Stanična stijenka: razlika između inačica

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Obrisana 1.173 bajta ,  prije 3 godine
Zamijenjen sadržaj stranice s »Lololloowkdhhehehhdhejiwiwkwkkdjhduduududuehejejeioeowlejfzf8keheuwoosus9«
m (uklonjena promjena suradnika 93.138.40.219 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika E.coli)
Oznaka: brzo uklanjanje
(Zamijenjen sadržaj stranice s »Lololloowkdhhehehhdhejiwiwkwkkdjhduduududuehejejeioeowlejfzf8keheuwoosus9«)
Oznake: zamijenjeno preko 90 % teksta mobilni uređaj m.wiki
Lololloowkdhhehehhdhejiwiwkwkkdjhduduududuehejejeioeowlejfzf8keheuwoosus9
{{Organeli|Stijenka}}
Stanična stijenka tvorevina je nastala radom [[protoplast]]a. Njome su okružene stanice [[bakterija]], [[gljivica]], [[alge|algi]] i viših [[biljke|biljaka]]. Vrlo je malo biljnih vrsta čije su stanice gole.
 
To je propusna, ali ipak čvrsta struktura koja štiti stanicu i daje joj stalan oblik.U mnogim stanicama postoji primarna i sekundarna stanična stijenka.
 
Primarna stanična stijenka je građena od celuloznih niti koje su postavljene pod pravim kutom jedne na druge kako bi im se povećala čvrstoća. Celuloza je sastavljena od molekula D-glukoze. Od molekula glukoze stvaraju se polimerizacijom molekule celuloze koje su kristalnom pravilnošću poredane u micele. Oko 20 micela čini mikrofibril. Kad se mikrofibrili skupe stvaraju makrofibrile, a među njima je interfibrilni prostor. U interfibrilne prostore kapilarnim silama ulazi voda.
 
Sekundarna stanična stijenka se može nalaziti unutar primarne, a građena je od lignina, tvari koja dodatno pojačava staničnu stijenku. Osim lignina u staničnu stijenci nalazimo i suberin (ester glicerola i masnih kiselina). Suberin čini vanjske prevlake na biljci koje štite od gubitka vode.
 
{{botanika}}
{{mrva-biol}}
 
[[kategorija:Organele|stijenka]]
Anonimni suradnik

Navigacijski izbornik