>]] }}
{{Image label small|x=0.91|y=0.90|scale={{{width|400}}}| text=[[Ukrajina|<i style="color: #48A3B5">Ukrajina</i>]] }}
{{Image label small|x=0.56| y=0.960|scale={{{width|400}}}| text=[[Slovačka|<i style="color: #48A3B5;">Slovačka</i>]] }}
{{Image label small|x=0.12| y=0.86|scale={{{width|400}}}| text=[[Češka|<i style="color: #48A3B5;">Češka Republika</i>]] }}
{{Image label small|x=0.02| y=0.59|scale={{{width|400}}}| text=[[Njemačka|<i style="color: #48A3B5;">Njemačka</i>]] }}<!--
===== VODE =====
-->{{Image label small|x=0.12|y=0.09|scale={{{width|400}}}| text=[[Baltičko more|<i style="color: #48A3B5">Baltičko more</i>]] }}
{{Image label end}}

|
{| class="wikitable" style="font-size:85%;"
|-
!colspan="2"| [[Poljska vojvodstva|Vojvodstvo]] !!rowspan="2"| [[Dodatak:Popis gradova u Poljskoj|Glavni grad ili gradovi]]
|-
! ''[[Hrvatski jezik|na hrvatskome]]'' !! ''[[Poljski jezik|na poljskom]]''
|-
| [[Velikopoljsko vojvodstvo|Velikopoljsko]] || ''Wielkopolskie''|| [[Poznanj]]
|-
| [[Kujavsko-pomeransko vojvodstvo|Kujavsko-pomeransko]] || ''Kujawsko-Pomorskie''|| [[Bydgoszcz]] /&nbsp;[[Toruń]]
|-
| [[Malopoljsko vojvodstvo|Malopoljsko]] || ''Małopolskie''|| [[Krakov]]
|-
| [[Lodzko vojvodstvo|Lodzko]] || ''Łódzkie''|| [[Łódź]]
|-
| [[Donjošlesko vojvodstvo|Donjošlesko]] || ''Dolnośląskie''|| [[Wrocław]]
|-
| [[Lublinsko vojvodstvo|Lublinsko]] || ''Lubelskie''|| [[Lublin]]
|-
| [[Lubusko vojvodstvo|Lubusko]] || ''Lubuskie''|| [[Gorzów Wielkopolski]] {{nowrap|/ [[Zielona Góra]]}}
|-
| [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazovjecko]] || ''Mazowieckie''|| [[Varšava]]
|-
| [[Opolsko vojvodstvo|Opolsko]] || ''Opolskie''|| [[Opole]]
|-
| [[Podlasko vojvodstvo|Podlasko]] || ''Podlaskie''|| [[Białystok]]
|-
| [[Pomeransko vojvodstvo|Pomeransko]] || ''Pomorskie''|| [[Gdanjsk]]
|-
| [[Šlesko vojvodstvo|Šlesko]] || ''Śląskie''|| [[Katowice]]
|-
| [[Potkarpatsko vojvodstvo|Potkarpatsko]] || ''Podkarpackie''|| [[Rzeszów]]
|-
| [[Svetokriško vojvodstvo|Svetokriško]]|| ''Świętokrzyskie''|| [[Kielce]]
|-
| [[Varminsko-mazursko vojvodstvo|Varminsko-mazursko]]|| ''Warmińsko-Mazurskie''|| [[Olsztyn]]
|-
| [[Zapadnopomeransko vojvodstvo|Zapadnopomeransko]]|| ''Zachodniopomorskie''|| [[Szczecin]]
|}
|-
|
|}


* [[Velikopoljsko vojvodstvo|Velikopoljsko]] (''Wielkopolskie'')
* [[Velikopoljsko vojvodstvo|Velikopoljsko]] (''Wielkopolskie'')

Inačica od 2. siječnja 2019. u 14:07

Republika Poljska
Rzeczpospolita Polska
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Mazurek Dąbrowskiego
Položaj Poljske
Glavni grad Varšava
Službeni jezik poljski
Državni vrh
 - Predsjednik Andrzej Duda
 - Predsjednik Vlade Mateusz Morawiecki
Neovisnost Od Njemačke i Austro-Ugarske 11. studenog 1918.
Površina 68. po veličini
 - ukupno 312.679 km2
 - % vode 2,6 %
Stanovništvo 32. po veličini
 - ukupno (2014) 38.483.957
 - gustoća 123/km2
BDP (PKM) procjena 2018
 - ukupno 1193 milijardi USD[1] (21.)
 - po stanovniku 31 430 USD[2] (43.)
Valuta poljski zlot (100 groša)
Pozivni broj +48
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .pl

Poljska (polj. Polska), službeno Republika Poljska (polj. Rzeczpospolita Polska), je država u srednjoj Europi. Geopolitički pripada istočnoj Europi.[3] Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru.

Poljska je članica Europske unije i NATO saveza. Ukupna površina Poljske je 312.679 km², što je čini 69. na spisku najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi.

Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez sa Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske su podijelile Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvog svjetskog rata, a ponovo je izgubila početkom Drugog svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u značajno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnog bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta.

Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Ime

U izradi U izradi Ime Poljska potiče od plemena Poljana, koji su naseljavali teritoriju današnje Velikopoljske. Riječ Poljani (polj. Polanie) može da se protumači kao „oni koji žive na poljima“. Pretpostavlja se da je glavno zanimanje tog plemena bila zemljoradnja, dok je kod ostalih plemena, npr. Vislana i Mazovljana bilo drugačije jer su naseljavali šumske terene.

U prošlosti su korišteni latinski termini terra Poloniae — poljska zemlja ili Regnum Poloniae — poljsko carstvo. Ime Poljska (polj. Polska) počinje da se koristi u 11. stoljeću. Zemlja Poljana je u 14. stoljeću nazivana Staropoljska (polj. Staropolska), a kasnije Velikopoljska (polj. Wielkopolska). Južne zemlje su zbog kontrasta nazivane Malopoljska (polj. Małopolska).

Ostala imena Poljske: (polj. Lechia, per. Lachistan, lit. Lenkija) i Poljaka (rus. Lяh, mađ. Lengyel) potiču od imena plemena Leđana, za koje se smatra da su živjeli u sadašnjem jugozapadnom dijelu Poljske.

Riječ Rzeczpospolita označava republiku.

Povijest

U izradi U izradi

Podrobniji članak o temi: Povijest Poljske
Poljska u 16. i 17. stoljeću

Ime Polska, koje se pojavljuje sredinom 11. stoljeća, dolazi od drevnog slavenskog plemena Polanie ("Oni koji žive na polju", doslovno Poljaci), koje se naselilo u nizinama između Odre i Visle nakon pada Rimskog Carstva, u 5. stoljeću.

Poljsko zlatno doba je 16. stoljeće, kada se Poljska ujedinila s Litvom i bila jedna od glavnih europskih sila pod dinastijom Jagelovića. Dinastija je propala 1572., a Poljska je ušla u dugo razdoblje ratova i opadanja moći. Zemlja je raskomadana 1772., 1793. i 1795. godine, kad je podijeljena između Rusije, Prusije i Austrije.

Poljska je opet uspostavljena kao neovisna država nakon 1. svjetskog rata. Godine 1939. podijeljena je nadvoje između Njemačke i Sovjetskog Saveza. Nakon 2. svjetskog rata, Poljska je dobila nova područja na zapadu, ali je izgubila dvostruko veća područja na istoku.

Zemlja je bila dio komunističkog Istočnog bloka pod kontrolom Sovjetskog Saveza do 1980-ih godina, kada je krenuo pokret "Solidarnost", koji je pobijedio na parlamentarnim izborima 1989. godine, te je uvedena demokracija.

Poljska je 1999. godine ušla u savez NATO, a 1. svibnja 2004. pridružila se Europskoj Uniji.

Politika

Podrobniji članak o temi: Politika Poljske

Sadašnji ustav Poljske donesen je 1997. godine.

Predsjednik države bira se na općim izborima svakih pet godina. On je šef države, najviši predstavnik zemlje u domaćim i međunarodnim pitanjima, te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Ima ovlasti da pod određenim okolnostima raspusti zakonodavna tijela i raspiše nove izbore.

Predsjednik vlade predsjeda Vijećem ministara, koje izvršava odluke zakonodavnih tijela. Predsjednika vlade imenuje predsjednik države uz odobrenje parlamenta, a najčešće je to vođa većinske stranke. Članove Vijeća ministara imenuje donji dom parlamenta.

Parlament ili Narodna skupština (Zgromadzenie Narodowe) ima Donji dom (Sejm) s 460 zastupnika i Senat (Senat) sa 100 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine, većinskim sustavom glasovanja po pokrajinama. Ustav kaže da manjine imaju dva zastupnička mjesta, te da stranke moraju imati barem 5% ukupnog broja glasova da bi ušle u parlament.

Glavne grane sudstva su Vrhovni sud (Sąd Najwyższy), čije suce imenuje predsjednik države na preporuku Državnog sudbenog vijeća na neograničeno vrijeme, i Ustavni sud (Trybunał Konstytucyjny), čije suce bira Sejm na mandat od devet godina.

Administrativna podjela

Od 1999. godine Poljska ima novi ustroj. Teritorij je podijeljen na vojvodstva (županije, poljski: województwo), koji su potom podijeljeni na kotare (okruzi, poljski: powiat), potom razdijeljeni na općine (poljski: gmina).

Trenutačno Poljska ima 16 vojvodstava (poljski: województwo), 379 kotara (okrug, poljski: powiat) i 2478 općina (poljski: gmina).

Vojvodstva

Podrobniji članak o temi: Poljska vojvodstva

Poljska se dijeli na 16 upravnih područja, vojvodstva (województwa, jednina województwo):

Vojvodstvo Glavni grad ili gradovi
na hrvatskome na poljskom
Velikopoljsko Wielkopolskie Poznanj
Kujavsko-pomeransko Kujawsko-Pomorskie Bydgoszcz / Toruń
Malopoljsko Małopolskie Krakov
Lodzko Łódzkie Łódź
Donjošlesko Dolnośląskie Wrocław
Lublinsko Lubelskie Lublin
Lubusko Lubuskie Gorzów Wielkopolski / Zielona Góra
Mazovjecko Mazowieckie Varšava
Opolsko Opolskie Opole
Podlasko Podlaskie Białystok
Pomeransko Pomorskie Gdanjsk
Šlesko Śląskie Katowice
Potkarpatsko Podkarpackie Rzeszów
Svetokriško Świętokrzyskie Kielce
Varminsko-mazursko Warmińsko-Mazurskie Olsztyn
Zapadnopomeransko Zachodniopomorskie Szczecin

HIDRA Zemljopis EU pdf

Zemljopis

U izradi U izradi

Zemljovid Poljske
Krakov, Vavel
Podrobniji članak o temi: Zemljopis Poljske

Poljski se reljef sastoji gotovo isključivo od sjevernoeuropske nizine s prosječnom nadmorskom visinom od 173 metra, dok su na jugu (Sudeti i Krkonoše), te Karpati i Tatre, gdje je najviši vrh Poljske, Rysy (2,499 m). Dužina obale je 440 km,[4] Godine 1939 Poljska je imala 70 km obalne dužine i jednu luku – Gdinju.[5] Trenutno, velike morske luke ima u nekoliko gradova Gdańsk, Gdynia, Szczecin, Świnoujście, Police i Kołobrzeg.

Kroz nizinu teče nekoliko velikih rijeka - Visla (Wisła), Odra i Varta (Warta). Riječne luke ima, među ostalima:

Poljska ima oko 9300 jezera, uglavnom na sjeveru zemlje. Mazurija (Mazury) je najveće i najposjećenije jezersko područje u Poljskoj.

Poljska ima umjerenu klimu s hladnim, kišovitim i relativno oštrim zimama, te blagim ljetima s čestim pljuskovima.

Glavne turističke atrakcije

Gospodarstvo

Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Poljske
Luka u Szczecinu

Prije drugog svjetskog rata, gospodarstvo je uglavnom ovisilo o poljoprivredi.

Za vrijeme komunizma uvedena je sovjetska planska ekonomija s naglaskom na industriji.

Krajem 1970-ih došlo je do velikih gospodarskih problema, zbog kojih je dijelom i propao komunizam.

Kad je pobijedila demokracija, uvedene su reforme radi prelaska na slobodno tržište. Nakon početne krize, gospodarstvo je ravnomjerno raslo, kao i privatizacija i strane investicije.

Strukturne promjene zdravstva, obrazovanja, mirovinskog sustava i državne uprave izazvale su znatne porezne pritiske.

Bruto domaći proizvod stalno je rastao od 1993. do 2000. uz kraće usporavanje u 2001. i 2002. godini.

Približavanje članstva u Europskoj Uniji opet je potaklo gospodarstvo, koje je u 2003. poraslo za 3,7%.

Stanovništvo

U izradi U izradi

Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Poljske
Stanovništvo Poljske
Godina Stanovništvo Porast % Godina Stanovništvo Porast %
1846. 11.107.000 - 1960. 29.776.000 19,1%
1911. 22.110.000 99,1% 1970. 32.642.000 9,6%
1921. 27.177.000 22,9% 1978. 35.061.000 7,4%
1931. 32.107.000 18,4% 1988. 37.879.000 8,0%
1938. 34.849.000 8,5% 1990. 38.183.000 0,8%
1946. 23.930.000 -31,3% 1995. 38.610.000 1,1%
1950. 25.008.000 4,5% 2000. 38.654.000 0,1%
Stanovništvo Poljske kroz povijest

Stanovništvo Poljske je najgušće na jugu, a najrjeđe na sjeverozapadu i sjeveroistoku zemlje.

63% ljudi živi u gradovima (podatak iz 2001. godine). 42 grada imaju više od sto tisuća stanovnika, a 6 gradova više od petsto tisuća.

Poljska je nekad pokrivala mnogo naroda, kultura i vjera. Drugi svjetski rat i teritorijalni pomak na zapad homogenizirali su stanovništvo.

Danas Poljaci čine 98% stanovnika, a glavne manjine su Nijemci, Ukrajinci i Bjelorusi.

Poljski jezik, koji spada u zapadnu granu slavenskih jezika, jest službeni jezik Poljske.

Većina Poljaka (95%) su katolici, a 75% se računa kao aktivni katolici. Nekatoličkih 5% stanovništva uglavnom spada u pravoslavlje i protestantizam.

Kultura

Podrobniji članak o temi: Kultura Poljske
Juliusz Słowacki Kazalište u Krakowu

Poljska je uglavnom dijelila sva razdoblja kulturnog razvitka Zapada. Renesansa je dovela do procvata poljske kulture, dok je reformacija ubrzala razvoj književnosti na poljskom. Francuska je kultura jako utjecala na Poljsku u 18. i 19. stoljeću.

Ovo su samo neki od brojnih Poljaka koji su doprinijeli svjetskoj kulturi:

Državni praznici (neradni dani)

datumhrvatski nazivlokalni nazivnapomene
1. siječnja Nova godina Nowy Rok  
6. siječnja Bogojavljenje Święto Trzech Króli,Objawienie Pańskie, Epifania  
klizni datum Uskrs Wielkanoc
klizni datum Uskrsni ponedjeljak Poniedziałek Wielkanocny dan nakon Uskrsa
1. svibnja Državni praznik Święto Pracy zapravo Praznik rada, ali Poljaci ne vole taj naziv
3. svibnja Državni praznik 3. svibnja Święto Konstytucji Trzeciego Maja naziva se i "Dan ustava"
klizni datum Duhovi Pierwszy dzień Zielonych Świątek nedjelja 50 dana nakon Uskrsa
klizni datum Tijelovo Boże Ciało četvrtak 10 dana nakon Duhova
15. kolovoza Velika Gospa Wniebowzięcie Najświętszej Maryi Panny  
15. kolovoza Dan Poljske vojske Święto Wojska Polskiego dan spomene pobjede Poljska vojska nad Sovjetskom Savezom u "Čudu na Visli" (tijekom Bitci za Varšavu (1920.))
1. studenog Svi sveti Wszystkich Świętych  
11. studenog Dan neovisnosti Narodowe Święto Niepodległości  
25. prosinca Božić Boże Narodzenie  
26. prosinca Sveti Stjepan Boże Narodzenie (Świętego Szczepana)  

Zanimljivosti

Poljska
Poljska
 Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava)
Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil.
Rezervat prirode Stawy Milickie.

Na području današnje južne Poljske poznate i kao Małopolska postojala je u ranom srednjem vijeku država Bijelih Hrvata. Poznato je da se još u 19. i 20. st. oko sto tisuća poljskih imigranata u SAD prilikom ulaska izjasnilo kao Białochorwaty ("Bjelohrvati"), ali Poljaci nikad nisu čuli niti za Bjelohrvate, niti za Bijelu Hrvatsku (osim sveučilišnih profesora i studenata slavistike).

Poljaci (kao i još neki europski narodi) nemaju pozdrav za "Dobro jutro". Njima je od zore "Dzień dobry". ("Dobar dan.")

Kako je vinova loza u Poljskoj vrlo rijetka tako je, naravno, i vino. Tako, zimi, Poljaci tradicionalno ne piju kuhano vino već čaj ili kuhano pivo (!). "Grzane piwo z sokiem" je nacionalno zimsko piće - zgrijano pivo sa slatkim sokom. Poljaci piju i hladno pivo sa sokom.

Poljaci su skloni stvari nazivati opisnim načinom; tako je najslavenskije piće "medovina" kod Poljaka "miód pitny" ("pitki med").

Varšava je kroz čitavu povijest Poljske bila u "zapadnoj polovici države". Od kraja 2. svjetskog rata kad su Poljaci definitivno ostali bez svojih istočnih krajeva u korist SSSR-a, Varšava je u "istočnoj polovici države".

Poljaci se jako ponose svojim medenjacima koji su opako začinjeni svim i svačim - od papra i cimeta do raznih drugih dodataka. To je dokaz da je Poljska nekad bila moćna država koja si je mogla priuštiti obilan uvoz začina iz Azije. Tijesto za prave tradicionalne medenjake, nakon što je zamiješeno, odležava 2 godine.

Letonija (Latvija), tada Kurlandska kneževina, kao poljski vazal imala je i kolonije, npr. na Tobagu (danas Trinidad i Tobago) koje su kasnije postale poljske.

U Šleskoj, Pomeraniji i Istočnoj Pruskoj, krajevima koje je Poljska nakon 2. svjetskog rata dobila od Njemačke, Poljaka je bilo vrlo malo. Tek četvrtina mjesta imala je i poljsko ime; danas u svim tim mjestima žive Poljaci, mahom protjerani iz bivše istočne Poljske i sva mjesta imaju "prilagođena", slavenizirana poljska imena.

Bjeloruse Poljaci smatraju Rusima, a Rusi se šale na račun njihova jezika i pogrdno ih nazivaju Poljacima.

Grkokatolička kršćanska denominacija nastala je tako da su Poljaci natjerali pravoslavce nad kojima su vladali u svojoj nekad divovskoj državi da prihvate Papu kao vrhovnog crkvenog gospodara, ali su im dozvolili da zadrže pravoslavni obred. Papa se složio u svrhu privlačenja duša "pravovjerstvu".

Lavov u današnjoj Ukrajini (ukr. Lviv, polj. Lwów, njem. Lemberg) svojevremeno je bio jedan od najvećih i najprosperitetnijih poljskih gradova sa zamršenim nacionalnim sastavom: Poljaci u većini + Ukrajinci + Rusi + Bjelorusi + Židovi u gotovo jednakim omjerima i nešto Litvanaca. Danas u Lavovu gotovo da i nema Poljaka - tek gdjekoji koji se obogatio na zapadu pa kao umirovljenik obnavlja svoju rodnu ili roditeljsku kuću.

Južno od Chicaga postoji nekoliko okruga u kojima žive gotovo isključivo Poljaci; College of Illinois svoje web stranice održava jednako kako na engleskom tako i na poljskom.

Izvori i literatura

  1. ↑ Poland. International Monetary Fund. Pristupljeno 4. listopada 2018.
  2. ↑ Poland. International Monetary Fund. Pristupljeno 4. listopada 2018.
  3. ↑ United Nations Statistics Division — Standard Country and Area Codes Classifications
  4. ↑ Poljska (eng. Poland).  U almanahu: The World Factbook, Washington, Okrug Columbia : Central Intelligence Agency, Mrežno gradivo. Zadnji put osvježeni podatci: 13. travnja 2012. Pristupljeno 24. travnja 2012., ISSN 0277-1527, ISSN 1553-8133 (engl. The online Factbook).
  5. ↑ Hrvatsko kolo, časopis Matice hrvatske, 1948.

Vanjske poveznice

Portal:Europa

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Poljska
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Poljska
Zajednički poslužitelj sadrži atlas Poljske
v • r • u
Države u Europi
Samostalne države
Zavisni teritoriji
Nepriznate države
Abhazija5) (Gruzija) • Gorski Karabah3) (Azerbajdžan) • Južna Osetija5) (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)3)

1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji 2) Nije član UN-a. Priznalo ga je 97 od 193 država članica UN-a (do kraja 2020.), 22 od 27 zemalja EU. 3) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom 4) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe 5) Priznata od strane više članica UN-a, uključujući Rusku Federaciju

v • u
Europska unija
Zemlje članiceZastava Europske unije
Kandidati
v • u
Zapadnoeuropska unija
Države članiceZastava ZEU
Pridružene države članice
Države promatračice
v • u
NATO
Zastava NATO-a
v • u
Frankofonija
Članice
Albanija • Andora • Belgija • Benin • Bjelokosna Obala • Bugarska • Burkina Faso • Burundi • Cipar • Čad • Demokratska Republika Kongo • Dominika • Džibuti • Egipat • Ekvatorska Gvineja • Francuska • Francuska Gvajana • Gabon • Gana • Grčka • Gvadalupa • Gvineja • Gvineja Bisau • Haiti • Kambodža • Kamerun • Kanada • Kanada-Novi Brunswick • Kanada-Québec • Komori • Laos • Libanon • Luksemburg • Madagaskar • Mali • Martinik • Mauretanija • Mauricijus • Maroko • Monako • Niger • Republika Kongo • Rumunjska • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sjeverna Makedonija • Sveta Lucija • Sveti Petar i Mikelon • Sveti Toma i Princip • Srednjoafrička Republika • Švicarska • Togo • Tunis • Vanuatu • Vijetnam • Zelenortska Republika
Zastava Frankofonije
Promatrači


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Poljska&oldid=5186363"