Vespazijan: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
haha |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Statue of Vespasian (Archaeological Museum Narona).jpg|minijatura|desno|150px|Kip Vespazijana u [[Arheološki muzej Narona|Arheološkom muzeju Narona]]]] |
[[Slika:Statue of Vespasian (Archaeological Museum Narona).jpg|minijatura|desno|150px|Kip Vespazijana u [[Arheološki muzej Narona|Arheološkom muzeju Narona]]]] |
||
'''Tit Flavije Vespazijan''' (lat. Titus Flavius Vespasianus, kasnije Caesar Vespasianus Augustus), ([[17. studenog]] [[9.]] - [[23. lipnja]] [[79.]]) [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimski car]], posljednji iz plejade careva koji su vladali [[69]]. ([[Godina četiri cara]]) i jedini među njima koji se duže zadržao na vlasti. Bio je rimski vojskovođa za vrijeme cara [[Neron]]a. Vojska ga je proglasila carem dok je bio gušio ustanak u [[Judeja|Judeji]]. Kada je proglašen carem, prepustio je gušenje ustanka svome sinu Titu. Nakon dolaska za vlast, svoje sinove je proglasio cezarima, a sina Tita je uzeo za suvladara. Dao je latinsko građansko pravo stanovnicima [[Hispanija|Hispanije]]. Napunio je državnu blagajnu koju je ispraznio Neron, a dio novca je uložio na gradnju [[Kolosej]]a u Rimu (dovršili sinovi). Prema legendi prije smrti je izjavio da se osjeća kao da postaje bog, |
'''Tit Flavije Vespazijan''' (lat. Titus Flavius Vespasianus, kasnije Caesar Vespasianus Augustus), ([[17. studenog]] [[9.]] - [[23. lipnja]] [[79.]]) [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimski car]], posljednji iz plejade careva koji su vladali [[69]]. ([[Godina četiri cara]]) i jedini među njima koji se duže zadržao na vlasti. Bio je rimski vojskovođa za vrijeme cara [[Neron]]a. Vojska ga je proglasila carem dok je bio gušio ustanak u [[Judeja|Judeji]]. Kada je proglašen carem, prepustio je gušenje ustanka svome sinu Titu. Nakon dolaska za vlast, svoje sinove je proglasio cezarima, a sina Tita je uzeo za suvladara. Dao je latinsko građansko pravo stanovnicima [[Hispanija|Hispanije]]. Napunio je državnu blagajnu koju je ispraznio Neron, a dio novca je uložio na gradnju [[Kolosej]]a u Rimu (dovršili sinovi). Prema legendi prije smrti je izjavio da se osjeća kao da postaje bog,{{commonscat|Vespasianus}} |
||
| ⚫ | |||
Ploča s natpisom cara Vespazijana nedavno je pronađena na pročelju građevine amfiteatra u sklopu rimskog vojnog logora u Burnumu, današnjem selu Ivoševci kraj [[Kistanje|Kistanja]]. Neukrašena monumentalna natpisna ploča cara Tita Flavija Vespazijana u vidu ''tabulae ansatae'', načinjena je od znatno kvalitenijeg vapnenca nego što je to slučaj sa samom zgradom amfiteatra. Taj natpis nedvojbeno s određenom sigurnošću omogućuje datiranje lokaliteta odnosno, vjerojatno, jedne od njegovih građevinskih faza gradnje amfiteatra. Od jednakog značaja ujedno je i očitovanje posebnog interesa cara Vespazijana za područje Burnuma, jer se time naznačuje kako je car i u provincijama poticao izgradnju tamošnjih javnih građevina u svrhu carske promidžbe i propagande. Iz dotičnog natpisa možemo restituirati i iščitavati službeno carevo ime u standardiziranoj formi, formalne titulature, funkcije i nomeklature vezane uz samu ličnost-osobu cara. Isto tako možemo saznati da je dotična građevina nedvojbeno carska donacija, budući da ime cara stoji u nominativu (''nominativus casus''). Drugim riječima, formulacija nedvojbeno upozorava da je investitor radova u amfiteatru bio sam car, a znakovito je da je upravo tada u logoru boravila legija koja nosi počasni naziv Vespazijanova gensa – Flavia, koji je jedino car mogao udijeliti. Car promicatelj rimskih običaja, među koje su spadali i različiti spektakli u amfiteatru, nije se oglušio o molbe „njegove“ legije i poklonom jedne takve građevine olakšao je tešku legionarsku službu u dalmatinskom zaleđu. Monumentalni Vespazijanov natpis pronađen na pročelju južnog ulaza datira dovršetak izgradnje u godinu 76./77., odnosno, nedvojbeno datira građevinu amfiteatra ili jednu od njezinih građevinskih faza u 76./77.godinu poslije Krista na temelju navoda titule narodnog tribuna. Budući da je Vespazijan bio donator ovoga amfiteatra, to pokazuje kako je car i u provincijama poticao izgradnju javnih građevina. Poznato je da je u Rimu potaknuo obnovu hrama na Kapitoliju, pa novoga foruma, a za njegove vladavine počinje i izgradnja čuvenog Koloseja. S druge strane, pak, izgradnja amfiteatra ukazuje na prosperitet rimske provincije Dalmacije u kojoj je civilno naselje Burnum imalo status municipija. |
|||
== Literatura == |
|||
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=136639 Marin Buovac: O natpisnoj građi rimskih amfteatara na prostoru istočnojadranske obale / On the inscriptions of Roman amphitheatres in the Eastern Adriatic seaboard, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, Vol. 105, No. 1, 2012.] |
|||
== Vanjske poveznice == |
|||
{{commonscat|Vespasianus}} |
|||
| ⚫ | |||
|prethodnik=[[Vitelije]] ([[69]].) |
|prethodnik=[[Vitelije]] ([[69]].) |
||
|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis rimskih careva|Rimski carevi]] |
|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis rimskih careva|Rimski carevi]] |
||
Inačica od 2. svibnja 2019. u 21:22
.jpg)
Tit Flavije Vespazijan (lat. Titus Flavius Vespasianus, kasnije Caesar Vespasianus Augustus), (17. studenog 9. - 23. lipnja 79.) rimski car, posljednji iz plejade careva koji su vladali 69. (Godina četiri cara) i jedini među njima koji se duže zadržao na vlasti. Bio je rimski vojskovođa za vrijeme cara Nerona. Vojska ga je proglasila carem dok je bio gušio ustanak u Judeji. Kada je proglašen carem, prepustio je gušenje ustanka svome sinu Titu. Nakon dolaska za vlast, svoje sinove je proglasio cezarima, a sina Tita je uzeo za suvladara. Dao je latinsko građansko pravo stanovnicima Hispanije. Napunio je državnu blagajnu koju je ispraznio Neron, a dio novca je uložio na gradnju Koloseja u Rimu (dovršili sinovi). Prema legendi prije smrti je izjavio da se osjeća kao da postaje bog,
hahah