Intifada: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Slika:QassamRocket.jpg|right|thumb|300px|Qassam raketa ispaljena iz Gaze pogodila je izraelski grad Ashkelon]]
[[Slika:Traffic at Kalandia Checkpoint.jpg|right|thumb|300px|Izraelski vojnici upravljaju vozilima]]
[[Slika:Palestinian protest banner (Arabic).jpg|right|thumb|300px|Palestinska djeca u Zapadnoj obali drže znak protesta]]

'''Intifada''' ([[arapski jezik|arap.]] '''انتفاضة''' ="istresanje") uobičajeni je naziv za ustanke [[Palestinci|Palestinaca]] protiv [[Izrael]]a.
'''Intifada''' ([[arapski jezik|arap.]] '''انتفاضة''' ="istresanje") uobičajeni je naziv za ustanke [[Palestinci|Palestinaca]] protiv [[Izrael]]a.


Redak 9: Redak 5:
== Prva Intifada ==
== Prva Intifada ==


'''Prva Intifada''' počela je [[1987]]. godine, počela se gasiti [[1991]]., a prekinuta je [[1993]]., nakon potpisivanja Sporazuma iz Osla i uspostavljanja [[Palestina|Palestinske Narodne Samouprave]] kada su započeli samoubilački napadi Hamasovih terorista.
'''Prva Intifada''' počela je [[1987]]. godine, počela se gasiti [[1991]]., a prekinuta je [[1993]]., nakon potpisivanja Sporazuma iz Osla i uspostavljanja [[Palestina|Palestinske Narodne Samouprave]]. Tada je započela serija samoubilačkih napada, u organizaciji Hamasa i Islamskog Jihada.


Palestinci su, nakon izraelsko-arapskih ratova, bili ostali bez svoje države, a [[Pojas Gaze i Zapadna obala]] postala su okupirana područja pod izraelskom vojnom upravom. Mnoštvo nezadovoljnih Palestinaca nastavilo je živjeti u izbjegličkim logorima po okupiranim područjima. S druge strane, izraelski naseljenici sve češće grade naselja na palestinskom području.
Palestinci su, nakon brojnih pokušaja da unište Izrael, i dalje bili bez bez svoje države, a [[Pojas Gaze i Zapadna obala]] postala su okupirana područja pod izraelskom vojnom upravom. Mnoštvo nezadovoljnih Palestinaca nastavilo je živjeti u izbjegličkim logorima po okupiranim područjima, odbijajući svaki pokušaj za mirovnim kompromisom s Izraelom.


Krajem osamdesetih godina situacija je bila toliko napeta da je bilo dovoljno ubojstvo jednog Židova u Gazi i prometna nesreća u kojoj su poginula četvorica palestinskih izbjeglica pa da [[6. prosinca]] [[1987]]. počnu velike demonstracije. Prilikom protesta jedan je izraelski vojnik ubio Palestinca, što je potaklo nove pobune.
Krajem osamdesetih godina situacija je bila toliko napeta da je bilo dovoljno ubojstvo jednog Židova u Gazi i prometna nesreća u kojoj su poginula četvorica palestinskih izbjeglica pa da [[6. prosinca]] [[1987]]. počnu velike demonstracije. Prilikom protesta jedan je izraelski vojnik ubio Palestinca, što je potaklo nove pobune.
Redak 17: Redak 13:
Palestinci ustrojavaju svoje paravojne jedinice i počinju se boriti protiv Izraelaca. Pritom su protuudari izraelske, znatno opremljenije vojske imali mnogo veći učinak.
Palestinci ustrojavaju svoje paravojne jedinice i počinju se boriti protiv Izraelaca. Pritom su protuudari izraelske, znatno opremljenije vojske imali mnogo veći učinak.


To je vidljivo i iz konačnog broja žrtava od prosinca [[1987]]. do potpisivanja Sporazuma iz Osla [[1993]]. U tom su razdoblju ubijena 1.162 Palestinca, od čega 241 dijete, te 160 Izraelaca, od čega petero djece (podaci nevladine organizacije ''B'tselem'' [http://www.btselem.org/english/Statistics/First_Intifada_Tables.asp]).
To je vidljivo i iz konačnog broja žrtava od prosinca [[1987]]. do potpisivanja Sporazuma iz Osla [[1993]]. U tom su razdoblju ubijena 1.162 Palestinca, od čega 241 dijete, te 160 Izraelaca, od čega petero djece (podaci nevladine organizacije ''B'tselem'' [http://www.btselem.org/english/Statistics/First_Intifada_Tables.asp]). Najveći dio palestinskih žrtava, bio je posljedica unutar-palestinskih sukoba.


== Druga Intifada ==
== Druga Intifada ==


'''Druga Intifada''', poznata i kao '''Intifada al-Akse''', označava izraelsko-palestinski sukob koji je počeo u rujnu [[2000]]., nakon što je [[28. rujna]] izraelski političar [[Ariel Sharon]], tada vođa oporbene stranke Likud, ušao na prostor [[jeruzalem]]skih džamija (velika džamija se zove al-Aksa), gdje je do 1. stoljeća stajao židovski [[Hram]]. U listopadskim su se protestima palestinskim [[Arapi]]ma pridružili i izraelski Arapi. Posebno su teški sukobi između Arapa i izraelske vojske izbili u [[Nazaret]]u i drugim gradovima [[Galileja|Galileje]], gdje dotada nije bilo sukoba. Kroz nekoliko mjeseci nastavili su se žestoki protesti Palestinaca svakog petka, nakon molitve u džamiji al-Aksa. Sukobi su se nastavili u [[Ramallah|Ramali]], [[Jenin]]u i [[Gaza|Gazi]].
'''Druga Intifada''', poznata i kao '''Intifada al-Akse''', označava izraelsko-palestinski sukob koji je počeo u rujnu [[2000]]., navodno zbog toga što je [[28. rujna]] izraelski političar [[Ariel Sharon]], tada vođa oporbene stranke Likud, ušao na prostor [[jeruzalem]]skih džamija (velika džamija se zove al-Aksa), gdje je do 1. stoljeća stajao židovski [[Hram]], iako brojni palestinski izvori govore da je riječ o dugo pripremanom sukobu. U listopadskim su se protestima palestinskim [[Arapi]]ma pridružili i izraelski Arapi. Posebno su teški sukobi između izraelskih Arapa i izraelske vojske izbili u [[Nazaret]]u i drugim gradovima [[Galileja|Galileje]], gdje dotada nije bilo sukoba. Kroz nekoliko mjeseci nastavili su se žestoki protesti Palestinaca svakog petka, nakon molitve u džamiji al-Aksa. Sukobi su se nastavili u [[Ramallah|Ramali]], [[Jenin]]u i [[Gaza|Gazi]].

Nakon linča dvojice izraelskih pričuvnih vojnika, prethodno zarobljenih u Ramali od strane palestinske policije, sukobi postaju trajni. Palestinci počinju s [[terorizam|terorističkim]] samoubilačkim napadima, koji odnose mnoge živote nedužnih, a izraelska vojska odgovara sravnjivanjem čitavih naselja sa zemljom i snažnim odgovorima na najmanji otpor.

U ovoj Intifadi, koja još nije službeno završena, od [[2000]]. do [[2004]]. ubijena su 3.223 Palestinca i 950 Izraelaca (podaci nevladine organizacije ''B'tselem'' [http://www.btselem.org/english/statistics/20043112_2004_statistics.asp]).

== Vanjske poveznice ==


Nakon linča dvojice izraelskih pričuvnih vojnika, prethodno zarobljenih u Ramali od strane palestinske policije, sukobi postaju trajni. Palestinci počinju s [[terorizam|terorističkim]] samoubilačkim napadima, koji odnose mnoge živote nedužnih, a izraelska vojska odgovara brojnim akcijama protiv terorističke infrastrukture.
{{commons|Category:Intifada}}


U ovoj Intifadi, koja još nije službeno završena, od [[2000]]. do [[2004]]. ubijena su 3.223 uglavnom naoružana Palestinca i 950 Izraelaca, većinom civili.(podaci nevladine organizacije ''B'tselem'' [http://www.btselem.org/english/statistics/20043112_2004_statistics.asp]).
*[http://www.vjesnik.hr/Pdf/2001%5C05%5C27%5C02A2.PDF Vjesnik.hr - Arafat: Zašto šuti UN? Intifada se nastavlja]
*[http://www.eretzyisroel.org/~jkatz/mostly.html Statistička analiza žrtava u Izraelsko-palestinskom sukobu]
*[http://www.mafhoum.com/press3/111P55.htm Khaled Abu Toameh - Kako je započeo rat]
*[http://jewishweek.org/news/newscontent.php3?artid=3846 PA: Intifada je bila planirana]
*[http://www.pmw.org.il/specrep-30.html Esej o Intifadi]


[[Kategorija: Bliskoistočni sukob]]
[[Kategorija: Bliskoistočni sukob]]

Inačica od 18. siječnja 2007. u 00:11

Intifada (arap. انتفاضة ="istresanje") uobičajeni je naziv za ustanke Palestinaca protiv Izraela.

Poznate su dvije Intifade:

Prva Intifada

Prva Intifada počela je 1987. godine, počela se gasiti 1991., a prekinuta je 1993., nakon potpisivanja Sporazuma iz Osla i uspostavljanja Palestinske Narodne Samouprave. Tada je započela serija samoubilačkih napada, u organizaciji Hamasa i Islamskog Jihada.

Palestinci su, nakon brojnih pokušaja da unište Izrael, i dalje bili bez bez svoje države, a Pojas Gaze i Zapadna obala postala su okupirana područja pod izraelskom vojnom upravom. Mnoštvo nezadovoljnih Palestinaca nastavilo je živjeti u izbjegličkim logorima po okupiranim područjima, odbijajući svaki pokušaj za mirovnim kompromisom s Izraelom.

Krajem osamdesetih godina situacija je bila toliko napeta da je bilo dovoljno ubojstvo jednog Židova u Gazi i prometna nesreća u kojoj su poginula četvorica palestinskih izbjeglica pa da 6. prosinca 1987. počnu velike demonstracije. Prilikom protesta jedan je izraelski vojnik ubio Palestinca, što je potaklo nove pobune.

Palestinci ustrojavaju svoje paravojne jedinice i počinju se boriti protiv Izraelaca. Pritom su protuudari izraelske, znatno opremljenije vojske imali mnogo veći učinak.

To je vidljivo i iz konačnog broja žrtava od prosinca 1987. do potpisivanja Sporazuma iz Osla 1993. U tom su razdoblju ubijena 1.162 Palestinca, od čega 241 dijete, te 160 Izraelaca, od čega petero djece (podaci nevladine organizacije B'tselem [1]). Najveći dio palestinskih žrtava, bio je posljedica unutar-palestinskih sukoba.

Druga Intifada

Druga Intifada, poznata i kao Intifada al-Akse, označava izraelsko-palestinski sukob koji je počeo u rujnu 2000., navodno zbog toga što je 28. rujna izraelski političar Ariel Sharon, tada vođa oporbene stranke Likud, ušao na prostor jeruzalemskih džamija (velika džamija se zove al-Aksa), gdje je do 1. stoljeća stajao židovski Hram, iako brojni palestinski izvori govore da je riječ o dugo pripremanom sukobu. U listopadskim su se protestima palestinskim Arapima pridružili i izraelski Arapi. Posebno su teški sukobi između izraelskih Arapa i izraelske vojske izbili u Nazaretu i drugim gradovima Galileje, gdje dotada nije bilo sukoba. Kroz nekoliko mjeseci nastavili su se žestoki protesti Palestinaca svakog petka, nakon molitve u džamiji al-Aksa. Sukobi su se nastavili u Ramali, Jeninu i Gazi.

Nakon linča dvojice izraelskih pričuvnih vojnika, prethodno zarobljenih u Ramali od strane palestinske policije, sukobi postaju trajni. Palestinci počinju s terorističkim samoubilačkim napadima, koji odnose mnoge živote nedužnih, a izraelska vojska odgovara brojnim akcijama protiv terorističke infrastrukture.

U ovoj Intifadi, koja još nije službeno završena, od 2000. do 2004. ubijena su 3.223 uglavnom naoružana Palestinca i 950 Izraelaca, većinom civili.(podaci nevladine organizacije B'tselem [2]).