Razlika između inačica stranice »Kraljevska palača u Amsterdamu«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
dopuna i poveznice
(dopuna i poveznice)
[[Datoteka:Palacio_Real,_%C3%81msterdam,_Pa%C3%ADses_Bajos,_2016-05-30,_DD_07-09_HDR.jpg|mini|250px|<center>Kraljevska palača u Amsterdamu 2016. god.]]
'''Kraljevska palača u Amsterdamu''' (nizozemski: ''Koninklijk Paleis van Amsterdam'' ili ''Paleis op de Dam'') je jedna od tri kraljevske palače [[Kraljevina Nizozemska|nizozemske monarhije]]. Nalazi se na trgu na zapadnoj strani trga Dam u središtu [[Amsterdam]]a, a dizajnirao ju je 1648. godine arhitekt [[Jacob van Campen]] kao gradsku vijećnicu. Kada je kralj [[Luj I. Bonaparte]] 1808. godine došao u Amsterdam dao je preurediti tadašnju vijećnicu u kraljevsku palaču. Iz tog razdoblja datira većina namještaja, lustera i satova<ref>[http://www.puturist.com/amsterdam/znamenitosti/koninklijk_paleis_kraljevska_palaca/d-19-1-165.aspx Koninklijk Paleis (Kraljevska palača)], puturist.com; Pristupljeno 2. lipnja 2019.</ref>. Tijekom godina zgrada je bila jedna od mnogih kandidata za titulu „Osmog svjetskog čuda”, a jedno duže vrijeme bila je najveća upravna zgrada u Europi.
 
Iako je palača još uvijek službena kraljevska rezidencija kraljevska obitelj živi u [[Haag]]u. [[Beatrix od Nizozemske|Kraljica Beatrix]] ovdje ipak održava povremena službena primanja.
[[Datoteka:Paleis_1.jpg|mini|lijevo|<center>Središnja dvorana palače (''Burgerzaal'').]]
==Povijest==
[[Datoteka:AmsterdamDamsquar.jpg|mini|<center>Gerrit Adriaenszoon Berckheyde (1638.–1698.), ''Amsterdamski trg Dam'']]
Palača je izgrađena kao gradska vijećnica u Amsterdamu i kao takvu je [[29. srpnja]] [[1655.]] otvorio Cornelis de Graeff, tadašnji gradonačelnik Amsterdama. Sagradio ju je Jacob van Campen koji je upravljao projektom izgradnje od [[1648.]] god. Izgrađena je s 13.659 drvenih greda i koštala je 8,5 miliona [[gulden]]a. Žućkasti [[pješčenjak]] je značajno potamnio tijekom vremena, a [[mramor]] je odabran kao materijal za interijer. Osobito u interijeru se može zamijetiti kako je Jacob van Campen bio je inspiran [[starorimska arhitektura|rimskim administrativnim palačama]] i javnim zgradama. Želio je izgraditi novi kaptol za amsterdamske gradske očeve koji su se smatrali konzulima „Novog Sjevernog Rima”. Izgradnju je nadgledao gradski inženjer Daniël Stalpaert, a skulpture je izradio Artus Quellijn iz [[Antwerpen]]a. Interijer, fokusiran na moć i prestiž Amsterdama, završen je kasnije. Slike unutar palače izradili su [[Govert Flinck]], [[Jacob Jordaens]], [[Jan Lievens]] i [[Ferdinand Bol]]. [[Rembrandt]]ovo najveće djelo, ''[[Zavjera Klaudija Civilisa]]'' je odabrano za palaču, ali nakon što je bilo izloženo u palači par mjeseci, vraćeno je umjetniku; ostatak fragmenata je trenutno u [[Stockholm]]u.
[[Datoteka:Paleis op de dam 1900.jpg|mini|<center>Kraljevska palača u Amsterdamu 1900. god.]]
Nakon patriotske revolucije koja je oduzela moć dinastiji [[Orange-Nassau]], nova [[Batavijska republika]] je samo desetak godina kasnije morala prihvatiti Luja Napoleona, brata [[Napoleon|Napoleona Bonaparte]], kao kralja [[Luj I. Bonaparte|Luju I. od Holandije]] [[1806.]] god. Nakon sazivanja suda u Haagu i Utrechtu, Lujo Napoleon preselio se u Amsterdam i pretvorio gradsku vijećnicu u svoju kraljevsku palaču. Iz tog razdoblja datira većina namještaja, lustera i satova palače.
[[Datoteka:Willemmaxima_trouwen.jpg|mini|<center>Vjenčanje, tada princa danas kralja, [[Willem-Alexander]]a i princeze Maxime na balkonu palače 2002. god.]]
Nakon što je Napoleon svrgnut s vlasti 1813., princ Vilim VI. vratio se u Nizozemsku i vratio palaču njezinim izvornim vlasnicima. No, nakon što je okrunjen za kralja Vilima I. od Nizozemske, proglasio je Amsterdam službenom prijestolnicom [[Ujedinjena kraljevina Nizozemska|Ujedinjene kraljevine Nizozemske]] (sjedišta uprave bili su [[Bruxelles]] i [[Haag]]). Novi kralj istaknuo je važnost postojanja palače u glavnom gradu i gradska vijećnica je ponovno postala kraljevskom palačom.
 
Središnja dvorana palače (''Burgerzaal'') bila je mjestom službene ceremonije prijenosa suverenosti Nizozemske nad [[Indonezija|Indonezijom]], koju su predstavljali kraljica [[Juliana]] i potpredsjednik Indonezije [[Muhamed Hata]]. Palaču su koristili monarsi za zabavu i službene funkcije tijekom državnih posjeta i drugih službenih prijema, kao na primjer novogodišnji prijem. Dodjele nagrada: Erazmusove nagrade, Srebrnog karanfila, Kraljevske nagrade za slikanje i Nagrada princa Klausa, takođe su održavane u palači. Balkon kraljevske palače korišten je i tijekom krunidbe [[Beatrix od Nizozemske|kraljice Beatrix]] 1980. godine, kada je njezina majka Juliana proglasila narodu novu kraljicu. Palača je obnavljana od 2005. do lipnja 2009. god. od kada je otvorena i za javnost.
==Galerija==
 
<gallery>
==Odlike==
Datoteka:AmsterdamDamsquar.jpg
 
Datoteka:Paleis op de dam 1900.jpg
Na mramornom podu glavne dvorane su dvije karte svijeta s prikazom zapadne i istočne zemljine polutke iz 18 st. koje su zamijenile starije iz kasnijih 1650ih. One detaljno prikazuju predjele amsterdamskih kolonijalnih posjeda. Zemaljske hemisfere napravljene su sredinom 18. veka. Na vrhu palače nalazi se velika [[kupola]] prekrivena vremenskim vjetrokazom u obliku šiljastog broda, simbola Amsterdama. Točno ispod svoda nalazi se nekoliko prozora odakle se može vidjeti dolazak i odlazak brodova iz luke. U kupoli je poznato zvono koje su načinili François i Pieter Hemony 1664. god. u Amsterdamu.
Datoteka:Dam Amsterdam 2005.jpg
Datoteka:Saenredam - Het oude stadhuis te Amsterdam.jpeg
Datoteka:Paleis-op-de-Dam-Madurodam.jpg
</gallery>
 
==Izvori==

Navigacijski izbornik