Konjic: razlika između inačica
Ažuriran broj stanovnika, dodane vremenske zone i nadmorska visina Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
|||
Redak 83: | Redak 83: | ||
| visina_min = |
| visina_min = |
||
| stanovništvo_godina = |
| stanovništvo_godina = 2013. |
||
| stanovništvo_bilješke = |
| stanovništvo_bilješke = |
||
| stanovništvo = |
| stanovništvo = 26,381 |
||
| stanovništvo_gustoća = |
| stanovništvo_gustoća = 23 st/km² |
||
| stanovništvo_uže = 43.878 (općina) |
| stanovništvo_uže = 43.878 (općina) |
||
| stanovništvo_uže_gustoća = |
| stanovništvo_uže_gustoća = |
||
Redak 98: | Redak 98: | ||
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = |
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = |
||
| vremenska_zona = |
| vremenska_zona = CET |
||
| utc_pomak = |
| utc_pomak = +1 |
||
| vremenska_zona_DST = |
| vremenska_zona_DST = CEST |
||
| utc_pomak_DST = |
| utc_pomak_DST = +2 |
||
| poštanski_broj = 88400 |
| poštanski_broj = 88400 |
||
| pozivni_broj = (+387) 036 |
| pozivni_broj = (+387) 036 |
||
Redak 145: | Redak 145: | ||
|županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]] |
|županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]] |
||
|općina = [[Konjic]] |
|općina = [[Konjic]] |
||
|nadvisina = |
|nadvisina = 268 m |
||
|lat = 43.65395 |
|lat = 43.65395 |
||
|long = 17.96333 |
|long = 17.96333 |
Inačica od 23. veljače 2019. u 12:25
Konjic | |||
---|---|---|---|
Konjic | |||
|
|||
Država | Bosna i Hercegovina | ||
Entitet | Federacija BiH | ||
Županija | Hercegovačko-neretvanska | ||
Osnovan | 1382. | ||
Vlast | |||
- Gradonačelnik | Emir Bubalo (SDA) | ||
Površina | |||
- Općina | 1.169 km² | ||
Stanovništvo (2013.) | |||
- Grad | 26,381 | ||
- Gustoća | 23 st/km² | ||
- Urbano područje | 43.878 (općina) | ||
Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
- Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
Poštanski broj | 88400 | ||
Pozivni broj | (+387) 036 | ||
Službena stranica www.konjic.ba | |||
Zemljovid | |||
Položaj općine Konjic u Bosni i Hercegovini |
Konjic | |
---|---|
Konjic na zemljovidu Bosne i Hercegovine
| |
Entitet | Federacija BiH |
Županija | Hercegovačko-neretvanska županija |
Općina/Grad | Konjic |
Zemljopisne koordinate | 43°39′14″N 17°57′48″E / 43.65395°N 17.96333°E |
Nadmorska visina | 268 m |
Konjic je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Nalazi se u sastavu Hercegovačko-neretvanske županije.
Zemljopis
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Konjic imala je 43.878 stanovnika, raspoređenih u 151 naselju.
Stanovništvo općine Konjic | ||||||
godina popisa | 2013. | 1991. | 1981. | 1971. | ||
Muslimani | 22.486 (89,41%) | 23.815 (54,27%) | 22.826 (52,26%) | 21.599 (52,83%) | ||
Hrvati | 1.553 (6,18%) | 11.513 (26,23%) | 11.748 (26,89%) | 12.034 (29,43%) | ||
Srbi | 355 (1,41%) | 6.620 (15,08%) | 6.518 (14,92%) | 6.669 (16,31%) | ||
Jugoslaveni | 1.358 (3,09%) | 2.051 (4,69%) | 202 (0,49%) | |||
ostali i nepoznato | 754 (3,00%) | 572 (1,30%) | 534 (1,22%) | 375 (0,91%) | ||
ukupno | 25.148 | 43.878 | 43.677 | 40.879 |
Konjic (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Konjic | ||||||
godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
Muslimani | 6.697 (48,77%) | 4.947 (42,84%) | 4.316 (45,03%) | |||
Hrvati | 3.036 (22,11%) | 2.566 (22,22%) | 2.925 (30,51%) | |||
Srbi | 2.536 (18,47%) | 2.116 (18,32%) | 2.000 (20,86%) | |||
Jugoslaveni | 1.195 (8,70%) | 1.755 (15,20%) | 160 (1,66%) | |||
ostali i nepoznato | 265 (1,93%) | 161 (1,39%) | 183 (1,90%) | |||
ukupno | 13.729 | 11.545 | 9.584 |
Naseljena mjesta
Stanje iz 1991:
Argud, Bale, Bare, Barmiš, Bijela, Bjelovčina, Blace, Blučići, Borci, Boždarevići, Bradina, Brđani, Budišnja Ravan, Bukovica, Bukovlje, Bulatovići, Bušćak, Buturović Polje, Cerići, Crni Vrh, Čelebići, Čelina, Čičevo, Čuhovići, Ćesim, Dobričevići, Dolovi, Doljani, Donja Vratna Gora, Donje Selo, Donje Višnjevice, Donji Čažanj, Donji Gradac, Donji Nevizdraci, Donji Prijeslop, Došćica, Dubočani, Dubravice, Dudle, Dužani, Džajići, Džanići, Džepi, Falanovo Brdo, Gakići, Galjevo, Glavatičevo, Gobelovina, Gorani, Goransko Polje, Gorica, Gornja Vratna Gora, Gornje Višnjevice, Gornji Čažanj, Gornji Gradac, Gornji Nevizdraci, Gostovići, Grabovci, Gradeljina, Grušča, Hasanovići, Herići, Homatlije, Homolje, Hondići, Idbar, Jasenik, Javorik, Jezero, Ježeprosina, Jošanica, Kale, Kanjina, Kašići, Konjic, Kostajnica, Koto, Krajkovići, Kralupi, Krtići, Krupac, Krušćica, Kula, Lađanica, Lisičići, Lokva, Luka, Lukomir, Lukšije, Ljesovina, Ljubuča, Ljuta, Mladeškovići, Mokro, Mrkosovice, Obrenovac, Obri, Odžaci, Orahovica, Orlište, Oteležani, Ovčari, Pačerani, Parsovići, Plavuzi, Podhum, Podorašac, Pokojište, Polje Bijela, Požetva, Prevlje, Radešine, Raotići, Rasvar, Razići, Redžići, Repovci, Repovica, Ribari, Ribići, Seljani, Seonica, Sitnik, Slavkovići, Solakova Kula, Sopot, Spiljani, Stojkovići, Strgonice, Studenčica, Sultići, Svijenča, Šunji, Tinje, Tovarnica, Treboje, Trešnjevica, Trusina, Tuhobići, Turija, Ugošće, Veluša, Vinište, Vrbljani, Vrci, Vrdolje, Zabrđani, Zabrđe, Zagorice, Zaslivlje i Zukići.
U sastav općine Konjic je također ušao i dio prijeratne općine Kalinovik; naseljena mjesta: Brda, Gapići, Luko, Ljuta, Polje i Zelomići, te dijelovi naseljenih mjesta: Hotovlje, Ljusići i Rajac.
Popis katolika u kapelaniji Konjic-Zaslivlje 1838.
Fra Mijo Kobačić napravio je popis svojih župljana 1838., kad je kapelanija proglašena samostalnom.
Katoličko stanovništvo kapelanije Konjic-Zaslivlje 1838. | |||||||||||||||||||||||||||||
naselje | broj kuća | stanovništvo | |||||||||||||||||||||||||||
Biela | 6 | 35 | |||||||||||||||||||||||||||
Cagare | 4 | 16 | |||||||||||||||||||||||||||
Čelebići | 2 | 12 | |||||||||||||||||||||||||||
Doljnje Selo | 4 | 19 | |||||||||||||||||||||||||||
Glogošica | 4 | 22 | |||||||||||||||||||||||||||
Jošanica | 2 | 21 | |||||||||||||||||||||||||||
Konjic | 5 | 28 | |||||||||||||||||||||||||||
Kuti | 3 | 34 | |||||||||||||||||||||||||||
Lončari | 3 | 19 | |||||||||||||||||||||||||||
Madeškovići | 5 | 32 | |||||||||||||||||||||||||||
Omolje | 4 | 35 | |||||||||||||||||||||||||||
Oraovica | 4 | 20 | |||||||||||||||||||||||||||
Oskoruša | 1 | 7 | |||||||||||||||||||||||||||
Ovčari | 3 | 8 | |||||||||||||||||||||||||||
Prevje | 1 | 7 | |||||||||||||||||||||||||||
Repovica | 4 | 41 | |||||||||||||||||||||||||||
Spiljani | 4 | 29 | |||||||||||||||||||||||||||
Stan | 3 | 21 | |||||||||||||||||||||||||||
Turija | 8 | 73 | |||||||||||||||||||||||||||
Zabrđe | 7 | 63 | |||||||||||||||||||||||||||
Zaslivlje | 19 | 112 | |||||||||||||||||||||||||||
ukupno | 99 | 657 |
Uprava
Povijest
Stjepan II., ban iz Kotromanića, dinastije bosanskih Hrvata, osvojio je ove krajeve čime su ušli u sastav bosanske srednjovjekovne države. U 15. je stoljeću osnovan franjevački samostan u Konjicu. Konjički franjevci pastorizirali su i katolike područja obližnje Jablanice. Turska osvajanja Bosne, pa Hercegovine ispočetka postupno pa za nasilnih islamizacija naglo katolici postaju manjina. Povratak katolika u ovaj kraj zbio se tek pretkraj osmanske vladavine, polovicom 19. stoljeća, kad se Hrvati katolici iz južne Hercegovine vraćaju dolinom Neretve u ovaj kraj. 1917. godine od konjičke se župe odvojila jablanička župa. počinju se vraćati. Od matične župe u Konjicu godine 1917., nastaje nova župa u Jablanici. Austro-ugarska vlast donosi bolja vremena katolicima. Prekid je uslijedio zbog Prvog svjetskog rata, zatim gladi i epidemije španjolske gripe zbog koje se usporio prirast hrvatskoga katoličkog pučanstva. U ovom dijelu Drugi svjetski rat bio je posebno krvav, osobito na jablaničkom području, i bilo je mnogo ubijenih, poginulih, ranjenih i nestalih. Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine većinu su glasova dobile političke stranke SDA i HDZ. Stranka demokratske akcije je pobijedila i nije poštovala pravo predstavnika srpskog naroda i nije im dopustila da sudjeluju u konstituiranju lokalne izvršne vlasti, a ni hrvatski narod nije bolje prošao. Muslimani – Bošnjaci preuzeli su najveći dio mjesta u izvršnoj vlasti i općinskoj upravi, zbog čega je bilo nesuglasica. Uz početne sukobe sa Srbima 1992., odnosi Hrvata i Muslimana bili su više manje dobri, uz sve jače pojave muslimanskog ekstremizma i zločina nad životima, sigurnošću i imovinom Hrvata. Svibnja 1992. Muslimani su otvorili logor za Srbe u športskoj dvorani na Musali u koji su poslije smještani i Hrvati. Smjenom kooperativnog muslimanskog vodstva i postavljanjem prema Hrvatima neprijateljski raspoloženih predsjednika, odnosi se zaoštravaju. Prije zahuktavanja borbi ovdje je strahovlada Safeta Ćibe započeta 13. travnja 1993. rezultirala etničkim čišćenjem općine od Hrvata, kojima je imovina opljačkana i sela spaljena. Općinu su etnički očistili u gotovo mjesec i pol i tek mali džepovi otpora Hrvata opstali su do kraja rata. Logor Športska dvorana na Musali u Konjicu bio je postao zloglasan po uvjetima. [1]
Gospodarstvo
Poznate osobe
|
|
Spomenici i znamenitosti
- Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja sa samostanskim muzejem, nacionalni spomenik BiH. Podignut blizu mjesta gdje je bio stari franjevački samostan i crkva.
- Kuća Školskih sestara franjevki
- kameni most
- stećci
Obrazovanje
Kultura
Šport
- FK Igman Konjic
- RK Igman Konjic
- Košarkaški klub Neretvica
- Košarkaški klub Konjic
- Karate klub Bošnjak
- ŽRK Konjic
- Udruženje građana "Organizacija sportskih ribolovaca" Konjic
Unutarnje poveznice
- Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Neretvice i Konjic
- Pokolj nad Hrvatima u selu Trusina
- Boračko jezero
- Konjičko drvorezbarstvo
Izvor
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
Vanjske poveznice
- Službena stranica
- Kamenjar.com POPIS RATNIH ZLOČINA i OSUMNJIČENIH ZLOČINACA tzv Armije BiH nad Hrvatima Konjica i Jablanice koji nikad nisu PROCESUIRANI
|
|
- ↑ Braniteljski portal Croportal.ba ZA RATNE ZLOČINE TZV ARMIJE NITKO NE ODGOVARA Intezivno se uhićuju hrvatski branitelji s ciljem stvaranja LAŽNE POVIJESTI. Iz knjige Ivice Mlivončića Zločin s pečatom. 18. lipnja 2015. (pristupljeno 3. siječnja 2019.)