Bosanska Gradiška: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika 188.246.79.115 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Anto Kalin Oznaka: brzo uklanjanje |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 148: | Redak 148: | ||
}} |
}} |
||
'''Bosanska Gradiška''' (srp. ''Градишка'', ''Gradiška''), |
'''Bosanska Gradiška''' (srp. ''Градишка'', ''Gradiška''), [[grad]] i općina u Bosni i Hercegovini (entitet: Republika Srpska). Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], obuhvaćajući [[Lijevče polje]] i Potkozarje, s površinom od 762 km². Rijekom [[Sava|Savom]] na sjeveru u dužini od preko 40 km graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], općinama Novom Gradiškom i Novskom, s istočne strane s općinom [[Srbac]], s juga najvećim dijelom sa [[Laktaši]]ma i djelomično s gradom [[Banja Luka|Banjom Lukom]], a sa zapada i jugozapada [[Bosanska Dubica|bosanskodubičkom]] općinom i [[Prijedor]]om. |
||
== Zemljopis == |
== Zemljopis == |
||
Proteže se uz rijeku Savu na sjeverozapadnom dijelu Bosne. Na suprotnoj strani Save u Hrvatskoj se nalaze gradovi [[Stara Gradiška]] i [[Nova Gradiška]]. |
Proteže se uz rijeku Savu na sjeverozapadnom dijelu Bosne. Na suprotnoj strani Save u Hrvatskoj se nalaze gradovi [[Stara Gradiška]] i [[Nova Gradiška]]. |
Inačica od 18. veljače 2019. u 20:51
Bosanska Gradiška | |||
---|---|---|---|
|
|||
Koordinate: 45°08′N 17°15′E / 45.133°N 17.250°E | |||
Država | Bosna i Hercegovina | ||
Entitet | Republika Srpska | ||
Vlast | |||
- Načelnik | Zoran Adžić | ||
Površina | |||
- Ukupna | 762 km² | ||
Visina (EJ) | 95 m[1] | ||
Stanovništvo (1991.) | |||
- Grad | 62 062 | ||
Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+1) | ||
- Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2) | ||
Poštanski broj | 78400 Gradiška | ||
Pozivni broj | +387 51 | ||
Službena stranica opstina-gradiska.com | |||
Zemljovid | |||
Bosanska Gradiška (srp. Градишка, Gradiška), grad i općina u Bosni i Hercegovini (entitet: Republika Srpska). Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, obuhvaćajući Lijevče polje i Potkozarje, s površinom od 762 km². Rijekom Savom na sjeveru u dužini od preko 40 km graniči s Hrvatskom, općinama Novom Gradiškom i Novskom, s istočne strane s općinom Srbac, s juga najvećim dijelom sa Laktašima i djelomično s gradom Banjom Lukom, a sa zapada i jugozapada bosanskodubičkom općinom i Prijedorom.
Zemljopis
Proteže se uz rijeku Savu na sjeverozapadnom dijelu Bosne. Na suprotnoj strani Save u Hrvatskoj se nalaze gradovi Stara Gradiška i Nova Gradiška.
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanska Gradiška imala je 59.974 stanovnika, raspoređenih u 68 naselja.
Stanovništvo općine Bosanska Gradiška | ||||||
godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
Srbi | 35.753 (59,61 %) | 32.825 (56,50 %) | 35.038 (65,39 %) | |||
Muslimani | 15.851 (26,42 %) | 13.026 (22,42 %) | 12.688 (23,68 %) | |||
Hrvati | 3417 (5,69 %) | 3544 (6,10 %) | 4415 (8,23 %) | |||
Jugoslaveni | 3311 (5,52 %) | 7255 (12,48 %) | 415 (0,77 %) | |||
ostali i nepoznato | 1642 (2,73 %) | 1445 (2,48 %) | 1025 (1,91 %) | |||
ukupno | 59.974 | 58.095 | 53.581 |
Bosanska Gradiška (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Bosanska Gradiška | ||||||
godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
Muslimani | 7188 (42,68 %) | 5033 (37,35 %) | 5377 (56,09 %) | |||
Srbi | 6502 (38,60 %) | 4251 (31,54 %) | 2911 (30,37 %) | |||
Hrvati | 781 (4,63 %) | 730 (5,41 %) | 808 (8,42 %) | |||
Jugoslaveni | 1788 (10,61 %) | 3218 (23,88 %) | 306 (3,19 %) | |||
ostali i nepoznato | 582 (3,45 %) | 243 (1,80 %) | 183 (1,90 %) | |||
ukupno | 16.841 | 13.475 | 9585 |
Povijest
Za vrijeme Osmanskoga Carstva današnja Bosanska Gradiška nazivala se Berbirom, a u predosmanlijsko doba nazivala se Gradiškim Brodom i pripadala je gradu Gradiški s lijeve obale Save.[2]
Kultura
Grafičar i kipar Ivan Ekert izradio je u Bosanskoj Gradiški spomenik kralju Petru[3] i spomenik hrvatskom kralju Tomislavu.[4]
U Bosanskoj Gradiški je djelovala udruga Hrvatski radiša koja se brinula za šegrte i kalfe glede službe. Djelovala i u Drugome svjetskom ratu.[5]
Naseljena mjesta
Adžići, Berek, Bistrica, Bok Jankovac, Bosanska Gradiška, Brestovčina, Bukovac, Cerovljani, Cimiroti, Čatrnja, Čelinovac, Čikule, Donja Dolina, Donja Jurkovica, Donji Karajzovci, Donji Podgradci, Dragelji, Dubrave, Elezagići, Gašnica, Gornja Dolina, Gornja Jurkovica, Gornja Lipovača, Gornji Karajzovci, Gornji Podgradci, Grbavci, Greda, Jablanica, Jazovac, Kijevci, Kočićevo, Kozara, Kozinci, Krajišnik, Kruškik, Laminci Brezici, Laminci Dubrave, Laminci Jaružani, Laminci Sređani, Liskovac, Lužani, Mačkovac, Mašići, Mičije, Miloševo Brdo, Miljevići, Mokrice, Nova Topola, Novo Selo, Orahova, Orubica, Petrovo Selo, Rogolji, Romanovci, Rovine, Samardžije, Seferovci, Sovjak, Srednja Jurkovica, Šaškinovci, Trebovljani, Trnovac, Trošelji, Turjak, Vakuf, Vilusi, Vrbaška i Žeravica
Poznate osobe
- Branimir Župančić, hrvatski katolički svećenik, humanitarac, spasio mnoge živote proganjianih u ratu
- Drago Balvanović, hrvatski katolički svećenik, misionar u Peruu
- Radenko Milak, slikar
- Marko Marin, nogometaš
- Zvjezdan Misimović, nogometaš
- Vasa Čubrilović, povjesničar i političar
- Gojko Subotić, akademik i povjesničar umjetnosti
- Zorica Gregurić, hrvatska dragovoljka u Domovinskom ratu
- Ognjen Ožegović, nogometaš
Literatura
- Hasan Zolić, odg. ur., Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, mjeseca prosinca 1993. (URL)
- internetski izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
Izvori
- ↑ Miloš Bjelovitić, Hamdija Kreševljaković, Bosanska Gradiška, u enciklopediji: Ivo Cecić, v. d. gl. ur., Muhamed Filipović, gl. ur. Redakcije za SR Bosnu i Hercegovinu, Enciklopedija Jugoslavije, 2. izd., 2. sv.: Bje – Crn, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1982., str. 93.
- ↑ Mirko Marković, Descriptio Bosnae & Hercegovinae : Bosna i Hercegovina na starim zemljovidima, AGM, Zagreb, 1998., ISBN 953-174-091-7, str. 277. (NSK)
- ↑ Žarko Domljan, gl. ur., Likovna enciklopedija Jugoslavije, 1. sv. : A – J, Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1984., ISBN 86-7053-001-5 (sv. 2.), str. 388., (NSK), (COBISS.BH)
- ↑ Vjenceslav Topalović, Srednja Bosna : ne zaboravimo hrvatske žrtve : 1941.–50./1991.–95., Hrvatski informativni centar, Zagreb, 2001., ISBN 953-6058-32-4, str. 359. (NSK)
- ↑ Issuu msgr. B. Župančić: Sjećanja na moje župnikovanje u Bosanskoj Gradiški, Suza Dolinska - Broj 34 Godište XX siječanj/prosinca 2016. - Digitalna Arhiva, str. 191, ISSN 24596485
|