Konjic: razlika između inačica

Koordinate: 43°39′14″N 17°57′48″E / 43.65395°N 17.96333°E / 43.65395; 17.96333
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ažuriran broj stanovnika, dodane vremenske zone i nadmorska visina
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 83: Redak 83:
| visina_min =
| visina_min =


| stanovništvo_godina = 1991.
| stanovništvo_godina = 2013.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 13.729
| stanovništvo = 26,381
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_gustoća = 23 st/km²
| stanovništvo_uže = 43.878 (općina)
| stanovništvo_uže = 43.878 (općina)
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_uže_gustoća =
Redak 98: Redak 98:
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =


| vremenska_zona =
| vremenska_zona = CET
| utc_pomak =
| utc_pomak = +1
| vremenska_zona_DST =
| vremenska_zona_DST = CEST
| utc_pomak_DST =
| utc_pomak_DST = +2
| poštanski_broj = 88400
| poštanski_broj = 88400
| pozivni_broj = (+387) 036
| pozivni_broj = (+387) 036
Redak 145: Redak 145:
|županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]]
|županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]]
|općina = [[Konjic]]
|općina = [[Konjic]]
|nadvisina =
|nadvisina = 268 m
|lat = 43.65395
|lat = 43.65395
|long = 17.96333
|long = 17.96333

Inačica od 23. veljače 2019. u 12:25

Konjic
Konjic
Konjic
Konjic
Grb
Grb
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska
Osnovan 1382.
Vlast
 - Gradonačelnik Emir Bubalo (SDA)
Površina
 - Općina 1.169 km²
Stanovništvo (2013.)
 - Grad 26,381
 - Gustoća 23 st/km²
 - Urbano područje 43.878 (općina)
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 88400
Pozivni broj (+387) 036
Službena stranica www.konjic.ba
Zemljovid
Položaj općine Konjic u Bosni i Hercegovini
Položaj općine Konjic u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Konjic u Bosni i Hercegovini
Konjic
Konjic na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Konjic
Konjic
Konjic na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska županija
Općina/Grad Konjic
Zemljopisne koordinate 43°39′14″N 17°57′48″E / 43.65395°N 17.96333°E / 43.65395; 17.96333
Nadmorska visina 268 m

Konjic je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.

Nalazi se u sastavu Hercegovačko-neretvanske županije.

Zemljopis

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Konjic imala je 43.878 stanovnika, raspoređenih u 151 naselju.

Stanovništvo općine Konjic
godina popisa 2013. 1991. 1981. 1971.
Muslimani 22.486 (89,41%) 23.815 (54,27%) 22.826 (52,26%) 21.599 (52,83%)
Hrvati 1.553 (6,18%) 11.513 (26,23%) 11.748 (26,89%) 12.034 (29,43%)
Srbi 355 (1,41%) 6.620 (15,08%) 6.518 (14,92%) 6.669 (16,31%)
Jugoslaveni 1.358 (3,09%) 2.051 (4,69%) 202 (0,49%)
ostali i nepoznato 754 (3,00%) 572 (1,30%) 534 (1,22%) 375 (0,91%)
ukupno 25.148 43.878 43.677 40.879

Konjic (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Konjic
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 6.697 (48,77%) 4.947 (42,84%) 4.316 (45,03%)
Hrvati 3.036 (22,11%) 2.566 (22,22%) 2.925 (30,51%)
Srbi 2.536 (18,47%) 2.116 (18,32%) 2.000 (20,86%)
Jugoslaveni 1.195 (8,70%) 1.755 (15,20%) 160 (1,66%)
ostali i nepoznato 265 (1,93%) 161 (1,39%) 183 (1,90%)
ukupno 13.729 11.545 9.584

Naseljena mjesta

Stanje iz 1991:

Argud, Bale, Bare, Barmiš, Bijela, Bjelovčina, Blace, Blučići, Borci, Boždarevići, Bradina, Brđani, Budišnja Ravan, Bukovica, Bukovlje, Bulatovići, Bušćak, Buturović Polje, Cerići, Crni Vrh, Čelebići, Čelina, Čičevo, Čuhovići, Ćesim, Dobričevići, Dolovi, Doljani, Donja Vratna Gora, Donje Selo, Donje Višnjevice, Donji Čažanj, Donji Gradac, Donji Nevizdraci, Donji Prijeslop, Došćica, Dubočani, Dubravice, Dudle, Dužani, Džajići, Džanići, Džepi, Falanovo Brdo, Gakići, Galjevo, Glavatičevo, Gobelovina, Gorani, Goransko Polje, Gorica, Gornja Vratna Gora, Gornje Višnjevice, Gornji Čažanj, Gornji Gradac, Gornji Nevizdraci, Gostovići, Grabovci, Gradeljina, Grušča, Hasanovići, Herići, Homatlije, Homolje, Hondići, Idbar, Jasenik, Javorik, Jezero, Ježeprosina, Jošanica, Kale, Kanjina, Kašići, Konjic, Kostajnica, Koto, Krajkovići, Kralupi, Krtići, Krupac, Krušćica, Kula, Lađanica, Lisičići, Lokva, Luka, Lukomir, Lukšije, Ljesovina, Ljubuča, Ljuta, Mladeškovići, Mokro, Mrkosovice, Obrenovac, Obri, Odžaci, Orahovica, Orlište, Oteležani, Ovčari, Pačerani, Parsovići, Plavuzi, Podhum, Podorašac, Pokojište, Polje Bijela, Požetva, Prevlje, Radešine, Raotići, Rasvar, Razići, Redžići, Repovci, Repovica, Ribari, Ribići, Seljani, Seonica, Sitnik, Slavkovići, Solakova Kula, Sopot, Spiljani, Stojkovići, Strgonice, Studenčica, Sultići, Svijenča, Šunji, Tinje, Tovarnica, Treboje, Trešnjevica, Trusina, Tuhobići, Turija, Ugošće, Veluša, Vinište, Vrbljani, Vrci, Vrdolje, Zabrđani, Zabrđe, Zagorice, Zaslivlje i Zukići.

U sastav općine Konjic je također ušao i dio prijeratne općine Kalinovik; naseljena mjesta: Brda, Gapići, Luko, Ljuta, Polje i Zelomići, te dijelovi naseljenih mjesta: Hotovlje, Ljusići i Rajac.

Popis katolika u kapelaniji Konjic-Zaslivlje 1838.

Fra Mijo Kobačić napravio je popis svojih župljana 1838., kad je kapelanija proglašena samostalnom.

Katoličko stanovništvo kapelanije Konjic-Zaslivlje 1838.
naselje broj kuća stanovništvo
Biela 6 35
Cagare 4 16
Čelebići 2 12
Doljnje Selo 4 19
Glogošica 4 22
Jošanica 2 21
Konjic 5 28
Kuti 3 34
Lončari 3 19
Madeškovići 5 32
Omolje 4 35
Oraovica 4 20
Oskoruša 1 7
Ovčari 3 8
Prevje 1 7
Repovica 4 41
Spiljani 4 29
Stan 3 21
Turija 8 73
Zabrđe 7 63
Zaslivlje 19 112
ukupno 99 657

Uprava

Povijest

Stjepan II., ban iz Kotromanića, dinastije bosanskih Hrvata, osvojio je ove krajeve čime su ušli u sastav bosanske srednjovjekovne države. U 15. je stoljeću osnovan franjevački samostan u Konjicu. Konjički franjevci pastorizirali su i katolike područja obližnje Jablanice. Turska osvajanja Bosne, pa Hercegovine ispočetka postupno pa za nasilnih islamizacija naglo katolici postaju manjina. Povratak katolika u ovaj kraj zbio se tek pretkraj osmanske vladavine, polovicom 19. stoljeća, kad se Hrvati katolici iz južne Hercegovine vraćaju dolinom Neretve u ovaj kraj. 1917. godine od konjičke se župe odvojila jablanička župa. počinju se vraćati. Od matične župe u Konjicu godine 1917., nastaje nova župa u Jablanici. Austro-ugarska vlast donosi bolja vremena katolicima. Prekid je uslijedio zbog Prvog svjetskog rata, zatim gladi i epidemije španjolske gripe zbog koje se usporio prirast hrvatskoga katoličkog pučanstva. U ovom dijelu Drugi svjetski rat bio je posebno krvav, osobito na jablaničkom području, i bilo je mnogo ubijenih, poginulih, ranjenih i nestalih. Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine većinu su glasova dobile političke stranke SDA i HDZ. Stranka demokratske akcije je pobijedila i nije poštovala pravo predstavnika srpskog naroda i nije im dopustila da sudjeluju u konstituiranju lokalne izvršne vlasti, a ni hrvatski narod nije bolje prošao. Muslimani – Bošnjaci preuzeli su najveći dio mjesta u izvršnoj vlasti i općinskoj upravi, zbog čega je bilo nesuglasica. Uz početne sukobe sa Srbima 1992., odnosi Hrvata i Muslimana bili su više manje dobri, uz sve jače pojave muslimanskog ekstremizma i zločina nad životima, sigurnošću i imovinom Hrvata. Svibnja 1992. Muslimani su otvorili logor za Srbe u športskoj dvorani na Musali u koji su poslije smještani i Hrvati. Smjenom kooperativnog muslimanskog vodstva i postavljanjem prema Hrvatima neprijateljski raspoloženih predsjednika, odnosi se zaoštravaju. Prije zahuktavanja borbi ovdje je strahovlada Safeta Ćibe započeta 13. travnja 1993. rezultirala etničkim čišćenjem općine od Hrvata, kojima je imovina opljačkana i sela spaljena. Općinu su etnički očistili u gotovo mjesec i pol i tek mali džepovi otpora Hrvata opstali su do kraja rata. Logor Športska dvorana na Musali u Konjicu bio je postao zloglasan po uvjetima. [1]

Gospodarstvo

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Džamija u Konjicu

Obrazovanje

Kultura

Šport

Unutarnje poveznice

Izvor

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Konjic
  • Službena stranica
  • Kamenjar.com POPIS RATNIH ZLOČINA i OSUMNJIČENIH ZLOČINACA tzv Armije BiH nad Hrvatima Konjica i Jablanice koji nikad nisu PROCESUIRANI
  1. Braniteljski portal Croportal.ba ZA RATNE ZLOČINE TZV ARMIJE NITKO NE ODGOVARA Intezivno se uhićuju hrvatski branitelji s ciljem stvaranja LAŽNE POVIJESTI. Iz knjige Ivice Mlivončića Zločin s pečatom. 18. lipnja 2015. (pristupljeno 3. siječnja 2019.)