Prosvjed: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
-od strane |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
'''Prosvjed''' ili [[posuđenica]] '''Demonstracija''' (iz [[Latinski jezik|latinskoga]] ''demonstrare''= pokazati) označava javni skup ili javno okupljanje osoba radi izražavanja protesta ili mišljenja. |
'''Prosvjed''' ili [[posuđenica]] '''Demonstracija''' (iz [[Latinski jezik|latinskoga]] ''demonstrare''= pokazati) označava javni skup ili javno okupljanje osoba radi izražavanja protesta ili mišljenja. |
||
U [[totalitarizam|totalitarnim]] ili nedemokratskim državama, kao što su bile bivše socijalističke države bile su isključivo oni prosvjedi dozvoljeni, koje je vlada prethodno naredila. |
U [[totalitarizam|totalitarnim]] ili nedemokratskim državama, kao što su bile bivše socijalističke države bile su isključivo oni prosvjedi dozvoljeni, koje je vlada prethodno naredila. |
||
Primjer za poznata zbivanja su |
Primjer za poznata zbivanja su prosvjedi za vrijeme [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskoga proljeća]] koje su vlasti nasilno ugušile, te studentski prosvjedi 1989. godini u [[Kina|Kini]], koje je vojska oružjem ugušila kao i ruske demonstracije 1993. godine koje je [[Boris Jeljcin]] ugušio vojnim napadom na ruski parlament. |
||
Tijekom posljednjeg desetljeća prosvjedi su postale "najpopularniji" način rušenja nekih političara i njihova zamjena novim političarima nakon ponovljenih izbora. Po tom scenariju dolazi do promjene vlasti u [[Gruzija|Gruziji]], [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Kirgistan|Kirgistanu]] i [[Moldova|Moldovi]]. Također pomoću demonstracija tijekom zadnjeg desetljeća oborene su vlade [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] u [[Srbija|Srbiji]] i [[Libanon|Libanona]] kako bi bile zamjenjene prozapadnim političarima. |
Tijekom posljednjeg desetljeća prosvjedi su postale "najpopularniji" način rušenja nekih političara i njihova zamjena novim političarima nakon ponovljenih izbora. Po tom scenariju dolazi do promjene vlasti u [[Gruzija|Gruziji]], [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Kirgistan|Kirgistanu]] i [[Moldova|Moldovi]]. Također pomoću demonstracija tijekom zadnjeg desetljeća oborene su vlade [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] u [[Srbija|Srbiji]] i [[Libanon|Libanona]] kako bi bile zamjenjene prozapadnim političarima. |
||
Inačica od 18. ožujka 2019. u 20:19
Prosvjed ili posuđenica Demonstracija (iz latinskoga demonstrare= pokazati) označava javni skup ili javno okupljanje osoba radi izražavanja protesta ili mišljenja. U totalitarnim ili nedemokratskim državama, kao što su bile bivše socijalističke države bile su isključivo oni prosvjedi dozvoljeni, koje je vlada prethodno naredila. Primjer za poznata zbivanja su prosvjedi za vrijeme Hrvatskoga proljeća koje su vlasti nasilno ugušile, te studentski prosvjedi 1989. godini u Kini, koje je vojska oružjem ugušila kao i ruske demonstracije 1993. godine koje je Boris Jeljcin ugušio vojnim napadom na ruski parlament.
Tijekom posljednjeg desetljeća prosvjedi su postale "najpopularniji" način rušenja nekih političara i njihova zamjena novim političarima nakon ponovljenih izbora. Po tom scenariju dolazi do promjene vlasti u Gruziji, Ukrajini, Kirgistanu i Moldovi. Također pomoću demonstracija tijekom zadnjeg desetljeća oborene su vlade Slobodana Miloševića u Srbiji i Libanona kako bi bile zamjenjene prozapadnim političarima.
Povodi za prosvjede
Razlozi za demonstratcije mogu biti protesti
- protiv politike vlade,
- za mir,
- Kritike prema globalizaciji,
- za zaštitu okoliša,
- za ili protiv izgradnje odredenih gradevinskih projekata (smetlišta, cesti, industrijskih pogona),
- demonstracije sindikata, za vise novčanih sredstava za školstvo … itd.
Vanjske poveznice
Sestrinski projekti
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi prosvjedi |