Čovjek: razlika između inačica

Uredi poveznice
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
uklanjanje izmjene 5199352 suradnika Hmxhmx (razgovor)
Oznaka: uklanjanje
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{{preusmjerava|Ljudi|likove iz Tolkienovih djela|[[Ljudi (Tolkien)]]}}
{{preusmjerava|Ljudi|likove iz Tolkienovih djela|[[Ljudi (Tolkien)]]}}
{{Taksokvir | boja = pink
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Suvremeni čovjek
| naziv = Suvremeni čovjek
| status = Sigurni
| status = [[Status zaštite|LC (najmanja zabrinutost)]]
| izumrli =
| raspon_fosila =
| skupina_virusa =
| slika = Human.png
| slika = Human.png
| slika_širina = 200px
| slika_širina = 200px
Redak 16: Redak 20:
| genus = ''[[Homo (rod)|Homo]]''
| genus = ''[[Homo (rod)|Homo]]''
| species = '''''H. sapiens'''''
| species = '''''H. sapiens'''''
| subspecies =
| dvoimeno = ''Homo sapiens''
| dvoimeno = ''Homo sapiens''
| dvoimeno_autrostvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758]].
| dvoimeno_autrostvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758]].
| razdioba_stupanj = [[Podvrsta (biologija)|Podvrste]]
| razdioba_stupanj = [[Podvrsta (biologija)|Podvrste]]
| razdioba= ''[[Homo sapiens idaltu]]'' (izumrli)<br>
| razdioba = ''[[Homo sapiens idaltu]]'' (izumrli)<br>
'''''Homo sapiens sapiens'''''
'''''Homo sapiens sapiens'''''
}}
}}
'''Čovjek''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Homo sapiens'' − ''umni čovjek'') je [[živo biće]] koje ima visoko razvijen [[mozak]] sposoban za apstraktno razmišljanje, [[govor]], rješavanje problema, introspekciju i sl. Današnji čovjek razvio se prije oko 200.000 godina na prostoru [[Afrika|Afrike]].<ref>The Smithsonian Institution, Human Origins Program</ref> Ljudska populacija je u 2011. godini premašila brojku od 7 milijardi stanovnika.<ref>http://www.nytimes.com/2011/11/01/world/united-nations-reports-7-billion-humans-but-others-dont-count-on-it.html?_r=1</ref> Čovjek je [[misao]]no biće (može zaključivati, crtati, razmišljati), društveno biće (živi u [[društvo|društvu]]), duhovno biće (razlikuje [[dobro]] od [[zlo|zla]]) i prirodno biće (dio je žive [[priroda|prirode]]).
'''Čovjek''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Homo sapiens'' − ''umni čovjek'') je [[živo biće]] koje ima visoko razvijen [[mozak]] sposoban za apstraktno razmišljanje, [[govor]], rješavanje problema, introspekciju i sl. Današnji čovjek razvio se prije oko 200.000 godina na prostoru [[Afrika|Afrike]].<ref>The Smithsonian Institution, Human Origins Program</ref> Ljudska populacija je u 2011. godini premašila brojku od 7 milijardi stanovnika.<ref>http://www.nytimes.com/2011/11/01/world/united-nations-reports-7-billion-humans-but-others-dont-count-on-it.html?_r=1</ref> Čovjek je [[misao]]no biće (može zaključivati, crtati, razmišljati), društveno biće (živi u [[društvo|društvu]]), duhovno biće (razlikuje [[dobro]] od [[zlo|zla]]) i prirodno biće (dio je žive [[priroda|prirode]]).
Redak 52: Redak 57:
|colspan=3| <div align=center>'''Elementi u ljudskom tijelu''' <br /> <font size=1>u osobe težine 60 &nbsp;kg</div>
|colspan=3| <div align=center>'''Elementi u ljudskom tijelu''' <br /> <font size=1>u osobe težine 60 &nbsp;kg</div>
|-
|-
! Element!! Težina<ref name=Burton/> !! Postotak atoma<ref name=Burton>[http://books.google.com/books?id=zvbV4M0-YdEC&printsec=frontcover&source=gbs_navlinks_s Stranica 3] Autor: George Burton. Edicija 2, ilustrirano. Izdavač: Heinemann, 2000. ISBN 0-435-63119-5, 9780435631192. Length: 312 pages</ref>
! Element!! Težina<ref name=Burton/> !! Postotak atoma<ref name="Burton">[http://books.google.com/books?id=zvbV4M0-YdEC&printsec=frontcover&source=gbs_navlinks_s Stranica 3] Autor: George Burton. Edicija 2, ilustrirano. Izdavač: Heinemann, 2000. ISBN 0-435-63119-5, 9780435631192. Length: 312 pages</ref>
|-
|-
| [[Kisik]] || 38.8&nbsp;kg || 25.5%
| [[Kisik]] || 38.8&nbsp;kg || 25.5%
Redak 98: Redak 103:
== Galerija ==
== Galerija ==


<gallery caption=" Ljudi u različitim stadijima života " perrow="6">
<gallery caption="Ljudi u različitim stadijima života" perrow="6">
Datoteka:Burkina Faso girl.jpg|[[dijete|Djevojčica]] prije [[pubertet]]a
Datoteka:Burkina Faso girl.jpg|[[dijete|Djevojčica]] prije [[pubertet]]a
Datoteka:Punjabi woman smile.jpg|Odrasla [[žena]], [[Pandžapci|Pandžabkinja]]
Datoteka:Punjabi woman smile.jpg|Odrasla [[žena]], [[Pandžapci|Pandžabkinja]]

Inačica od 27. siječnja 2019. u 01:20

»Ljudi« preusmjerava ovamo. Za likove iz Tolkienovih djela, pogledajte Ljudi (Tolkien).
Suvremeni čovjek
Slika muškarca i žene na oplati letjelice u sklopu misije Pioneer 11
Status zaštite

Status zaštite: Sigurni
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Mammalia
Red:Primates
Natporodica:Hominoidea
Porodica:Hominidae
Potporodica:Homininae
Tribus:Hominini
Rod:Homo
Vrsta:H. sapiens
Dvojno ime
Homo sapiens
Podvrste
Homo sapiens idaltu (izumrli)
Homo sapiens sapiens

Čovjek (lat. Homo sapiens − umni čovjek) je živo biće koje ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju i sl. Današnji čovjek razvio se prije oko 200.000 godina na prostoru Afrike.[1] Ljudska populacija je u 2011. godini premašila brojku od 7 milijardi stanovnika.[2] Čovjek je misaono biće (može zaključivati, crtati, razmišljati), društveno biće (živi u društvu), duhovno biće (razlikuje dobro od zla) i prirodno biće (dio je žive prirode).

Životni ciklus

Prenatalni razvoj

Podrobniji članak o temi: Prenatalni razvoj čovjeka

Da bi nastalo novo ljudsko biće potreban je spolni odnos između muškarca i žene, a u novije vrijeme moguć je nastanak i putem umjetne oplodnje. Do začeća dolazi spajanjem spermija i jajne stanice u tijelu majke. Nastaje oplođeno jajašce koje ima 46 kromosoma (23 od oca i 23 od majke). Prva ljudska stanica sadrži složen genetski nacrt svake pojedinosti poput spola, visine, boje kože itd. Na DNK-a zapisane su sve potrebne genetske informacije za daljni razvoj. Njih ima, toliko koliko bi stalo podataka u pet setova Enciklopædije Britannice. Jako mnogo podataka zapisano je u jako minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto sakupili svi genetski podaci s DNK-a 5 milijardi ljudi, bili bi veličine samo dvije tablete.[3] Postepenim razvojem od prve stanice nastaje embrij, a nakon tri mjeseca prerasta u ljudski plod ili fetus.

Od rođenja do starosti

Žena rađa dijete nakon obično devet mjeseci trudnoće, no moguće je i prijevremeno rađanje u sedmom ili osmom mjesecu, međutim to je razdoblje rizično za djetetov život jer mu nisu još potpuno razvijeni respiratorni organi. Djetetova pluća se razvijaju u 8. mjesecu trudnoće, pa ako se dijete tad rodi, obično dođe do komplikacija, dok ako se rodi u 7. mjesecu, dijete ide u inkubator i pluća se razvijaju bez šoka i prekida.

Zbog spontanog ili namjernog pobačaja, trudnoća se može prekinuti. Rađanje je proces ovisan o veličini djeteta i njegovoj sposobnosti prilagođavanja na porodni kanal za vrijeme spuštanja te o snazi i pravilnosti trudova te o otporu zdjelice i mekih tkiva dna zdjelice. Novorođenče je obično teško 3-4 kilograma i visoko 50-60 centimetara.

Nakon prve godine života, novorođenče prelazi u razdoblje djetinjstva. Rano djetinjstvo traje do 6. godine života, srednje djetinjstvo do 9. godine života, a kasno djetinjstvo do 12. godine života. Djetinjstvo je vrijeme početka školovanja.

Za vrijeme puberteta dolazi do tjelesnog, spolnog, psihičkog i drugih oblika sazrijevanja. Kod djevojčica događa se prva menstruacija i ovulacija. Razvijaju se spolni organi kod oba spola. Adolescencija je razdoblje nakon puberteta, tijekom kojeg dolazi do daljnjeg razvoja osobnosti, osamostaljivanja i sazrijevanja. Rast tijela uglavnom traje do 30. godine, a spolna zrelost doseže se od 12. do 15. godine života (pubertet).

U zrelom razdoblju života, čovjek se ostvaruje na poslovnom i obiteljskom planu. Zdrav i dobro uhranjen čovjek u prosjeku doživi 70-80 godina. Dokazano je da maksimalni životni vijek iznosi 120 godina.[4] Smrt je prestanak bioloških funkcija. Visina većine odraslih ljudi iznosi između 150 i 200 centimetara, a težina između 50 i 90 kilograma. Jedna od vrlo bitnih osobina čovjeka je uspravan hod.

Anatomija

Podrobniji članak o temi: Anatomija čovjeka

Ljudsko tijelo sastoji se od glave, udova i trupa. Oni se sastoje od organa i različitih tkiva. Dopunjuju se čineći ljudski organizam. Kosti i mišići (koji pomoću antagonističkog stezanja i opuštanja pokreću kosti) čovjeku omogućuju kretanje. Glavni dio čovjekova kostura čini kralježnica, koja povezuje kosti udova, glave i trupa.

Ljudi se međusobno razlikuju po fizičkom izgledu i karakternim osobinama.

Fiziologija

Elementi u ljudskom tijelu
u osobe težine 60  kg
Element Težina[5] Postotak atoma[5]
Kisik 38.8 kg 25.5%
Ugljik 10.9 kg 9.5%
Vodik 6.0 kg 63.0%
Dušik 1.9 kg 1.4%
Ostali 2.4 kg 0.6%
Podrobniji članak o temi: Fiziologija čovjeka

Fiziologija je znanost o mehaničkim, fizičkim i biokemijskim funkcijama ljudi. Fiziologija se fokusira na organe i tkiva. Promatra tijelo kao skupinu sustava s međusobnom interakcijom, svaki s vlastitom kombinacijom funkcija i svrhom. Fiziologija čovjeka bliska je fiziologiji životinja pa je mnogo spoznaja dobiveno eksperimentima na životinjama. Anatomija i fiziologija usko su povezana područja: anatomija, istražuje oblike, a fiziologija proučava funkcije, uče se zajedno kao dio medicinskog kurikuluma. Mnoge fiziološke varijable (kao razina glukoze u krvi, tjelesna temperatura, pH krvi itd.) moraju se održavati u uskim granicama kako bi se održalo zdravlje. Prevladavajuća tema fiziologije je o homeostazi, održavanju stabilnog unutrašnjeg okruženja unatoč vanjskim flaktuacijama. Primarna funkcija mnogih organskih sustava jest održavanje homeostaze. Npr., mokraćni sustav pomaže kontroliranju količine vode u organizmu kao i održavanje pH vrijednosti krvi i različitih otpadnih produkata, a krvožilni sustav osigurava tkivima stalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima i uklanja štetne produkte.

Proučavanje promjene fizioloških procesa u bolesti jest patofiziologija.

Evolucijski razvoj čovjeka

Albrecht Dürer, Adam i Eva

Danas je prihvaćena teorija evolucije, koja kaže da se čovjek razvio iz primata.

Raširen je i pogled na njegov razvoj kreacionizam, teološka teorija po kojoj je čovjek stvoren sa svrhom. Kako se jedna teorija bavi načinom, a druga uzrokom čovjekovog nastanka one se, na prvi pogled, nužno ne isključuju.

Ljudska vrsta nastala je prije 3,5 milijuna godina u istočnoj Africi. Moderni čovjek nastao je prije 400.000 godina. Danas na Zemlji živi više od 7 milijardi ljudi. Znanstvenici su izračunom dobili podatak da je na Zemlji do sada ukupno živjelo oko 106 milijardi 400 milijuna ljudi (brojem 106.400.000.000).[6]

Većina živi u Aziji (61,3%). Zatim slijede obje Amerike (Južna Amerika ima 5,6%, a Sjeverna 7,7% svjetskog stanovništva), Afrika (13%) i Europa (11,9%) i Oceanija (0,5%).[7] Čak 2,5 milijardi ljudi živi u gradovima. Nekad je ljudski životni prostor ovisio o vodi, životinjama i obradivoj zemlji. Zbog razvoja trgovine, danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.

Jedini ljudima stalno nenaseljeni kontinent je Antarktika.

Čovjek prikuplja informacije kroz pet osjetila:

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 1948. godine Opću deklaraciju o pravima čovjeka, a 1989. godine Konvenciju o pravima djeteta.

Galerija

Izvori

  1. ↑ The Smithsonian Institution, Human Origins Program
  2. ↑ http://www.nytimes.com/2011/11/01/world/united-nations-reports-7-billion-humans-but-others-dont-count-on-it.html?_r=1
  3. ↑ Jerome LeJeune: Life Begins at Conception, Human Life Alliance of Minnesota, 1997.
  4. ↑ urednica Ivanka Borovac, preveli s engleskog jezika: Mladen Jurčić, Kristinka Metzger, Ana Vujaklija i Martina Batinica, Čovjek, naslov izvornika: Human Dorling Kindersley Limited, nakladnik Zdravko Kafol, ISBN 978-953-196-999-4
  5. ↑ a b Stranica 3 Autor: George Burton. Edicija 2, ilustrirano. Izdavač: Heinemann, 2000. ISBN 0-435-63119-5, 9780435631192. Length: 312 pages
  6. ↑ Bilten, Astronomsko društvo Andromeda, Kapela 2005.
  7. ↑ urednik Jelka Jovanović, preveli i prilagodili Zvezdana Šelmić, Olivera Terzić, Ira Stupar, Zdenka Peskarević, Faktopedija, izvorni naslov Illustrated Factopedia Dorling Kindersley Limited, izdavač Marijan Grošelj, izdanje na srpskom jeziku, ISBN 86-84213-03-3

Vidi i:

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Homo sapiens
Wikivrste imaju podatke o taksonu Homo sapiens sapiens
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Čovjek&oldid=5199666"