Magna charta libertatum: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
'''Magna carta libertatum''' (engl. ''The Great Charter'', hrv. ''Velika povelja sloboda'') je povelja koju je [[Engleska|engleski]] kralj [[Ivan bez Zemlje]] prihvatio [[15. lipnja]] [[1215.]] primoran oružjem engleskog plemstva. |
'''Magna carta libertatum''' (engl. ''The Great Charter'', hrv. ''Velika povelja sloboda'') je povelja koju je [[Engleska|engleski]] kralj [[Ivan bez Zemlje]] prihvatio [[15. lipnja]] [[1215.]] primoran oružjem engleskog plemstva. |
||
Mir koji je engleski kralj [[Ivan |
Mir koji je engleski kralj [[Ivan Bez Zemlje]] sklopio sa papom [[Inocent III.|Inocentom III.]] prema kojem je [[Engleska]] postala papin [[feud]], a engleski kralj njegov [[vazal]], porazi koje je [[Ivan bez Zemlje|Ivan]] doživljavao u [[Francuska|Francuskoj]], izgubivši sve svoje posjede, te grubi način njegove vladavine, potakli su englesko plemstvo na ustanak na kraju kojeg je [[Ivan bez Zemlje|Ivan]] bio prisiljen sklopivši ''Veliku povelju sloboda'', prihvatiti uvjete koji su ograničavali njegovu moć, davali određene povlastice plemstvu, a slobodni ljudi su dobili određena jamstva protiv samovoljnih kraljevskih postupaka. ''Velika povelja sloboda'' potvrđivala je važnost principa dovođenja kraljeve vlasti u okvire zakona. ''Povelja'' ima formu dvostranog ugovora između kralja i plemstva. U njoj je plemstvo bilo osigurano od nametanja novih poreznih davanja tako što je ''Općem vijeću'' dana ovlast uvođenja novih poreza, Crkva je stekla slobodu izbora novih biskupa, a podanicima je bilo zajamčeno da će jedino po odluci porotnog suda biti uhićeni i kažnjavani. |
||
Smatra se prvim pisanim [[ustav]]nim zakonom Engleske (i uopće prvim pisanim [[ustav|ustavnim]] aktom u svijetu) pogotovo iz razloga što su ustanak plemstva i sklapanje ''Povelje'' podržali i drugi slojevi naroda. Također se smatra dokumentom koji jamči [[građanska prava]] i [[Zakon|vladavinu zakona]]. |
Smatra se prvim pisanim [[ustav]]nim zakonom Engleske (i uopće prvim pisanim [[ustav|ustavnim]] aktom u svijetu) pogotovo iz razloga što su ustanak plemstva i sklapanje ''Povelje'' podržali i drugi slojevi naroda. Također se smatra dokumentom koji jamči [[građanska prava]] i [[Zakon|vladavinu zakona]]. |
||
[[Ivan bez Zemlje|Ivan]] nije nikada istinski prihvatio ''Povelju'', a tome u prilog govori i to da je on nikada nije potpisao nego samo ovjerio svojim pečatom. Nepoštivanje ''Povelje'' od strane kralja kao i [[Papa|papino]] proglašenje ''Povelje'' ništavnom, doveli su Englesku do [[Građanski rat|građanskog rata]]. |
[[Ivan bez Zemlje|Ivan]] nije nikada istinski prihvatio ''Povelju'', a tome u prilog govori i to da je on nikada nije potpisao nego samo ovjerio svojim pečatom. Nepoštivanje ''Povelje'' od strane kralja kao i [[Papa|papino]] proglašenje ''Povelje'' ništavnom, doveli su Englesku do [[Građanski rat|građanskog rata]]. |
||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
Inačica od 30. siječnja 2019. u 17:30
.jpg)
Magna carta libertatum (engl. The Great Charter, hrv. Velika povelja sloboda) je povelja koju je engleski kralj Ivan bez Zemlje prihvatio 15. lipnja 1215. primoran oružjem engleskog plemstva.
Mir koji je engleski kralj Ivan Bez Zemlje sklopio sa papom Inocentom III. prema kojem je Engleska postala papin feud, a engleski kralj njegov vazal, porazi koje je Ivan doživljavao u Francuskoj, izgubivši sve svoje posjede, te grubi način njegove vladavine, potakli su englesko plemstvo na ustanak na kraju kojeg je Ivan bio prisiljen sklopivši Veliku povelju sloboda, prihvatiti uvjete koji su ograničavali njegovu moć, davali određene povlastice plemstvu, a slobodni ljudi su dobili određena jamstva protiv samovoljnih kraljevskih postupaka. Velika povelja sloboda potvrđivala je važnost principa dovođenja kraljeve vlasti u okvire zakona. Povelja ima formu dvostranog ugovora između kralja i plemstva. U njoj je plemstvo bilo osigurano od nametanja novih poreznih davanja tako što je Općem vijeću dana ovlast uvođenja novih poreza, Crkva je stekla slobodu izbora novih biskupa, a podanicima je bilo zajamčeno da će jedino po odluci porotnog suda biti uhićeni i kažnjavani.
Smatra se prvim pisanim ustavnim zakonom Engleske (i uopće prvim pisanim ustavnim aktom u svijetu) pogotovo iz razloga što su ustanak plemstva i sklapanje Povelje podržali i drugi slojevi naroda. Također se smatra dokumentom koji jamči građanska prava i vladavinu zakona.
Ivan nije nikada istinski prihvatio Povelju, a tome u prilog govori i to da je on nikada nije potpisao nego samo ovjerio svojim pečatom. Nepoštivanje Povelje od strane kralja kao i papino proglašenje Povelje ništavnom, doveli su Englesku do građanskog rata.