Pravokutnik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.138.78.42 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika F karlo Oznaka: brzo uklanjanje |
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
'''Pravokutnik''' ('''pravokutna pačetvorina'''<ref>''Novi rječnik hrvatskoga i njemačkoga jezika. Za porabu pravnikâ, činovnikâ, učiteljâ, trgovaca i obrtnikâ itd. po najnovijih izvorih sastavio Ivan Filipović uz sudjelovanje Gj. Deželića, Lj. Modca i Gj. Šimončića.'', II. hrvatsko-njemački dio., Drugi svezak., Naklada knjižare Lav. Hartmána, Zagreb, 1875., str. 1286. (pravokutna pačetvorina; Pravokutnik), {{NSK-zapis|id=000574922}}</ref> ili '''pačetvorina'''<ref name="PHE">Draško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, ''Prva hrvatska enciklopedija'', pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : ''C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika'', Gradska tiskara, Osijek, 1996., ISBN 953-6549-05-0 (Knj. 2.), ISBN 953-6549-06-9 (cjelina), str. 186.</ref><ref>Julije Novak, ''Računica za produžne škole'', Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1941., str. 36.</ref><ref name="HP">Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, ''[[Hrvatski školski pravopis]]'', s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005., ISBN 953-0-40026-8, str. 128. {{NSK-zapis|id=000515665}}</ref>), [[četverokut]] i geometrijski lik, vrsta [[paralelogram]]a s četirima [[pravi kut|pravim kutovima]]. Dvije nasuprotne [[stranica|stranice]] su uvijek jednake [[duljina|duljine]], kao i dijagonale. Poseban oblik pravokutnika kojemu su sve stranice jednake duljine zove se [[kvadrat]]. Duljina dužih stranica se definira kao duljina cijelog pravokutnika, a duljina kraćih kao širina pravokutnika. |
'''Pravokutnik''' ('''pravokutna pačetvorina'''<ref>''Novi rječnik hrvatskoga i njemačkoga jezika. Za porabu pravnikâ, činovnikâ, učiteljâ, trgovaca i obrtnikâ itd. po najnovijih izvorih sastavio Ivan Filipović uz sudjelovanje Gj. Deželića, Lj. Modca i Gj. Šimončića.'', II. hrvatsko-njemački dio., Drugi svezak., Naklada knjižare Lav. Hartmána, Zagreb, 1875., str. 1286. (pravokutna pačetvorina; Pravokutnik), {{NSK-zapis|id=000574922}}</ref> ili '''pačetvorina'''<ref name="PHE">Draško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, ''Prva hrvatska enciklopedija'', pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : ''C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika'', Gradska tiskara, Osijek, 1996., ISBN 953-6549-05-0 (Knj. 2.), ISBN 953-6549-06-9 (cjelina), str. 186.</ref><ref>Julije Novak, ''Računica za produžne škole'', Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1941., str. 36.</ref><ref name="HP">Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, ''[[Hrvatski školski pravopis]]'', s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005., ISBN 953-0-40026-8, str. 128. {{NSK-zapis|id=000515665}}</ref>), [[četverokut]] i geometrijski lik, vrsta [[paralelogram]]a s četirima [[pravi kut|pravim kutovima]]. Dvije nasuprotne [[stranica|stranice]] su uvijek jednake [[duljina|duljine]], kao i dijagonale. Poseban oblik pravokutnika kojemu su sve stranice jednake duljine zove se [[kvadrat]]. Duljina dužih stranica se definira kao duljina cijelog pravokutnika, a duljina kraćih kao širina pravokutnika. |
||
== Formule == |
|||
(''a'' - širina pravokutnika, ''b'' - duljina pravokutnika) |
|||
|najprije se počinje sa formulom, formula se izračunava tako da vam svima pojedem ananas |
|||
{| class="wikitable" |
|||
| '''P ([[površina]]):''' || <math>a\cdot b</math> |
|||
|- |
|||
| '''O ([[opseg]]):''' || <math>2(a+b)</math> |
|||
|- |
|||
| '''d ([[dijagonala]]):''' || <math>\sqrt{a^2+b^2}</math> |
|||
|- |
|||
| '''R ([[radijus]] opisane [[kružnica|kružnice]]):''' || <math>\frac{d}{2}</math> |
|||
|} |
|||
== Unutarnje poveznice == |
== Unutarnje poveznice == |
||
Inačica od 29. svibnja 2019. u 00:13
Pravokutnik (pravokutna pačetvorina[1] ili pačetvorina[2][3][4]), četverokut i geometrijski lik, vrsta paralelograma s četirima pravim kutovima. Dvije nasuprotne stranice su uvijek jednake duljine, kao i dijagonale. Poseban oblik pravokutnika kojemu su sve stranice jednake duljine zove se kvadrat. Duljina dužih stranica se definira kao duljina cijelog pravokutnika, a duljina kraćih kao širina pravokutnika.
|najprije se počinje sa formulom, formula se izračunava tako da vam svima pojedem ananas
Unutarnje poveznice
Izvori
- ↑ Novi rječnik hrvatskoga i njemačkoga jezika. Za porabu pravnikâ, činovnikâ, učiteljâ, trgovaca i obrtnikâ itd. po najnovijih izvorih sastavio Ivan Filipović uz sudjelovanje Gj. Deželića, Lj. Modca i Gj. Šimončića., II. hrvatsko-njemački dio., Drugi svezak., Naklada knjižare Lav. Hartmána, Zagreb, 1875., str. 1286. (pravokutna pačetvorina; Pravokutnik), (NSK)
- ↑ Draško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Gradska tiskara, Osijek, 1996., ISBN 953-6549-05-0 (Knj. 2.), ISBN 953-6549-06-9 (cjelina), str. 186.
- ↑ Julije Novak, Računica za produžne škole, Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1941., str. 36.
- ↑ Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005., ISBN 953-0-40026-8, str. 128. (NSK)
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Pravokutnik koji govori o geometriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.