Inkunabula: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 11: Redak 11:
Kitica
Kitica


Kitica
== Pregled hrvatskih inkunabula ==
=== Glagoljične ===
1. Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483., mjesto tiska nepoznato, sačuvano 11 potpunih ili gotovo potpunih primjeraka</br>
2. Brevijar po zakonu rimskoga dvora, 1491., Kosinj, sačuvan jedan potpun primjerak</br>
3. Ispovid, 1492., mjesto tiska nepoznato, nije sačuvan ni jedan primjerak</br>
4. Baromićev brevijar, 1493., Mleci, sačuvano pet primjeraka, jedan potpun</br>
5. Senjski misal, 1494., Senj, sačuvan jedan potpuni i dva nepotpuna primjerka</br>
6. Spovid općena, 1496., Senj, sačuvan samo jedan potpuni primjerak

=== Latinične ===
1. Molitvenik, 1490., mjesto tiska nepoznato, sačuvan samo jedan primjerak</br>
2. Oficij, 1490., mjesto tiska nepoznato, sačuvan samo jedan primjerak</br>
3. Lekcionar Bernardina Splićanina, 1495., Mleci, sačuvana dva potpuna primjerka


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 10. travnja 2019. u 21:09

Gutenbergova Biblija
Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to Senj i Kosinj.

Inkunabula ili prvotisak (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) je naziv za knjige tiskane u Europi do 1500. godine. Nakon izuma Gutenbergovog tiskarskog stroja, jednog od najvećih i najvažnijih čovjekovih otkrića, počinje tiskanje prvih knjiga – inkunabula. Prva tiskana knjiga je Gutenbergova Biblija tiskana 1455. godine u dvjestotinjak primjeraka. Primjerci inkunabula su izuzetno dragocjeni. Danas nam je poznato oko 40 tisuća primjeraka inkunabula tiskanih u oko 1200 tiskara.

Prva upotreba ove riječ u vezi sa tiskanjem zabilježena je u brošuri Bernharda von Mallinckrodta De ortu et progressu artis typographicae (O usponu i napretku umjetnosti tipografije, Köln, 1639.), u kojoj se nalazi izraz prima typographicae incunabula, rano djetinjstvo tiskarstva, koje po piščevom mišljenju završava 1500. godine. Do te godine u Njemačkoj je poznato šezdesetak tiskarskih radionica. Mada je tiskarstvo otkriveno u Njemačkoj, po ljepoti i umjetničkoj i kulturnoj vrijednosti inkunabula osobito je poznata Italija, a europsko tiskarsko središte postaje Venecija.

Slavenske inkunabule

Na slavenskim jezicima inkunabule su tiskane samo u Hrvatskoj, Češkoj, Ukrajini i Crnoj Gori. Zanimljiva je pri tome činjenica da je u Češkoj tiskano 60 inkunabula, dok je u Hrvatskoj, koja je po broju inkunabula druga u slavenskim zemljama, tiskano devet inkunabula, od čega je pet tiskano glagoljicom.

Kitica

Kitica

Izvori