Luka Sorkočević: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 16: | Redak 16: | ||
|}} |
|}} |
||
'''Luka Ignacije Antunov Sorkočević''' ([[talijanski|tal.]] '''''Luca Sorgo'''''; [[Dubrovnik]], [[13. siječnja]] [[1734]]. - [[Dubrovnik]], [[11. rujna]] [[1789]].), hrvatski skladatelj. |
'''Luka Ignacije Antunov Sorkočević''' ([[talijanski|tal.]] '''''Luca Sorgo'''''; [[Dubrovnik]], [[13. siječnja]] [[1734]]. - [[Dubrovnik]], [[11. rujna]] [[1789]].), hrvatski skladatelj, član dubrovačke patricijske obitelji [[Sorkočević]]. |
||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
Inačica od 17. veljače 2019. u 22:56
| Luka Sorkočević | |
|---|---|
 Sorkočevićeva bista u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića u Dubrovniku | |
Životopisni podatci
| |
| Rodno ime | Luka Sorkočević |
| Rođenje | 13. siječnja 1734., Dubrovnik |
| Smrt | 11. rujna 1789., Dubrovnik |
Djelo
| |
| Razdoblje | pretklasicizam |
| Poznatija djela | Simfonije |
| Utjecaji | talijanski skladatelji, Mozart, Gluck, Haydn |
| Portal o glazbi | |
| Portal o životopisima | |
Luka Ignacije Antunov Sorkočević (tal. Luca Sorgo; Dubrovnik, 13. siječnja 1734. - Dubrovnik, 11. rujna 1789.), hrvatski skladatelj, član dubrovačke patricijske obitelji Sorkočević.
Životopis
Glazbenu naobrazbu stekao je u Dubrovniku i Rimu. Obavljao je diplomske dužnosti te zastupao Dubrovačku Republiku u pregovorima s Francuskom i kod Josipa II. u Beču. Ujak Toma Basiljevića i brat erudita Miha Sorkočevića.[1]
Skladanjem se bavio u mladosti i to od 1754. do 1770. U tom je razdoblju napisao sva svoja, uglavnom instrumentalna, djela koja nam autora predstavljaju kao izrazita simfoničara. Zapravo je bio prvi hrvatski skladatelj simfonija, a stvarao je pod izrazitim utjecajem talijanske pretklasične simfonije. Svi autografi i rukopisi njegovih skladbi pohranjeni su u samostanu Male braće u Dubrovniku. Njegove skladbe pripadaju antologijskim dosezima hrvatske pretklasične glazbe. Održavao je veze s uglednim suvremenicima (Fortis, Haydn, Gluck, Bajamonti), te je napisao dnevnik sa zanimljvim napomenama o suvremenicima koje je susretao na putovanjima. Kao obrazovani ljubitelj lijepe knjige i mecena, priređivao je u svom dvorcu brojne literarne akademije i koncerte. U posljednjim godinama života zapao je u jaku melankoliju koju je okončao samoubojstvom, bacivši se s prozora svoje kuće, današnjeg Biskupskog dvora.
Umjetnička škola u Dubrovniku nosi ime Luke Sorkočevića.
Izvori
- ↑ Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje Miljenko Foretić (1983): Basiljević, Tomo, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
| ||||||||||||||||||||||||||