Song Shan: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Shuce_Cliff.jpg|mini|<center>Litica Shuce, znamenitost planine Song]]
[[Datoteka:Shuce_Cliff.jpg|mini|<center>Litica Shuce, znamenitost planine Song]]
'''Planina Song''' ([[kineski jezik|kineski]]: 嵩山; [[pinyin]]: ''Sōngshān'') je [[planina]] velikog povijesnog i kulturnog značaja za [[Kinezi|Kineze]]. Smještena je duž južne obale [[Huang Ho]]a u prefekturi [[Dengfeng]] u pokrajini [[Henan]] ([[Kina]]) i jedna je od „[[Svete planine Kine|Pet svetih planina]]”. Song Shan ima 36 vrhova koji se protežu duž 64 km, od grada [[Luoyang]]a do [[Zhengzhou]]a , a najviši vrh Junji je visok 1.512 m. Njezine strme litice su prekrivene gustim pokrivačem drveća dajući joj dojmljiv izgled<ref>"[http://www.shaolinkungfus.com/ Shaolin Temple Kung fu school]", China - Mount Song {{eng oznaka}} Pristupljeno 7. lipnja 2019.</ref>.
'''Planina Song''' ([[kineski jezik|kineski]]: 嵩山; [[pinyin]]: ''Sōngshān'') je [[planina]] velikog povijesnog i kulturnog značaja za [[Kinezi|Kineze]]. Smještena je duž južne obale [[Huang Ho]]a u prefekturi [[Dengfeng]] u pokrajini [[Henan]] ([[Kina]]) i jedna je od „[[Svete planine Kine|Pet svetih planina]]”. Song Shan ima 36 vrhova koji se protežu duž 64 km, od grada [[Luoyang]]a do [[Zhengzhou]]a , a najviši vrh Junji je visok 1.512 m. Njezine strme litice su prekrivene gustim pokrivačem drveća dajući joj dojmljiv izgled<ref>"[http://www.shaolinkungfus.com/ Shaolin Temple Kung fu school]", China - Mount Song {{eng oznaka}} Pristupljeno 7. lipnja 2019.</ref>.
[[Slika:Song shanm.jpg|mini|lijevo|300px|<center>Planina Song iznad [[Šaolin hram|Šaolinskog hrama]]]]
[[Slika:Song shanm.jpg|mini|lijevo|300px|<center>Planina Song iznad [[Šaolinski hram|Šaolinskog hrama]]]]
Planina Song je sveta [[taoizam|taoistička]] planina i na njoj se nalaze važni hramovi, kao što je Zhongyue, jedan od najstarijih hramova u Kini, dok je obližnja Akademija Songyang jedna od četiri velike škole stare Kine. No, planina je važna i u [[budizam|budizmu]] jer se ti nalazi slavni [[Šaolinski hram]] koji se smatra rodnim mjestom [[Zen]] budizma. [[Šuma pagoda u šaolinskom hramu]] je najveći skup [[pagoda]] u Kini, a [[Pagoda Songyue]] je najstarija, iz 523. god.<ref>Perceval W. Yetts, "Writings on Chinese Architecture," The Burlington Magazine for Connoisseurs (Volume 50, Number 288, 1927), str. 124.</ref>. Ispod vrha Yuzhua nalazi se i budistički [[hram Fawang]] (法王寺), izgrađen za [[T'ang|dinastije Tang]] s do 40 m visokim pagodama. Tu je carica [[Wu Zetian]] 695. godine izvela ritual [[Feng Shan]]<ref>Jonathan Karam Skaff, ''[https://books.google.com/books?id=Jrv-6_U5gfwC&pg=PA146#v=onepage&q&f=false Sui-Tang China and Its Turko-Mongol Neighbors. Oxford Studies in Early Empires]'', 2012., Oxford University Press, str. 146–147. ISBN 9780199996278</ref>.
Planina Song je sveta [[taoizam|taoistička]] planina i na njoj se nalaze važni hramovi, kao što je Zhongyue, jedan od najstarijih hramova u Kini, dok je obližnja Akademija Songyang jedna od četiri velike škole stare Kine. No, planina je važna i u [[budizam|budizmu]] jer se ti nalazi slavni [[Šaolinski hram]] koji se smatra rodnim mjestom [[Zen]] budizma. [[Šuma pagoda u šaolinskom hramu]] je najveći skup [[pagoda]] u Kini, a [[Pagoda Songyue]] je najstarija, iz 523. god.<ref>Perceval W. Yetts, "Writings on Chinese Architecture," The Burlington Magazine for Connoisseurs (Volume 50, Number 288, 1927), str. 124.</ref>. Ispod vrha Yuzhua nalazi se i budistički [[hram Fawang]] (法王寺), izgrađen za [[T'ang|dinastije Tang]] s do 40 m visokim pagodama. Tu je carica [[Wu Zetian]] 695. godine izvela ritual [[Feng Shan]]<ref>Jonathan Karam Skaff, ''[https://books.google.com/books?id=Jrv-6_U5gfwC&pg=PA146#v=onepage&q&f=false Sui-Tang China and Its Turko-Mongol Neighbors. Oxford Studies in Early Empires]'', 2012., Oxford University Press, str. 146–147. ISBN 9780199996278</ref>.
[[Slika:Fawang Temple Pagoda, Dengfeng.jpg|mini|<center>Pagoda hrama Fawanga na planini Song]]
[[Slika:Fawang Temple Pagoda, Dengfeng.jpg|mini|<center>Pagoda hrama Fawanga na planini Song]]

Inačica od 7. lipnja 2019. u 08:51

Litica Shuce, znamenitost planine Song

Planina Song (kineski: 嵩山; pinyin: Sōngshān) je planina velikog povijesnog i kulturnog značaja za Kineze. Smještena je duž južne obale Huang Hoa u prefekturi Dengfeng u pokrajini Henan (Kina) i jedna je od „Pet svetih planina”. Song Shan ima 36 vrhova koji se protežu duž 64 km, od grada Luoyanga do Zhengzhoua , a najviši vrh Junji je visok 1.512 m. Njezine strme litice su prekrivene gustim pokrivačem drveća dajući joj dojmljiv izgled[1].

Planina Song iznad Šaolinskog hrama

Planina Song je sveta taoistička planina i na njoj se nalaze važni hramovi, kao što je Zhongyue, jedan od najstarijih hramova u Kini, dok je obližnja Akademija Songyang jedna od četiri velike škole stare Kine. No, planina je važna i u budizmu jer se ti nalazi slavni Šaolinski hram koji se smatra rodnim mjestom Zen budizma. Šuma pagoda u šaolinskom hramu je najveći skup pagoda u Kini, a Pagoda Songyue je najstarija, iz 523. god.[2]. Ispod vrha Yuzhua nalazi se i budistički hram Fawang (法王寺), izgrađen za dinastije Tang s do 40 m visokim pagodama. Tu je carica Wu Zetian 695. godine izvela ritual Feng Shan[3].

Pagoda hrama Fawanga na planini Song

Planina Song je pretvorena u geopark koji se često zove „udžbenikom geološke prošlosti”. Čine ga čine tri orogene zone nazvane po znamenitostima koje su izgrađene na njima: Songyang orogen star 2,5 milijarde godina, Zhongyue orogen star 1,85 milijarde godina i Shaolin orogen star 570 milijuna godina.

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Song Shan
  1. "Shaolin Temple Kung fu school", China - Mount Song (engl.) Pristupljeno 7. lipnja 2019.
  2. Perceval W. Yetts, "Writings on Chinese Architecture," The Burlington Magazine for Connoisseurs (Volume 50, Number 288, 1927), str. 124.
  3. Jonathan Karam Skaff, Sui-Tang China and Its Turko-Mongol Neighbors. Oxford Studies in Early Empires, 2012., Oxford University Press, str. 146–147. ISBN 9780199996278