Muza: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 213.149.61.19 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika CommonsDelinker Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Musas.jpg|mini|350px|[[Baldassare Peruzzi]]: Muze]] |
[[Datoteka:Musas.jpg|mini|350px|[[Baldassare Peruzzi]]: Muze]] |
||
'''Muze''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Μοῦσαι}}''', ''Mousai'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog]]inje su zaštitnice [[pjesništvo|pjesništva]], [[umjetnost|umjetnosti]] i [[znanost]]i. Ima ih devet, a vođa im je bio [[Apolon]]. Vjerovalo se da Muze nadahnjuju slikare, |
'''Muze''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Μοῦσαι}}''', ''Mousai'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog]]inje su zaštitnice [[pjesništvo|pjesništva]], [[umjetnost|umjetnosti]] i [[znanost]]i. Ima ih devet, a vođa im je bio [[Apolon]]. Vjerovalo se da Muze nadahnjuju slikare, glazbenike i pjesnike, a [[riječ]] ''muza'' rabi se u prenesenom značenju za onoga tko nadahnjuje umjetnika. |
||
== Porijeklo == |
== Porijeklo == |
||
Redak 13: | Redak 13: | ||
Muze su se ponekad nazivale '''Aganipidama''' jer su se vezale uz izvor Aganipe. Još su dva izvora - Hipokren i Piren - bila važna za Muze. Još jedan naziv za Muze bio je '''Korikide''' ili korikijske [[nimfa|nimfe]] prema [[Korikijska špilja|Korikijskoj špilji]] na [[Parnas]]u. |
Muze su se ponekad nazivale '''Aganipidama''' jer su se vezale uz izvor Aganipe. Još su dva izvora - Hipokren i Piren - bila važna za Muze. Još jedan naziv za Muze bio je '''Korikide''' ili korikijske [[nimfa|nimfe]] prema [[Korikijska špilja|Korikijskoj špilji]] na [[Parnas]]u. |
||
[[grčki jezik|Grčka]] [[riječ]] ''mousa'' označava pjesmu. Kod [[Pindar]]a "nositi Muzu" znači "pjevati pjesmu". Riječ (i "muzika" također) možda potječe iz [[indoeuropski prajezik|praindoeuropskog]] korijena ''*men-'' koji znači "misliti" (<small>[[sanskrt|stind.]] ''manyate'', [[latinski jezik|lat.]] ''memini'' = "sjećam se", [[staroslavenski jezik|stsl.]] ''mьněti'' = "mniti", [[litavski jezik|lit.]] ''miñti'', [[gotski jezik|got.]] ''ga-munds'' = "sjećanje" > [[engleski jezik|engl.]] ''mean'', [[njemački jezik|njem.]] ''meinen''</small>). Pri tome ''mousike'' (muzika) = "umjetnost Muza". Druga je vjerojatnost da potječe od korijena ''*mont-'' = "planina", budući da su živjele na brdu [[Helikon]]u. |
[[grčki jezik|Grčka]] [[riječ]] ''mousa'' označava pjesmu. Kod [[Pindar]]a "nositi Muzu" znači "pjevati pjesmu". Riječ (i "muzika" također) možda potječe iz [[indoeuropski prajezik|praindoeuropskog]] korijena ''*men-'' koji znači "misliti" (<small>[[sanskrt|stind.]] ''manyate'', [[latinski jezik|lat.]] ''memini'' = "sjećam se", [[staroslavenski jezik|stsl.]] ''mьněti'' = "mniti", [[litavski jezik|lit.]] ''miñti'', [[gotski jezik|got.]] ''ga-munds'' = "sjećanje" > [[engleski jezik|engl.]] ''mean'', [[njemački jezik|njem.]] ''meinen''</small>). Pri tome ''mousike'' (muzika, glazba) = "umjetnost Muza". Druga je vjerojatnost da potječe od korijena ''*mont-'' = "planina", budući da su živjele na brdu [[Helikon]]u. |
||
[[Datoteka:NAMA 3 Muses.jpg|mini|Izvorne Muze<small>, [[4. stoljeće pr. Kr.]]</small>]] |
[[Datoteka:NAMA 3 Muses.jpg|mini|Izvorne Muze<small>, [[4. stoljeće pr. Kr.]]</small>]] |
Inačica od 21. travnja 2019. u 15:28
Muze (grč. Μοῦσαι, Mousai) u grčkoj mitologiji boginje su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti. Ima ih devet, a vođa im je bio Apolon. Vjerovalo se da Muze nadahnjuju slikare, glazbenike i pjesnike, a riječ muza rabi se u prenesenom značenju za onoga tko nadahnjuje umjetnika.
Porijeklo
Prema Heziodovoj Teogoniji, Muze su kćeri Zeusa, kralja bogova, i Mnemozine, boginje pamćenja. Alkmen i Mimnermo govore da su Muze kćeri Urana i Geje. Pauzanije tvrdi da su postojala dva naraštaja Muza - prve su Muze kćeri Urana i Geje, a druge su kćeri Zeusa i Mnemozine. Još je postojalo jedno vjerovanje da su Harmonijine kćeri, no to je u kontradikciji s mitom u kojem plešu na Harmonijinu vjenčanju s Kadmejom.
Nazivlje
Bile su vodene nimfe, povezane s helikonskim i pirenskim izvorom, znane i kao Pieride. Rimljani su imali nešto slično u nimfama Kamenama (izvor Camenae). Posebno su ih štovali u Beotiji, kod Helikona, u Delfima i na Parnasu, gdje je Apolon postao poznat kao vođa muza - Apollon Mousagetes.
Muze su se ponekad nazivale Aganipidama jer su se vezale uz izvor Aganipe. Još su dva izvora - Hipokren i Piren - bila važna za Muze. Još jedan naziv za Muze bio je Korikide ili korikijske nimfe prema Korikijskoj špilji na Parnasu.
Grčka riječ mousa označava pjesmu. Kod Pindara "nositi Muzu" znači "pjevati pjesmu". Riječ (i "muzika" također) možda potječe iz praindoeuropskog korijena *men- koji znači "misliti" (stind. manyate, lat. memini = "sjećam se", stsl. mьněti = "mniti", lit. miñti, got. ga-munds = "sjećanje" > engl. mean, njem. meinen). Pri tome mousike (muzika, glazba) = "umjetnost Muza". Druga je vjerojatnost da potječe od korijena *mont- = "planina", budući da su živjele na brdu Helikonu.
Muze
Prema Pauzaniju, postojale su tri izvorne Muze - Aoida (grč. Αοιδη = "pjesma", "glas"), Meleta (grč. Μελετη = "vježba", "prilika") i Mnema (grč. Μνήμη = "sjećanje"), tzv. starije Muze. U Delfima su štovane kao Neta, Mesi i Hipata, što su ujedno i imena triju žica lire. Poslije je pridružena i četvrta Muza - Arha (Άρχή, Arche).
Ovo je kanonskih devet "mlađih Muza":
- Euterpa (Ευτέρπη = "razveseljavanje")
- Kaliopa (Καλλιόπη = "lijepa glasa")
- Zaštitnica epskog pjesništva i govorništva. Atributi su joj voštana pločica i pisaljka ili pak svitak papira.
- Klio (Κλειώ = "slava")
- Zaštitnica povijesti i junačkog pjesništva. Atributi su joj svitak papirusa i lovorov vijenac.
- Erato (Ερατώ = "ljupka")
- Melpomena (Μελπομένη = "pjevačica")
- Zaštitnica tragedije. Atributi su joj tragična maska, koturni, bršljanov vijenac.
- Polihimnija (Πολυμνία = "bogata himnama")
- Zaštitnica svete pjesme i himni, a također i agrikulture i pantomime. Atributi su joj veo i plašt.
- Terpsihora (Τερψιχόρη = "užitak plesa")
- Zaštitnica plesa. Atributi su joj lira, cimbali, lovorov vijenac.
- Talija (Θάλεια = "cvjetna")
- Uranija (Ουρανία = "nebeska")
- Zaštitnica astronomije. Atribut joj je globus.
Poznata mnemotehnička metoda za pamćenje imena muza naziva se "TUM PECCET". (lat. "neka ne griješi"). U renesansi su prikazivane s navedenim atributima.
Platon je klasičnu pjesnikinju Sapfu s otoka Lezbosa prozvao desetom Muzom zbog svoje slave i darovitosti.
Mitologija
Muze su sudile na natjecanju između Apolona i Marsije. Pokopale su Orfejovo tijelo, Kaliopina sina i nećaka ostalih osam Muza. Oslijepile su Tamirisa zbog drskosti kad ih je izazvao na nadmetanje.
Muze sjede blizu Zeusova trona te pjevaju o njegovoj moći, povijesti svijeta i herojima.
Invokacije
O junaku mi kazuj, o Muzo, o prometnom onom
Koji se mnogo naluto razorivši presvetu Troju
(...)
I nama, Zeusova kćeri, pripovjedi o tome svemu!
-
Muze, sarkofag iz 2. st.
-
Apolon i Muze
-
Muza, detalj s vaze, 5. st. pr. Kr.
Literatura
- Graves, Robert: Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003.
- Heziod: Teogonija
Vanjske poveznice
- Izvorne Muze u klasičnoj literaturi (engl.)
- Muze u klasičnoj literaturi i umjetnosti (engl.)
- Euterpa u klasičnoj literaturi i umjetnosti (engl.)
- Kaliopa u klasičnoj literaturi i umjetnosti (engl.)
- Klio u klasičnoj literaturi i umjetnosti (engl.)
- Erato u klasičnoj literaturi i umjetnosti (engl.)
- Melpomena u klasičnoj literaturi i umjetnosti (engl.)
- Polihimnija u klasičnoj literaturi i umjetnosti (engl.)
- Talija u klasičnoj literaturi i umjetnosti (engl.)
- Terpsihora u klasičnoj literaturi i umjetnosti (engl.)
- Uranija u klasičnoj literaturi i umjetnosti (engl.)