Nenad Petrović: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 18: | Redak 18: | ||
}} |
}} |
||
'''Nenad Petrović''' ([[Zagreb]], [[9. rujna]] [[1907]]. - Zagreb, [[9. studenog]] [[1989]].), [[Hrvati|hrvatski]] [[problemist]] ([[šah]]ist) |
'''Nenad Petrović''' ([[Zagreb]], [[9. rujna]] [[1907]]. - Zagreb, [[9. studenog]] [[1989]].), [[Hrvati|hrvatski]] [[problemist]] ([[šah]]ist). |
||
Nenad Petrović je bio jedan najznačajnijih hrvatskih i jugoslavenskih pa i svjetskih problemista. Petrović je bio prvi hrvatski (pa i jugoslavenski) [[velemajstor FIDE u šahovskom komponiranju|problemski]] [[velemajstor]] (od 1975.), svjetski prvak u rješavanju šahovskih problema (1947.), pisac problemskih knjiga ''Šahovski problem'' (1949.) i ''Problemi [[Sam Loyd|Sama Loyda]]'' (1985.), urednik problemskog djela ''[[Šahovski glasnik|Šahovskog glasnika]]'' od njegova osnutka 1925. do 1959. Pokretač je problemskog magazina ''[[Problem (šahovska revija)|Problem]]'' koji je od početka izlaženja 1951. do 1952. već postao službenim organom Međunarodnog problemskog odbora, te [[Stalna komisija FIDE za šahovsku kompoziciju|Stalne komisije za šahovsku kompoziciju FIDE (PCCC)]]. U ''Problemu'' je do gašenja magazina 1981. okupljao vodeće svjetske kompozitore i teoretičare. Tvorac je i [[Kodeks problemskog šaha|Kodeksa problemskog šaha]], pokretač i realizator 13 svezaka [[Album FIDE|Albuma FIDE]] koji obuhvaćaju izabrane probleme vrhunskog stvaralaštva u periodu od 1914.-1982. Od 1956. Petrović je bio potpredsjednik internacionalne komisije za problemski šah, a od smrti J.R. Neukomma, predsjednik problemske komisije FIDE u kojoj funkciji provodi ideje o stvaranju međunarodne organizacije problemista, organizirajući u [[Piran]]u 1958. prvi svjetski kongres problemista. Petrović je 1974. proglašen doživotnim počasnim predsjednikom PCCC FIDE, te i doživotnim počasnim članom FIDE. |
|||
Nenad Petrović je bio jedan od najznačajnijih hrvatskih i jugoslavenskih pa i svjetskih problemista. Petrović je 1947. dobio titulu velemajstora šahovske kompozicije čime je postao prvi hrvatski i jugoslavenski šahovski problemist sa titulom velemajstora u problemskom šahu.<!--u problemskom šahu posebne se titule dodjeljuju za komponiranje i rješavanje--> Bio je svjetski prvak u rješavanju šahovskih problema (1947, 1965. i 1974.). |
|||
Napisao je problemske knjige ''Šahovski problem'' (1949.) i ''Problemi [[Sam Loyd|Sama Loyda]]'' (1985.). Bio je urednik problemskog djela ''[[Šahovski glasnik|Šahovskog glasnika]]'' od njegova osnutka 1925. do 1959. godine. 1951. je pokrenuo problemski časopis [[Problem (šahovska revija)|Problem]] koji je 1952. postao službeno glasilo Stalne komisije FIDE za problemski šah (FIDE-PCCC). U ''Problemu'' je do gašenja magazina 1981. okupljao vodeće svjetske kompozitore i teoretičare. |
|||
Od 1956. Petrović je bio potpredsjednik internacionalne komisije za problemski šah, a nakon smrti J.R. Neukomma postao je predsjednik problemske komisije FIDE. Kao predsjednik provodi ideje o stvaranju međunarodne organizacije problemista, organizirajući u [[Piran]]u 1958. prvi svjetski kongres problemista, koji se od tada održavaju redovito svake godine u raznim državama.<ref>http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1</ref> |
|||
Tvorac je i [[Kodeks problemskog šaha|Kodeksa problemskog šaha]] kojeg je objavio na Piranskom kongresu 1958., kojeg je sam i organizirao, te je pokretač i realizator 13 svezaka [[Album FIDE|Albuma FIDE]] koji obuhvaćaju izabrane probleme vrhunskog stvaralaštva u periodu od 1914.-1982. |
|||
Petrović je 1974. proglašen doživotnim počasnim predsjednikom PCCC FIDE te doživotnim počasnim članom FIDE. |
|||
Kao kompozitor, Petrović je objavio oko 650 problema od kojih je u Albume FIDE uvršten 121, što ukazuje na kvalitetu njegova stvaralaštva. Postavivši mnoge nedostižne rekorde u kompoziciji, taskove, privrijedio si je nadimak – Čovjek taskova. |
Kao kompozitor, Petrović je objavio oko 650 problema od kojih je u Albume FIDE uvršten 121, što ukazuje na kvalitetu njegova stvaralaštva. Postavivši mnoge nedostižne rekorde u kompoziciji, taskove, privrijedio si je nadimak – Čovjek taskova. |
||
1947. je sastavio [[problemski šah|kompoziciju]] sa najvećim brojem različitih matova u jednom potezu (105); koristeći 18 figura. Kasnije je taj broj izjednačio Anthony Stewart Mackay Dickens, ali sa jedom figurom manje.<ref>http://pdb.dieschwalbe.de/search.jsp?expression=probid=%27P0004129%27</ref><ref>http://pdb.dieschwalbe.de/search.jsp?expression=PROBID=%27P1180418%27</ref> |
|||
Član jugoslavenske reprezentacije u kojoj su bili isključivo hrvatski [[problemski šah|rješavači]] [[mat]]nih zadaća iz Zagreba, i koja je osvojila svjetsko prvenstvo nacionalnih momčadi [[Šport u 1947.|1947.]] godine. Sastav je bio: Nenad Petrović, [[Ante Labura]], [[Branko Pavlović]], [[Braslav Rabar]], [[Marijan Dumić]], [[Božidar Sakač]], [[Zlatko Smrkić]], [[Zvonimir Juginović]], [[Đorđe Lasković]], [[Zlatko Modor]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59291 Hrvatska enciklopedija] ''šah - problemski šah'' Zagreb: LZ M. Krleža </ref> |
|||
Njegov mat u 270 poteza je najduža točna [[problemski šah|kompozicija]] za [[Problemski_šah#Vrste_problema|ortodoksni problem]] mata u najviše poteza<ref>http://www.chessproblem.net/viewtopic.php?t=26</ref> |
|||
<br><br><br> |
<br><br><br> |
||
Inačica od 2. veljače 2019. u 02:11
| a | b | c | d | e | f | g | h | ||
| 8 |        | 8 | |||||||
| 7 | 7 | ||||||||
| 6 | 6 | ||||||||
| 5 | 5 | ||||||||
| 4 | 4 | ||||||||
| 3 | 3 | ||||||||
| 2 | 2 | ||||||||
| 1 | 1 | ||||||||
| a | b | c | d | e | f | g | h | ||
Nenad Petrović (Zagreb, 9. rujna 1907. - Zagreb, 9. studenog 1989.), hrvatski problemist (šahist).
Nenad Petrović je bio jedan od najznačajnijih hrvatskih i jugoslavenskih pa i svjetskih problemista. Petrović je 1947. dobio titulu velemajstora šahovske kompozicije čime je postao prvi hrvatski i jugoslavenski šahovski problemist sa titulom velemajstora u problemskom šahu. Bio je svjetski prvak u rješavanju šahovskih problema (1947, 1965. i 1974.).
Napisao je problemske knjige Šahovski problem (1949.) i Problemi Sama Loyda (1985.). Bio je urednik problemskog djela Šahovskog glasnika od njegova osnutka 1925. do 1959. godine. 1951. je pokrenuo problemski časopis Problem koji je 1952. postao službeno glasilo Stalne komisije FIDE za problemski šah (FIDE-PCCC). U Problemu je do gašenja magazina 1981. okupljao vodeće svjetske kompozitore i teoretičare.
Od 1956. Petrović je bio potpredsjednik internacionalne komisije za problemski šah, a nakon smrti J.R. Neukomma postao je predsjednik problemske komisije FIDE. Kao predsjednik provodi ideje o stvaranju međunarodne organizacije problemista, organizirajući u Piranu 1958. prvi svjetski kongres problemista, koji se od tada održavaju redovito svake godine u raznim državama.[1]
Tvorac je i Kodeksa problemskog šaha kojeg je objavio na Piranskom kongresu 1958., kojeg je sam i organizirao, te je pokretač i realizator 13 svezaka Albuma FIDE koji obuhvaćaju izabrane probleme vrhunskog stvaralaštva u periodu od 1914.-1982.
Petrović je 1974. proglašen doživotnim počasnim predsjednikom PCCC FIDE te doživotnim počasnim članom FIDE.
Kao kompozitor, Petrović je objavio oko 650 problema od kojih je u Albume FIDE uvršten 121, što ukazuje na kvalitetu njegova stvaralaštva. Postavivši mnoge nedostižne rekorde u kompoziciji, taskove, privrijedio si je nadimak – Čovjek taskova.
1947. je sastavio kompoziciju sa najvećim brojem različitih matova u jednom potezu (105); koristeći 18 figura. Kasnije je taj broj izjednačio Anthony Stewart Mackay Dickens, ali sa jedom figurom manje.[2][3]
Njegov mat u 270 poteza je najduža točna kompozicija za ortodoksni problem mata u najviše poteza[4]
1.Da6! Kxa6 2.Kc6 S~ 3. b4 S~ 4.b5#
1. ... Kb4 2.Dd3 Sf6+ 3.Kc6 S~ Db5#
Referencije
- Josip Varga, Velemajstor Petrović, Zagreb, 1995.