Milorad Medini: razlika između inačica
Pere ispravljeno u pravilni dubrovački genitiv Pera Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
|||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
Ondašnji je izborni sustav bio takav da su trgovačko-obrtničke komore davale svoje zastupnike u [[Dalmatinski sabor]], pa ga je tako dubrovačka komora poslala u ondje [[1908.]] godine. Ondje je bio voditeljem financijsko-gospodarskog referata u Zemaljskom odboru u kojem je radio sve do upravne reorganizacije Kraljevine SHS 1921. godine. Osim toga, bio je tajnikom dubrovačke trgovačko-obrtničke komore.<ref>Leopold Gedö: Zbirka portreta i biografija znamenitih ljudi kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, 1926.</ref> Rujna te iste 1908. je postao tajnikom [[Samostalna organizacija Hrvatske stranke|Samostalne organizacije Hrvatske stranke]], dok je [[Pero Čingrija]] bio predsjednikom a Roko Arneri potpredsjednikom. To je bila organizacija koja je okupila većinu bivših pristaša [[Hrvatska stranka (1905.) |Hrvatske stranke]] iz dubrovačkog i korčulanskog kotara. Radilo se o organizaciji koja je suprotstavila se novoj struji u Hrvatskoj stranci, zagađenu [[austrofilstvo]]m zbog masovnog priljeva članstva [[Narodna hrvatska stranka|Narodne hrvatske stranke]].<ref name="Depolo"/> Odvajanje ove skupine je bio jednim od razloga sloma [[politika novog kursa|politike novog kursa]] u Dalmaciji.<ref name="Depolo"/> |
Ondašnji je izborni sustav bio takav da su trgovačko-obrtničke komore davale svoje zastupnike u [[Dalmatinski sabor]], pa ga je tako dubrovačka komora poslala u ondje [[1908.]] godine. Ondje je bio voditeljem financijsko-gospodarskog referata u Zemaljskom odboru u kojem je radio sve do upravne reorganizacije Kraljevine SHS 1921. godine. Osim toga, bio je tajnikom dubrovačke trgovačko-obrtničke komore.<ref>Leopold Gedö: Zbirka portreta i biografija znamenitih ljudi kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, 1926.</ref> Rujna te iste 1908. je postao tajnikom [[Samostalna organizacija Hrvatske stranke|Samostalne organizacije Hrvatske stranke]], dok je [[Pero Čingrija]] bio predsjednikom a Roko Arneri potpredsjednikom. To je bila organizacija koja je okupila većinu bivših pristaša [[Hrvatska stranka (1905.) |Hrvatske stranke]] iz dubrovačkog i korčulanskog kotara. Radilo se o organizaciji koja je suprotstavila se novoj struji u Hrvatskoj stranci, zagađenu [[austrofilstvo]]m zbog masovnog priljeva članstva [[Narodna hrvatska stranka|Narodne hrvatske stranke]].<ref name="Depolo"/> Odvajanje ove skupine je bio jednim od razloga sloma [[politika novog kursa|politike novog kursa]] u Dalmaciji.<ref name="Depolo"/> |
||
Bio je velikim poznavateljem europskih jezika i literature. Pratio je svjetska politička zbivanja, od čega valja istaknuti praćenje problema Habsburške Monarhije i susjednog Balkana. Kao i [[Milan Marjanović]], pripadao je kulturno-političkom krugu obojenog stavovima |
Bio je velikim poznavateljem europskih jezika i literature. Pratio je svjetska politička zbivanja, od čega valja istaknuti praćenje problema Habsburške Monarhije i susjednog Balkana. Kao i [[Milan Marjanović]], pripadao je kulturno-političkom krugu obojenog stavovima Pera Čingrije.<ref name="Depolo"/> |
||
Uređivao je i izdavao list [[Crvena Hrvatska (časopis)|Crvenu Hrvatsku]] od 1907. do 1910. godine, razdoblja koje je obilježila [[aneksijska kriza]]. |
Uređivao je i izdavao list [[Crvena Hrvatska (časopis)|Crvenu Hrvatsku]] od 1907. do 1910. godine, razdoblja koje je obilježila [[aneksijska kriza]]. |
||
Inačica od 6. veljače 2019. u 23:08
Milorad Medini (Dubrovnik, 1874. - 1938.[1][2]) je bio hrvatski filozof, književni povjesničar, publicist, novinar i političar.
Životopis
Studirao je u Beču, gdje je završio studij filozofije. Radio je kao srednjoškolski profesor. Posao je našao u Dubrovniku i Splitu, gdje je radio u gimnazijama. Zbog svojih političkih stavova umirovljen je 1905. godine.
Ondašnji je izborni sustav bio takav da su trgovačko-obrtničke komore davale svoje zastupnike u Dalmatinski sabor, pa ga je tako dubrovačka komora poslala u ondje 1908. godine. Ondje je bio voditeljem financijsko-gospodarskog referata u Zemaljskom odboru u kojem je radio sve do upravne reorganizacije Kraljevine SHS 1921. godine. Osim toga, bio je tajnikom dubrovačke trgovačko-obrtničke komore.[3] Rujna te iste 1908. je postao tajnikom Samostalne organizacije Hrvatske stranke, dok je Pero Čingrija bio predsjednikom a Roko Arneri potpredsjednikom. To je bila organizacija koja je okupila većinu bivših pristaša Hrvatske stranke iz dubrovačkog i korčulanskog kotara. Radilo se o organizaciji koja je suprotstavila se novoj struji u Hrvatskoj stranci, zagađenu austrofilstvom zbog masovnog priljeva članstva Narodne hrvatske stranke.[2] Odvajanje ove skupine je bio jednim od razloga sloma politike novog kursa u Dalmaciji.[2]
Bio je velikim poznavateljem europskih jezika i literature. Pratio je svjetska politička zbivanja, od čega valja istaknuti praćenje problema Habsburške Monarhije i susjednog Balkana. Kao i Milan Marjanović, pripadao je kulturno-političkom krugu obojenog stavovima Pera Čingrije.[2]
Uređivao je i izdavao list Crvenu Hrvatsku od 1907. do 1910. godine, razdoblja koje je obilježila aneksijska kriza.
Napisao je djela:
- Dubrovačke poklade u 16. i 17. vijeku i Čubranovićevi nasljednici (gimnazijski školski program), 1898.
- Dubrovnik Gučetića*Povijest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku, naklada Matice hrvatske, 1902.
- Prvi dubrovački pjesnici i zbornik Nikole Ranjine, 1903.
- Povjest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku, 1903.
- Pjesme Mavra Vetranića i Marina Držića (prilozi za poznavanje starije dubrovačke književnosti), 1909.
- O postanku i razvitku kmetskih i težačkih odnošaja u Dalmaciji, 1920.
- Dubrovnik u borbi za svoj razvitak, 1934.
- Starine dubrovačke, 1935.
Priredio je za tisak:
- Iz pjesama Paše Antuna Kazalija, naklada Dubrovačke hrvatske tiskare, 1903.
Izvor
- ↑ Imehrvatsko
- ↑ a b c d Anali Dubrovnik 36 (1998.) Pero Depolo: Političke struje u Dubrovniku i aneksija Bosne i Hercegovine (I. dio)
- ↑ Leopold Gedö: Zbirka portreta i biografija znamenitih ljudi kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, 1926.
Vanjske poveznice
- NYPL Digital Gallery Slika Milorada Medinija
- Medini, Milorad ÖBL 1815-1950, sv. 6 (Lfg. 27, 1974.), str. 185 (nje.)
- Povjest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku