Mehmed-paša Sokolović: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m poveznica
Nema sažetka uređivanja
Redak 28: Redak 28:
|odlikovanja =
|odlikovanja =
}}
}}
'''Mehmed-paša Sokolović''' ([[1505]]. ili [[1506]]., Sokolovići kraj [[Višegrad|Višegrada]] - [[11. listopada]] [[1579.]], [[Istanbul]]) je jedan od velikih [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] [[Vojskovođa|vojskovođa]] [[Kršćanstvo|kršćanskog]] <ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57017 Sokolović, Mehmed-paša], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.</ref> podrijetla.
'''Mehmed-paša Sokolović''' ([[1505]]. ili [[1506]]., Sokolovići kraj [[Višegrad|Višegrada]] - [[11. listopada]] [[1579.]], [[Istanbul]]) je jedan od velikih [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] [[Vojskovođa|vojskovođa]] [[bosanskog]] <ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57017 Sokolović, Mehmed-paša], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.</ref> podrijetla.


==Životopis==
==Životopis==

Inačica od 16. ožujka 2019. u 15:46

Mehmed-paša Sokolović
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 1505. ili 1506.
Mjesto rođenja Sokolovići kraj Višegrada
Datum smrti 11. listopada 1579.
Mjesto smrti Istanbul
Titule veliki vezir
Opis vojnoga službovanja

Mehmed-paša Sokolović (1505. ili 1506., Sokolovići kraj Višegrada - 11. listopada 1579., Istanbul) je jedan od velikih osmanskih vojskovođa bosanskog [1] podrijetla.

Životopis

Mladost i obrazovanje

Rodio se u selu Sokolovići[2] pored Višegrada kao dijete pravoslavnih[2] roditelja. Sa šest godina, Sokolović je, kao danak u krvi, odveden u osmansku vojsku. U osmanskoj vojnoj akademiji u Istanbulu, prema uobičajenoj janjičarskoj praksi, podvrgnut je oštroj vojničkoj stezi i prešao je na islam.

Vojnička i državnička karijera

Istaknuvši se u ratovima sa Ugarskom i Austrijom (1526.-1533.), u vrijeme sultana Sulejmana I. Veličansvenog, Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom saraju. Već 1543. bio je zapovjednik dvorske straže, a 1546. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za daljnje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni 1555. godine dobija položaj trećeg vezira. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. lipnja 1565. godine postaje velikim vezirom.

Puna tri tjedna, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski junački pogiba napadajući kad je nastao požar unutar zidina i više nije bilo nade za obranu. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim Sigetom 6. rujna 1566., janjičari nakon tri dana jurišem zauzimaju Siget. Odrubljenu glavu Nikole Šubića Zrinskog Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, budimskom namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do Beča na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri dana krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. Tom junačkom pogibijom i priznanjem da je Sulejman umro, završen je planirani pohod na Beč.

Za vladavine Selima II. samostalno je vodio osmansku politiku. Učvrstio je osmansku vlast u Moldaviji i Vlaškoj, skršio pobunu u Jemenu te osvojio Cipar. Premda je u pomorskoj bitki kraj Lepanta 1571. osmanska flota doživjela težak poraz u srazu s brodovljem Svete lige, za nepunih godinu dana obnovio je osmansku flotu te prisilio Mletačku Republiku da prizna Osmanskomu Carstvu vrhovnu vlast nad istočnim Sredozemljem. Također je ojačao stegu u vojsci, radio na razvijanju prosvjete, književnosti i umjetnosti, planirao radove na probijanju Sueskoga kanala i kanala Don–Volga.[1] U doba njegova vezirovanja na Porti je djelovalo i mnogo Hrvata, a hrvatski jezik bio je jedan od službenih jezika Osmanskoga Carstva.[3]

Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio džamiju. Podigao je tri do pet mostova na prostoru Bosne i jedan na prostoru Crne Gore: most na Drini u Višegradu, Arslanagića most u Trebinju, Vezirov most u Podgorici, most na ušću Žepe u Drinu, i Kozju Ćupriju u Sarajevu. Najpoznatiji je Most Mehmed-paše Sokolovića na Drini, središnji motiv romana Na Drini ćuprija poznatog bosansko-hercegovačkog pisca i nobelovca Ive Andrića. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerojatno jer se o tome nije vodila evidencija. Kao član vezirskog vijeća utjecao na odluku osmanske države da obnovi Pećku Patrijaršiju 1557. Na čelo patrijaršije postavljen je Makarije, kojeg se u srpskoj historiografiji smatralo bratom Mehmed-paše.

Izvori

Bilješke i literatura
  1. a b Sokolović, Mehmed-paša, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.
  2. a b Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Kocan
  3. Sokolović, Mehmed-paša, Proleksis enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Mehmed-paša Sokolović
Mrežna mjesta