Špiljski medvjed: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
| dvoimeno_autorstvo = Rosenmüller, [[1794]]. |
| dvoimeno_autorstvo = Rosenmüller, [[1794]]. |
||
}} |
}} |
||
'''Špiljski medvjed''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Ursus spelaeus'') je izumro |
'''Špiljski medvjed''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Ursus spelaeus'') je izumro na vrhuncu posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] prije oko 24 tisuće godina. Svi su se medvjedi razvili od zajedničkog pretka prije oko 25 milijuna godina, no svojom veličinom i vanjskim izgledom vrste su se prilagodile okolišu. Uspravljen dosezao je gotovo tri metra. Težio je između 400 i 700 kg. Imao je golemu glavu sa masivnim zubima. [[Špiljski crteži]] pokazuju da je imao kratke uši i svinjoliko lice. Prednje noge su mu bile goleme, sa velikim šapama i kandžama kao [[grizli|grizliji]]. Mužjaci su bili dvostruko veći od ženki. Bio je suvremenik paleolitskih lovaca iz starijeg kamenog doba s kojima je dijelio isto stanište i borio se za iste nastambe — spilje. A bio je i plijen tih istih lovaca. Lovci su medvjeđe meso koristili za prehranu, a kožu za odjeću. [[neandertalac|Neandertalci]] su možda imali "[[kult medvjeda]]", sakupljali su njihove kosti i od njih gradili svetišta u pećinama. |
||
Špiljski medvjed je naseljavao zapadnu Europu, |
Špiljski medvjed je naseljavao zapadnu Europu, a srodna vrsta ''Ursus ingressus'' istočnu Europu. |
||
== Prehrana == |
== Prehrana == |
||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
== Odumiranje == |
== Odumiranje == |
||
Špiljski medvjed je nestajao kako se populacija [[smeđi medvjed|smeđeg medvjeda]] povečavala u kasnom [[Pleistocen|Pleistocenu]]. To je vjerojatno zbog klimatskih promjena. Špiljski medvjedi su prvo nestali iz [[Velika Britanija (otok)|Britanije]] prije oko 100 000 godina i zadnji puta su zabilježeni prema iskopima u Zapadnoj Europi (Francuski [[Pireneji]], Španjolska, Italija) prije 18,720 godina |
Špiljski medvjed je nestajao kako se populacija [[smeđi medvjed|smeđeg medvjeda]] povečavala u kasnom [[Pleistocen|Pleistocenu]]. To je vjerojatno zbog klimatskih promjena. Špiljski medvjedi su prvo nestali iz [[Velika Britanija (otok)|Britanije]] prije oko 100 000 godina i zadnji puta su zabilježeni prema iskopima u Zapadnoj Europi (Francuski [[Pireneji]], Španjolska, Italija) prije 18,720 godina. |
||
== Špiljski medvjed u Hrvatskoj == |
== Špiljski medvjed u Hrvatskoj == |
||
Inačica od 16. ožujka 2019. u 22:03
| Špiljski medvjed | |
|---|---|
 Kostur špiljskog medvjeda | |
| Status zaštite | |
| Status zaštite: Prapovijesni | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Carnivora |
| Porodica: | Ursidae |
| Rod: | Ursus |
| Vrsta: | U. spelaeus |
| Dvojno ime | |
| Ursus spelaeus Rosenmüller, 1794. | |
| Baze podataka | |
Špiljski medvjed (lat. Ursus spelaeus) je izumro na vrhuncu posljednjeg ledenog doba prije oko 24 tisuće godina. Svi su se medvjedi razvili od zajedničkog pretka prije oko 25 milijuna godina, no svojom veličinom i vanjskim izgledom vrste su se prilagodile okolišu. Uspravljen dosezao je gotovo tri metra. Težio je između 400 i 700 kg. Imao je golemu glavu sa masivnim zubima. Špiljski crteži pokazuju da je imao kratke uši i svinjoliko lice. Prednje noge su mu bile goleme, sa velikim šapama i kandžama kao grizliji. Mužjaci su bili dvostruko veći od ženki. Bio je suvremenik paleolitskih lovaca iz starijeg kamenog doba s kojima je dijelio isto stanište i borio se za iste nastambe — spilje. A bio je i plijen tih istih lovaca. Lovci su medvjeđe meso koristili za prehranu, a kožu za odjeću. Neandertalci su možda imali "kult medvjeda", sakupljali su njihove kosti i od njih gradili svetišta u pećinama. Špiljski medvjed je naseljavao zapadnu Europu, a srodna vrsta Ursus ingressus istočnu Europu.
Prehrana
Njegovi zubi indiciraju da je većinom bio vegeterijanac- čak više nego smeđi medvjed. Iskopavao je korjenje, jeo bobice itd. Možda je otkopavao podzemne životinje poput svizsca.
Odumiranje
Špiljski medvjed je nestajao kako se populacija smeđeg medvjeda povečavala u kasnom Pleistocenu. To je vjerojatno zbog klimatskih promjena. Špiljski medvjedi su prvo nestali iz Britanije prije oko 100 000 godina i zadnji puta su zabilježeni prema iskopima u Zapadnoj Europi (Francuski Pireneji, Španjolska, Italija) prije 18,720 godina.
Špiljski medvjed u Hrvatskoj
U Hrvatskoj postoje brojna nalazišta ostataka Špiljskih medvjeda i stalno se pronalaze. Samo da nabrojimo neka: Močiljska špilja oko Dubrovnika, u Krapini, špilja u Matulji, na Biokovu (iznad Brela Gornjih)... Jedina čeitri cjelovita kostura špiljskog medvjeda nađena su u Jami Čampari na creskoj Tramuntani (sjeverni dio otoka Cresa). Na riječkom području ostaci spiljskog medvjeda nalaze se u Volarovoj spilji pokraj Rijeke, Biserujki na Krku i u Dramlju u jami Vrtare male.
