Istarska županija: razlika između inačica
m sredio |
sredio |
||
Redak 26: | Redak 26: | ||
=== Gradovi === |
=== Gradovi === |
||
{| class="wikitable sortable" |
|||
** [[Buje]] (Buie) |
|||
|- |
|||
** [[Buzet]] (Pinguente) |
|||
! width="120"| Naziv<br>''{{Ita oznaka}}'' |
|||
** [[Labin]] (Albona) |
|||
! width="60"| Stan.<br>([[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|Popis 2011.]])<ref>[https://www.dzs.hr/Eng/censuses/census2011/results/htm/e01_01_08/e01_01_08_zup18.html Stanovništvo 2011.], dzs.hr, pristupljeno 27. siječnja 2019.</ref> |
|||
** [[Novigrad]] (Cittanova) |
|||
! class="unsortable"| Slika |
|||
** [[Pazin]] (Pisino) |
|||
|- |
|||
** [[Poreč]] (Parenzo) |
|||
| [[Buje]] ''(Buie)'' |
|||
| align="right" | 5.182 |
|||
** [[Rovinj]] (Rovigno) |
|||
|[[Datoteka:Buje1.jpg|100px]] |
|||
** [[Umag]] (Umago) |
|||
** [[Vodnjan]] (Dignano) |
|||
|- |
|||
| [[Buzet]] ''(Pinguente)'' |
|||
| align="right" | 6.133 |
|||
|[[Datoteka:Buzet Istria.jpg|100px]] |
|||
|- |
|||
| [[Labin]] ''(Albona)'' |
|||
| align="right" | 11.642 |
|||
|[[Datoteka:Labin.JPG|100px]] |
|||
|- |
|||
| [[Novigrad]] ''(Cittanova d'Istria)'' |
|||
| align="right" | 4.345 |
|||
|[[Datoteka:Novigrad.JPG|100px]] |
|||
|- |
|||
| [[Pazin]] ''(Pisino)'' |
|||
| align="right" | 8.638 |
|||
|[[Datoteka:Pazin, northwest Croatia2.JPG|100px]] |
|||
|- |
|||
| [[Poreč]] ''(Parenzo)'' |
|||
| align="right" | 16.696 |
|||
|[[Datoteka:Porec-EufrazijevaBazilika5.JPG|100px]] |
|||
|- |
|||
| [[Pula]] ''(Pola)'' |
|||
| align="right" | 57.460 |
|||
|[[Datoteka:Pula Aerial View.jpg|100px]] |
|||
|- |
|||
| [[Rovinj]] ''(Rovigno)'' |
|||
| align="right" | 14.294 |
|||
|[[Datoteka:Rovinj2007.jpg|100px]] |
|||
|- |
|||
| [[Umag]] ''(Umago)'' |
|||
| align="right" | 13.467 |
|||
|[[Datoteka:Umag-P9170095.jpg|100px]] |
|||
|- |
|||
| [[Vodnjan]] ''(Dignano)'' |
|||
| align="right" | 6.119 |
|||
|[[Datoteka:Vodnjan, Northwest Croatia.JPG|100px]] |
|||
|} |
|||
=== Općine === |
=== Općine === |
||
{| class="wikitable sortable" |
|||
** [[Bale]] (Valle) |
|||
|- |
|||
** [[Barban]] (Barbana) |
|||
! width="120"| Naziv<br>''{{Ita oznaka}}'' |
|||
** [[Brtonigla]] (Verteneglio) |
|||
! width="60"| Stan.<br>([[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|Popis 2011.]]) |
|||
** [[Cerovlje]] (Cerreto) |
|||
|- |
|||
** [[Fažana]] (Fasana) |
|||
| [[Bale]] ''(Valle)'' |
|||
| align="right" | 1.127 |
|||
** [[Gračišće]] (Gallignana) |
|||
** [[Grožnjan]] (Grisignana) |
|||
|- |
|||
** [[Kanfanar]] (Canfanaro) |
|||
| [[Barban]] ''(Barbana)'' |
|||
| align="right" | 2.721 |
|||
** [[Kaštelir-Labinci]] (Castellier-Santa Domenica) |
|||
** [[Kršan]] (Chersano) |
|||
|- |
|||
** [[Lanišće]] (Lanischie) |
|||
| [[Brtonigla]] ''(Verteneglio)'' |
|||
| align="right" | 1.626 |
|||
** [[Lupoglav]] (Lupogliano) |
|||
** [[Marčana]] (Marzana) |
|||
|- |
|||
** [[Medulin]] (Medolino) |
|||
| [[Cerovlje]] ''(Cerreto)'' |
|||
| align="right" | 1.677 |
|||
** [[Oprtalj]] (Portole) |
|||
** [[Pićan]] (Pedena) |
|||
|- |
|||
** [[Raša (općina)|Raša]] (Arsia) |
|||
| [[Fažana]] ''(Fasana)'' |
|||
** [[Sveta Nedelja (općina)|Sveta Nedelja]] (Santa Domenica) |
|||
| align="right" | 3.635 |
|||
** [[Sveti Lovreč]] (San Lorenzo del Pasenatico) |
|||
|- |
|||
** [[Sveti Petar u Šumi]] (San Pietro in Selve) |
|||
| [[Funtana]] ''(Fontane)'' |
|||
| align="right" | 907 |
|||
** [[Tar-Vabriga]] (Torre-Abriga) |
|||
** [[Tinjan]] (Antignana) |
|||
|- |
|||
** [[Višnjan]] (Visignano) |
|||
| [[Gračišće]] ''(Gallignana)'' |
|||
| align="right" | 1.419 |
|||
** [[Vrsar]] (Orsera) |
|||
** [[Žminj]] (Gimino) |
|||
|- |
|||
| [[Grožnjan]] ''(Grisignana)'' |
|||
| align="right" | 736 |
|||
|- |
|||
| [[Kanfanar]] ''(Canfanaro)'' |
|||
| align="right" | 1.543 |
|||
|- |
|||
| [[Karojba]] ''(Caroiba)'' |
|||
| align="right" | 1.438 |
|||
|- |
|||
| [[Kaštelir-Labinci]] ''(Castellier-Santa Domenica)'' |
|||
| align="right" | 1.463 |
|||
|- |
|||
| [[Kršan]] ''(Chersano)'' |
|||
| align="right" | 2.951 |
|||
|- |
|||
| [[Lanišće]] ''(Lanischie)'' |
|||
| align="right" | 329 |
|||
|- |
|||
| [[Ližnjan]] ''(Lisignano)'' |
|||
| align="right" | 3.965 |
|||
|- |
|||
| [[Lupoglav]] ''(Lupogliano)'' |
|||
| align="right" | 924 |
|||
|- |
|||
| [[Marčana]] ''(Marzana)'' |
|||
| align="right" | 4.253 |
|||
|- |
|||
| [[Medulin]] ''(Medolino)'' |
|||
| align="right" | 6.481 |
|||
|- |
|||
| [[Motovun]] ''(Montona)'' |
|||
| align="right" | 1.004 |
|||
|- |
|||
| [[Oprtalj]] ''(Portole)'' |
|||
| align="right" | 850 |
|||
|- |
|||
| [[Pićan]] ''(Pedena)'' |
|||
| align="right" | 1.360 |
|||
|- |
|||
| [[Raša]] ''(Arsia)'' |
|||
| align="right" | 3.183 |
|||
|- |
|||
| [[Sveta Nedelja (općina)|Sveta Nedelja]] ''(Santa Domenica)'' |
|||
| align="right" | 1.685 |
|||
|- |
|||
| [[Sveti Lovreč]] ''(San Lorenzo del Pasenatico)'' |
|||
| align="right" | 1.015 |
|||
|- |
|||
| [[Sveti Petar u Šumi]] ''(San Pietro in Selve)'' |
|||
| align="right" | 1.065 |
|||
|- |
|||
| [[Svetvinčenat]] ''(Sanvincenti)'' |
|||
| align="right" | 2.202 |
|||
|- |
|||
| [[Tar-Vabriga]] ''(Torre-Abrega)'' |
|||
| align="right" | 1.990 |
|||
|- |
|||
| [[Tinjan]] ''(Antignana)'' |
|||
| align="right" | 1.684 |
|||
|- |
|||
| [[Višnjan]] ''(Visignano)'' |
|||
| align="right" | 2.274 |
|||
|- |
|||
| [[Vižinada]] ''(Visinada)'' |
|||
| align="right" | 1.158 |
|||
|- |
|||
| [[Vrsar]] ''(Orsera)'' |
|||
| align="right" | 2.162 |
|||
|- |
|||
| [[Žminj]] ''(Gimino)'' |
|||
| align="right" | 3.483 |
|||
|} |
|||
== Stanovništvo == |
== Stanovništvo == |
||
Više od 208.000 žitelja ili 4,85% nacionalnog stanovništva živi u Istarskoj županiji. [[Gustoća naseljenosti]] je 73 stanovnika/km<sup>2</sup>; prosječna starost stanovništva je 43 godine. [[Pula]] je najveća urbana cjelina s 82.000 stanovnika (oko 105.000 na širem području grada). Oko 70,7% stanovništva živi u gradovima. Uz 29 općina brojna su i mnoga sela kojih u cijeloj Istri ih ima više od 600. Takozvani '' |
Više od 208.000 žitelja ili 4,85% nacionalnog stanovništva živi u Istarskoj županiji. [[Gustoća naseljenosti]] je 73 stanovnika/km<sup>2</sup>; prosječna starost stanovništva je 43 godine. [[Pula]] je najveća urbana cjelina s 82.000 stanovnika (oko 105.000 na širem području grada). Oko 70,7% stanovništva živi u gradovima. Uz 29 općina brojna su i mnoga sela kojih u cijeloj Istri ih ima više od 600. Takozvani ''"najmanji [[grad]] na svijetu"'' - [[Hum (Buzet)|Hum]] koji je naseljen samo trima obiteljima (22 stanovnika). |
||
=== Jezici === |
|||
U svakodnevnom životu govori se [[Čakavsko narječje|čakavskim narječjem]]. |
|||
U svakodnevnom životu govori se [[Čakavsko narječje|čakavskim narječjem hrvatskoga jezika]]. |
|||
=== Etnički sastav === |
|||
Struktura stanovništva [[2011]]<ref>http://www.istra-istria.hr/index.php?id=14</ref> : |
Struktura stanovništva [[2011]]<ref>http://www.istra-istria.hr/index.php?id=14</ref> : |
||
Redak 86: | Redak 227: | ||
* Neopredijeljeni 4.078 ( 1,96 % ) |
* Neopredijeljeni 4.078 ( 1,96 % ) |
||
==Najčešća prezimena== |
=== Najčešća prezimena === |
||
Prema [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|popisu stanovništva iz 2011.]] 10 najčešćih prezimena u Istarskoj županiji su<ref>http://www.dzs.hr/Eng/censuses/census2011/results/htm/e01_01_31/e01_01_31_zup18.html</ref>: |
Prema [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|popisu stanovništva iz 2011.]] 10 najčešćih prezimena u Istarskoj županiji su<ref>http://www.dzs.hr/Eng/censuses/census2011/results/htm/e01_01_31/e01_01_31_zup18.html</ref>: |
||
Redak 104: | Redak 245: | ||
Županijska skupština se sastoji od 45 zastupnika.<ref>[https://www.istra-istria.hr/index.php?id=4 Županijska skupština Istarske županije]</ref> |
Županijska skupština se sastoji od 45 zastupnika.<ref>[https://www.istra-istria.hr/index.php?id=4 Županijska skupština Istarske županije]</ref> |
||
<!--SASTAV 2005. - 2009. |
|||
<!--- Treba ažurirati! |
|||
* [[Istarski demokratski sabor]] (IDS) 20 |
* [[Istarski demokratski sabor]] (IDS) 20 |
||
* [[Socijaldemokratska |
* [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske]] (SDP) 5 |
||
* [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ) 5 |
* [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ) 5 |
||
* [[Hrvatska stranka umirovljenika]] (HSU) 4 |
* [[Hrvatska stranka umirovljenika]] (HSU) 4 |
||
* [[Istarski demokratski forum]] (IDF) 4 |
* [[Istarski demokratski forum]] (IDF) 4 |
||
* [[Hrvatska narodna stranka|HNS]]/[[Zeleni]]/[[HSLS]] 3 --> |
* [[Hrvatska narodna stranka|HNS]]/[[Zeleni]]/[[HSLS]] 3 ---> |
||
== Zemljopis == |
== Zemljopis == |
||
Dužina obale iznosi 445 [[km]], a s otocima 539.9 km. Manji dio [[Istra|Istre]] pripada [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-Goranskoj županiji]]. Najzapadnija točka je u [[Savudrija|Savudriji]], dok je najjužnija točka u blizini [[Premantura|Premanture]] (''Kamenjak''). |
Dužina obale iznosi 445 [[km]], a s otocima 539.9 km. Manji dio [[Istra|Istre]] pripada [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-Goranskoj županiji]]. Najzapadnija točka je u [[Savudrija|Savudriji]], dok je najjužnija točka u blizini [[Premantura|Premanture]] (''Kamenjak''). |
||
* '''Tlo''' |
|||
=== Tlo === |
|||
Tlo je pretežito vapneničko, pretežito s nedovoljno vode zbog tipičnog krškog reljefa. Sjeverno-istočni dio je produžetak Dinarskih Alpi. Najviša točka je ''Vojak'' na planini [[Učka]] 1,401 [[metar]]a nadmorske visine. Postoje tzv. "bijela", "siva" i "crvena" Istra. Bijela Istra je u okolo planinskih vrhova, siva Istra je plodna zemlja u unutrašnjosti Istre dok je crvena Istra (crljenica) u blizini obale. |
Tlo je pretežito vapneničko, pretežito s nedovoljno vode zbog tipičnog krškog reljefa. Sjeverno-istočni dio je produžetak Dinarskih Alpi. Najviša točka je ''Vojak'' na planini [[Učka]] 1,401 [[metar]]a nadmorske visine. Postoje tzv. "bijela", "siva" i "crvena" Istra. Bijela Istra je u okolo planinskih vrhova, siva Istra je plodna zemlja u unutrašnjosti Istre dok je crvena Istra (crljenica) u blizini obale. |
||
* '''Reljef''' |
|||
=== Reljef === |
|||
Područja poput [[Jama Baredine|Jame Baredine]] blizu Poreča ili podzemna rijeka Foiba u Pazinu su popularne geološke atrakcije. Kamenolom u blizini Rovinja je posebno prilagođen proučavanju geologije. Najduža rijeka, [[Mirna]], samo je 32 km duga s ušćem blizu Novigrada. Ostale rijeke u Istri su [[Dragonja]], [[Raša (rijeka)|Raša]]... |
Područja poput [[Jama Baredine|Jame Baredine]] blizu Poreča ili podzemna rijeka Foiba u Pazinu su popularne geološke atrakcije. Kamenolom u blizini Rovinja je posebno prilagođen proučavanju geologije. Najduža rijeka, [[Mirna]], samo je 32 km duga s ušćem blizu Novigrada. Ostale rijeke u Istri su [[Dragonja]], [[Raša (rijeka)|Raša]]... |
||
Redak 122: | Redak 265: | ||
[[Datoteka:Parc national de Brijuni.jpg|mini|Nacionalni park Brijuni]] |
[[Datoteka:Parc national de Brijuni.jpg|mini|Nacionalni park Brijuni]] |
||
Poznati prirodni rezervati, '''[[nacionalni park Brijuni]]''' i '''[[Park prirode Učka]]''', zakonom su zaštićena područja. Ostala zanimljiva mjesta su [[Limski kanal]], šuma u blizini [[Motovun]]a, ''Zlatni Rt'', ''[[Šijanska šuma]]'' u blizini Pule, zaštićeni krajolik ''Kamenjak'' na najjužnijoj točci poluotoka, [[rezervat Palud]] ([[ornitologija]]) u blizini Rovinja. Brijunski [[arhipelag]] je zanimljivo odredište s biljnim staništem od oko 680 biljnih vrsta. |
Poznati prirodni rezervati, '''[[nacionalni park Brijuni]]''' i '''[[Park prirode Učka]]''', zakonom su zaštićena područja. Ostala zanimljiva mjesta su [[Limski kanal]], šuma u blizini [[Motovun]]a, ''Zlatni Rt'', ''[[Šijanska šuma]]'' u blizini Pule, zaštićeni krajolik ''Kamenjak'' na najjužnijoj točci poluotoka, [[rezervat Palud]] ([[ornitologija]]) u blizini Rovinja. Brijunski [[arhipelag]] je zanimljivo odredište s biljnim staništem od oko 680 biljnih vrsta. |
||
* '''Klima''' |
|||
=== Klima === |
|||
Klima je mediteranska, veoma ugodna, s najvišom prosječnom temperaturom zraka od 24°C u [[Kolovoz|kolovozu]] i najnižom prosječnom temperaturom od 5[[°C]] u [[Siječanj|siječnju]]. Ljeta su suha i topla s više od 10 sati sunca dnevno. Temperature iznad 10°C su prisutne više od 240 dana u godini. Ekstremne vrućine (više od 30°C) traju najviše tri tjedna. Iako su temperature zraka niže od onih u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Jadransko more]] je toplije, dosežući 26°C u Kolovozu, a najhadnije u [[ožujak|ožujku]] (9-11°C). Ovdje postoje dvije vrste [[vjetar|vjetrova]] - [[bura]] koja donosi hladno i vedro vrijeme sa sjevera zimi, i [[jugo]] koje donosi [[kiša|kišu]] ljeti. [[Maestral]] je lagani ljetni povjetarac koji puše s kopna na more. [[Salinitet]] mora je 0.037%. |
Klima je mediteranska, veoma ugodna, s najvišom prosječnom temperaturom zraka od 24°C u [[Kolovoz|kolovozu]] i najnižom prosječnom temperaturom od 5[[°C]] u [[Siječanj|siječnju]]. Ljeta su suha i topla s više od 10 sati sunca dnevno. Temperature iznad 10°C su prisutne više od 240 dana u godini. Ekstremne vrućine (više od 30°C) traju najviše tri tjedna. Iako su temperature zraka niže od onih u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Jadransko more]] je toplije, dosežući 26°C u Kolovozu, a najhadnije u [[ožujak|ožujku]] (9-11°C). Ovdje postoje dvije vrste [[vjetar|vjetrova]] - [[bura]] koja donosi hladno i vedro vrijeme sa sjevera zimi, i [[jugo]] koje donosi [[kiša|kišu]] ljeti. [[Maestral]] je lagani ljetni povjetarac koji puše s kopna na more. [[Salinitet]] mora je 0.037%. |
||
Redak 170: | Redak 314: | ||
== Kultura == |
== Kultura == |
||
{{U izradi}} |
|||
== Znamenitosti == |
|||
[[Amfiteatar u Puli]] |
|||
== Znamenitosti == |
|||
[[Eufrazijeva bazilika]] |
|||
* [[Amfiteatar u Puli]] |
|||
* [[Eufrazijeva bazilika]] |
|||
* [[Slavoluk Sergijevaca]] |
|||
<gallery> |
|||
[[Slavoluk Sergijevaca]] |
|||
Slika:Amfi_pula.JPG|[[Amfiteatar u Puli]] |
|||
Slika:Croatia_Porec_Euphrasius_Basilika_BW_2014-10-08_11-31-00.jpg|[[Eufrazijeva bazilika]] |
|||
Slika:Arco_di_trionfo_di_Pula.JPG|[[Slavoluk Sergijevaca]] |
|||
</gallery> |
|||
== |
== Vidi još == |
||
* [[Istra]] |
* [[Istra]] |
||
* [[Povijest Istre]] |
* [[Povijest Istre]] |
||
Redak 189: | Redak 339: | ||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
* [http://www.istra-istria.hr/ Službena stranica županije] |
* [http://www.istra-istria.hr/ Službena stranica županije] |
||
{{Hrvatske županije}} |
{{Hrvatske županije}} |
Inačica od 27. siječnja 2019. u 15:14
Istarska županija
Regione Istriana | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Karta | |||||
Opći podaci | |||||
Država | Hrvatska | ||||
Sjedište županije | Pazin | ||||
Površina | 2.813 km2 | ||||
Broj stanovnika (2021.) | 208.055 stanovnika | ||||
Gustoća stanovništva | 73,96 stan./km2 | ||||
Broj gradova | 10 | ||||
Broj općina | 31 | ||||
Broj naselja | 655 | ||||
ISO 3166-2:HR | HR-18 | ||||
Pozivni broj | +385 (0)52 | ||||
Župan | Valter Flego | ||||
Službene stranice | http://www.istra-istria.hr/ | ||||
Portal Hrvatske |
Istarska županija, najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2.820 od 3.120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre). Upravno sjedište županije je Pazin. Sastoji se od 10 gradova i 31 općine.
Upravni ustroj
Županija je stvorena od predratnih općina Buje, Buzet, Labin, Pazin, Pula, Poreč i Rovinj.[1] Županija je načinjena od 10 gradova i 31 općine.
Gradovi
Naziv (tal.) |
Stan. (Popis 2011.)[2] |
Slika |
---|---|---|
Buje (Buie) | 5.182 | |
Buzet (Pinguente) | 6.133 | |
Labin (Albona) | 11.642 | |
Novigrad (Cittanova d'Istria) | 4.345 | |
Pazin (Pisino) | 8.638 | |
Poreč (Parenzo) | 16.696 | |
Pula (Pola) | 57.460 | |
Rovinj (Rovigno) | 14.294 | |
Umag (Umago) | 13.467 | |
Vodnjan (Dignano) | 6.119 |
Općine
Naziv (tal.) |
Stan. (Popis 2011.) |
---|---|
Bale (Valle) | 1.127 |
Barban (Barbana) | 2.721 |
Brtonigla (Verteneglio) | 1.626 |
Cerovlje (Cerreto) | 1.677 |
Fažana (Fasana) | 3.635 |
Funtana (Fontane) | 907 |
Gračišće (Gallignana) | 1.419 |
Grožnjan (Grisignana) | 736 |
Kanfanar (Canfanaro) | 1.543 |
Karojba (Caroiba) | 1.438 |
Kaštelir-Labinci (Castellier-Santa Domenica) | 1.463 |
Kršan (Chersano) | 2.951 |
Lanišće (Lanischie) | 329 |
Ližnjan (Lisignano) | 3.965 |
Lupoglav (Lupogliano) | 924 |
Marčana (Marzana) | 4.253 |
Medulin (Medolino) | 6.481 |
Motovun (Montona) | 1.004 |
Oprtalj (Portole) | 850 |
Pićan (Pedena) | 1.360 |
Raša (Arsia) | 3.183 |
Sveta Nedelja (Santa Domenica) | 1.685 |
Sveti Lovreč (San Lorenzo del Pasenatico) | 1.015 |
Sveti Petar u Šumi (San Pietro in Selve) | 1.065 |
Svetvinčenat (Sanvincenti) | 2.202 |
Tar-Vabriga (Torre-Abrega) | 1.990 |
Tinjan (Antignana) | 1.684 |
Višnjan (Visignano) | 2.274 |
Vižinada (Visinada) | 1.158 |
Vrsar (Orsera) | 2.162 |
Žminj (Gimino) | 3.483 |
Stanovništvo
Više od 208.000 žitelja ili 4,85% nacionalnog stanovništva živi u Istarskoj županiji. Gustoća naseljenosti je 73 stanovnika/km2; prosječna starost stanovništva je 43 godine. Pula je najveća urbana cjelina s 82.000 stanovnika (oko 105.000 na širem području grada). Oko 70,7% stanovništva živi u gradovima. Uz 29 općina brojna su i mnoga sela kojih u cijeloj Istri ih ima više od 600. Takozvani "najmanji grad na svijetu" - Hum koji je naseljen samo trima obiteljima (22 stanovnika).
Jezici
U svakodnevnom životu govori se čakavskim narječjem hrvatskoga jezika.
Etnički sastav
Struktura stanovništva 2011[3] :
- Hrvati 142.173 ( 68,33 % )
- Talijani 12.542 ( 6,03 % )
- Srbi 7.206 ( 3,46 % )
- Bošnjaci 6.146 ( 2,9 % )
- Albanci 2.393 ( 1,15 % )
- Slovenci 1.193 ( 1 % )
- regionalno se izjasnili 25.203 (12.11%)
- Neopredijeljeni 4.078 ( 1,96 % )
Najčešća prezimena
Prema popisu stanovništva iz 2011. 10 najčešćih prezimena u Istarskoj županiji su[4]:
- Benčić
- Buršić
- Radolović
- Peruško
- Miletić
- Božić
- Brajković
- Matošević
- Poropat
- Ivančić
Županijska uprava
Trenutačni župan: Valter Flego (IDS)
Županijska skupština se sastoji od 45 zastupnika.[5]
Zemljopis
Dužina obale iznosi 445 km, a s otocima 539.9 km. Manji dio Istre pripada Primorsko-Goranskoj županiji. Najzapadnija točka je u Savudriji, dok je najjužnija točka u blizini Premanture (Kamenjak).
Tlo
Tlo je pretežito vapneničko, pretežito s nedovoljno vode zbog tipičnog krškog reljefa. Sjeverno-istočni dio je produžetak Dinarskih Alpi. Najviša točka je Vojak na planini Učka 1,401 metara nadmorske visine. Postoje tzv. "bijela", "siva" i "crvena" Istra. Bijela Istra je u okolo planinskih vrhova, siva Istra je plodna zemlja u unutrašnjosti Istre dok je crvena Istra (crljenica) u blizini obale.
Reljef
Područja poput Jame Baredine blizu Poreča ili podzemna rijeka Foiba u Pazinu su popularne geološke atrakcije. Kamenolom u blizini Rovinja je posebno prilagođen proučavanju geologije. Najduža rijeka, Mirna, samo je 32 km duga s ušćem blizu Novigrada. Ostale rijeke u Istri su Dragonja, Raša...
Kontinentalne ravnice i doline su primarno namijenjene poljoprivredi. Bliže moru, zemlja se koristi za uzgoj grožđa, smokvi te maslina. Glavne značajke poljoprivrede u Istri su proizvodnja ekološki uzgojene hrane i kvalitetnog vina, te maslinarstvo. Obalna područja i otoci obiluju raznovrsnom mediteranskom vegetacijom, prvenstveno crnogoričnom šumom - zelenom makijom, (većinom crnika i planika). Drveće, većinom hrastovina i borovina, pokrivaju trećinu teritorija.
Poznati prirodni rezervati, nacionalni park Brijuni i Park prirode Učka, zakonom su zaštićena područja. Ostala zanimljiva mjesta su Limski kanal, šuma u blizini Motovuna, Zlatni Rt, Šijanska šuma u blizini Pule, zaštićeni krajolik Kamenjak na najjužnijoj točci poluotoka, rezervat Palud (ornitologija) u blizini Rovinja. Brijunski arhipelag je zanimljivo odredište s biljnim staništem od oko 680 biljnih vrsta.
Klima
Klima je mediteranska, veoma ugodna, s najvišom prosječnom temperaturom zraka od 24°C u kolovozu i najnižom prosječnom temperaturom od 5°C u siječnju. Ljeta su suha i topla s više od 10 sati sunca dnevno. Temperature iznad 10°C su prisutne više od 240 dana u godini. Ekstremne vrućine (više od 30°C) traju najviše tri tjedna. Iako su temperature zraka niže od onih u Dalmaciji, Jadransko more je toplije, dosežući 26°C u Kolovozu, a najhadnije u ožujku (9-11°C). Ovdje postoje dvije vrste vjetrova - bura koja donosi hladno i vedro vrijeme sa sjevera zimi, i jugo koje donosi kišu ljeti. Maestral je lagani ljetni povjetarac koji puše s kopna na more. Salinitet mora je 0.037%.
Povijest
Špilje u blizini Pule, Šandalja i Romualdova špilja, mjesta su arheoloških nalaza iz kamenog doba. Na području Istre se također nalaze i mjesta arheoloških nalaza iz mlađeg kamenog doba (6000-2000 pr.kr.). Više od 400 lokaliteta potiče iz brončanog doba. Mnogi pronalasci poput oružja, alata i nakita potiču iz ranijeg željeznog doba.
Rimljani su Istarski poluotok nazivali terra magica. Ime "Istra" potiče od ilirskog plemena Histri koji su živjeli na tom području. Rimljani su ih opisali kao gusare koje je bilo teško pokoriti. Konačno, nakon dvaju vojnih pohoda, 177 Rimljani pokoravaju Histre. Padom zapadnog Rimskog Carstva 476, Istru zauzimaju Langobardi i Goti. Krajem 6. stoljeća, dolaze Hrvati i grade svoja prva naselja. 789 Istra pada pod vlast Franaka. 1267 postaje dio Mletačke republike, a 1797 dio Habsburške Monarhije (kratkotrajno pod vlašću Napoleona od 1805-1813).
Počevši od 1861, Poreč postaje glavni grad i sjedište regionalnog parlamenta u Austro-Ugarskom Carstvu. Prema Rapalskom ugovoru, od 1920. do 1943. Istra je dio Italije. U ovome razdoblju stanovništvo Istre podvrgnuto je prisilnoj talijanizaciji i mnogi Hrvati završavaju u zatvoru. Nakon Drugog svjetskog rata Istra je priključena Jugoslaviji, te je tako ujedinjena sa maticom Hrvatskom. Velika većina Talijana protjerana je u matičnu zemlju.
Slavni pojedinci poput Roberta Kocha i pisca Jamesa Joycea živjeli su i radili u Istri. Pjesnik Dante Alighieri posjetio je i pisao o Istri nakon što ga je ona inspirirala.
Gospodarstvo
Vrlo je razvijena prerađivačka industrija, s tradicionalnom poljoprivredom, ribolov, izgradnja i proizvodnja građevnih materijala (vapno, cement, opeka, kamen), trgovina i transport. Najrazvijenije grane industije su brodogradnja (ranih 1970-tih brodogradilište Uljanik je gradilo najveće brodove na svijetu) i prerada metala, drva (namještaj), stakla, plastike, tekstila, duhana... Prema ekonomskim pokazateljima, vodeće djelatnosti su prerađivačka industrija, turizam i trgovina. Ulažu se veliki napori u poljoprivredu i proizvodnju ekološki uzgojene hrane, vina i uzgoj maslina. Bruto domaći proizvod županije 2014. godine iznosio je 2,65 milijardi eura, što je 6,1% BDP-a Republike Hrvatske. Po osobi to iznosi 12.724 eura, što je 25,3% više od prosjeka Republike Hrvatske.[nedostaje izvor]
Turizam
Organizirani turizam u Istri potječe još iz doba Rimljana, kada je car Vespazijan sagradio amfiteatar u Puli (Pulska arena) u svrhu zabave. Za vrijeme vladavine Austro-Ugarskog carstva (1866), članovi Austrijske i Mađarske kraljevske obitelji počeli su posjećivati lokalna mjesta i otkrili Poreč. Značajni napori su uloženi u razvoj turističke infrastrukture nakon završetka Drugog svjetskog rata. U kombinaciji s prirodnim ljepotama, bogatom povijesnom i kulturnom baštinom, sva uložena sredstva su se višestruko isplatila rezultirajući brzim razvojem zapadne obale Istre (Poreč, Rovinj, Umag, Novigrad, i Vrsar. Na istočnoj strani obale razvila su se turistička središta Rabac i Opatija.
Istra je bila i još uvijek je najznačajnija turistička destinacija u Hrvatskoj, koja ugošćava goste iz zapadne i središnje Europe. Istra je najposjećenija turistička regija s 27% svih posjetitelja u Hrvatskoj.
Himna
» |
Krasna zemljo, Istro mila Glas se čuje oko Raše, Slava tebi Pazin – grade Sva se Istra širom budi |
« |
Ivan Cukon |
Kultura
Znamenitosti
Vidi još
Izvori
- ↑ Hrvatski povijesni zemljovidi, Školska knjiga, Zagreb, 2006., ISBN 953-0-10877-X, stranica 48.
- ↑ Stanovništvo 2011., dzs.hr, pristupljeno 27. siječnja 2019.
- ↑ http://www.istra-istria.hr/index.php?id=14
- ↑ http://www.dzs.hr/Eng/censuses/census2011/results/htm/e01_01_31/e01_01_31_zup18.html
- ↑ Županijska skupština Istarske županije
Vanjske poveznice
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |