Bogorodica: razlika između inačica
slika |
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Premda se koristio i ranije, ovaj je naziv službeno prihvaćen kao važeći za čitavu Crkvu na [[Efeški sabor|Efeškom saboru]] ([[431]].), u jeku rasprava oko Kristove naravi i sukoba s [[nestorijanstvo]]m. Naslov »Bogorodica« izriče uvjerenje da je Marija rodila, ne samo čovjeka Isusa, nego i pravoga Boga, te da je Krist samo jedna osoba s dvjema neodvojivim naravima. Osobitu ulogu u teološkom definiranju ovog pojma imao je [[Ćiril Aleksandrijski]]. |
Premda se koristio i ranije, ovaj je naziv službeno prihvaćen kao važeći za čitavu Crkvu na [[Efeški sabor|Efeškom saboru]] ([[431]].), u jeku rasprava oko Kristove naravi i sukoba s [[nestorijanstvo]]m. Naslov »Bogorodica« izriče uvjerenje da je Marija rodila, ne samo čovjeka Isusa, nego i pravoga Boga, te da je Krist samo jedna osoba s dvjema neodvojivim naravima. Osobitu ulogu u teološkom definiranju ovog pojma imao je [[Ćiril Aleksandrijski]]. |
||
Divica marija prima ko velika |
|||
Mariju nazivaju Bogorodicom pripadnici [[Katolička Crkva|Katoličke]] i [[Pravoslavlje|Pravoslavne]] Crkve, kao i pripadnici [[Istočne pravoslavne crkve|Istočnih pravoslavnih crkava]]. |
Mariju nazivaju Bogorodicom pripadnici [[Katolička Crkva|Katoličke]] i [[Pravoslavlje|Pravoslavne]] Crkve, kao i pripadnici [[Istočne pravoslavne crkve|Istočnih pravoslavnih crkava]]. |
||
Inačica od 30. svibnja 2019. u 16:10
Ovo je glavno značenje pojma Bogorodica. Za druga značenja pogledajte Bogorodica (razdvojba).
Bogorodica (grč. Θεοτόκος Theotokos; strsl. Богородица) je jedan od naslova koji se raznim kršćanskim crkvama pridaje Mariji, Isusovoj majci.
Premda se koristio i ranije, ovaj je naziv službeno prihvaćen kao važeći za čitavu Crkvu na Efeškom saboru (431.), u jeku rasprava oko Kristove naravi i sukoba s nestorijanstvom. Naslov »Bogorodica« izriče uvjerenje da je Marija rodila, ne samo čovjeka Isusa, nego i pravoga Boga, te da je Krist samo jedna osoba s dvjema neodvojivim naravima. Osobitu ulogu u teološkom definiranju ovog pojma imao je Ćiril Aleksandrijski. Divica marija prima ko velika Mariju nazivaju Bogorodicom pripadnici Katoličke i Pravoslavne Crkve, kao i pripadnici Istočnih pravoslavnih crkava.
Prva crkva koja je na Zapadu bila posvećena Mariji Bogorodici bila je Rimska crkva sv. Marije Velike (tal. Santa Maria Maggiore).
Svetkovina svete Marije Bogorodice u Rimokatoličkoj Crkvi slavi se 1. siječnja.