Song Shan: razlika između inačica
m →Izvori |
infokutija planina |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir planina |
|||
⚫ | |||
| ime = Song<br>嵩山 |
|||
| slika = [[Datoteka:Songshan.JPG|300px]] |
|||
| Opis slike = Litice planine Song |
|||
| Visina = 1.512 |
|||
| Država / Pokrajina = {{ZD+X/K|KIN}}<br />[[Henan]] |
|||
| Dio gorja = |
|||
| Kordinate = {{Coord|34.2905|N|112.5737|E|display=inline,title|format=dms}} |
|||
| Prvi uspon = |
|||
| Najlakša staza = Žičara |
|||
| Planinarski domovi = |
|||
| Najbliži gradovi = [[Dengfeng]] |
|||
| Vrsta = |
|||
| Zadnja erupcija = |
|||
| Starost = |
|||
| Ostali vrhovi = |
|||
| Top. karta = {{Lokacijska karta|Kina|AlternativeMap=China edcp relief location map.jpg|float=right|width=290|label=Song Shan|lat=34.2905|long=112.5737|mark=Red triangle with thick white border.svg|marksize=10|caption=<center>Pozicija planine Song na karti Kine</center>}} |
|||
}} |
|||
'''Planina Song''' ([[kineski jezik|kineski]]: 嵩山; [[pinyin]]: ''Sōngshān'') je [[planina]] velikog povijesnog i kulturnog značaja za [[Kinezi|Kineze]]. Smještena je duž južne obale [[Huang Ho]]a u prefekturi [[Dengfeng]] u pokrajini [[Henan]] ([[Kina]]) i jedna je od „[[Svete planine Kine|Pet svetih planina]]”. Song Shan ima 36 vrhova koji se protežu duž 64 km, od grada [[Luoyang]]a do [[Zhengzhou]]a , a najviši vrh Junji je visok 1.512 m. Njezine strme litice su prekrivene gustim pokrivačem drveća dajući joj dojmljiv izgled<ref>"[http://www.shaolinkungfus.com/ Shaolin Temple Kung fu school]", China - Mount Song {{eng oznaka}} Pristupljeno 7. lipnja 2019.</ref>. |
'''Planina Song''' ([[kineski jezik|kineski]]: 嵩山; [[pinyin]]: ''Sōngshān'') je [[planina]] velikog povijesnog i kulturnog značaja za [[Kinezi|Kineze]]. Smještena je duž južne obale [[Huang Ho]]a u prefekturi [[Dengfeng]] u pokrajini [[Henan]] ([[Kina]]) i jedna je od „[[Svete planine Kine|Pet svetih planina]]”. Song Shan ima 36 vrhova koji se protežu duž 64 km, od grada [[Luoyang]]a do [[Zhengzhou]]a , a najviši vrh Junji je visok 1.512 m. Njezine strme litice su prekrivene gustim pokrivačem drveća dajući joj dojmljiv izgled<ref>"[http://www.shaolinkungfus.com/ Shaolin Temple Kung fu school]", China - Mount Song {{eng oznaka}} Pristupljeno 7. lipnja 2019.</ref>. |
||
[[Slika:Song shanm.jpg|mini|lijevo|300px|<center>Planina Song iznad [[Šaolinski hram|Šaolinskog hrama]]]] |
[[Slika:Song shanm.jpg|mini|lijevo|300px|<center>Planina Song iznad [[Šaolinski hram|Šaolinskog hrama]]]] |
||
Planina Song je sveta [[taoizam|taoistička]] planina i na njoj se nalaze važni hramovi, kao što je Zhongyue, jedan od najstarijih hramova u Kini, dok je obližnja Akademija Songyang jedna od četiri velike škole stare Kine. No, planina je važna i u [[budizam|budizmu]] jer se ti nalazi slavni [[Šaolinski hram]] koji se smatra rodnim mjestom [[Zen]] budizma. [[Šuma pagoda u šaolinskom hramu]] je najveći skup [[pagoda]] u Kini, a [[Pagoda Songyue]] je najstarija, iz 523. god.<ref>Perceval W. Yetts, "Writings on Chinese Architecture," The Burlington Magazine for Connoisseurs (Volume 50, Number 288, 1927), str. 124.</ref>. Ispod vrha Yuzhua nalazi se i budistički [[hram Fawang]] (法王寺), izgrađen za [[T'ang|dinastije Tang]] s do 40 m visokim pagodama. Tu je carica [[Wu Zetian]] 695. godine izvela ritual [[Feng Shan]]<ref>Jonathan Karam Skaff, ''[https://books.google.com/books?id=Jrv-6_U5gfwC&pg=PA146#v=onepage&q&f=false Sui-Tang China and Its Turko-Mongol Neighbors. Oxford Studies in Early Empires]'', 2012., Oxford University Press, str. 146–147. ISBN 9780199996278</ref>. |
Planina Song je sveta [[taoizam|taoistička]] planina i na njoj se nalaze važni hramovi, kao što je Zhongyue, jedan od najstarijih hramova u Kini, dok je obližnja Akademija Songyang jedna od četiri velike škole stare Kine. No, planina je važna i u [[budizam|budizmu]] jer se ti nalazi slavni [[Šaolinski hram]] koji se smatra rodnim mjestom [[Zen]] budizma. [[Šuma pagoda u šaolinskom hramu]] je najveći skup [[pagoda]] u Kini, a [[Pagoda Songyue]] je najstarija, iz 523. god.<ref>Perceval W. Yetts, "Writings on Chinese Architecture," The Burlington Magazine for Connoisseurs (Volume 50, Number 288, 1927), str. 124.</ref>. Ispod vrha Yuzhua nalazi se i budistički [[hram Fawang]] (法王寺), izgrađen za [[T'ang|dinastije Tang]] s do 40 m visokim pagodama. Tu je carica [[Wu Zetian]] 695. godine izvela ritual [[Feng Shan]]<ref>Jonathan Karam Skaff, ''[https://books.google.com/books?id=Jrv-6_U5gfwC&pg=PA146#v=onepage&q&f=false Sui-Tang China and Its Turko-Mongol Neighbors. Oxford Studies in Early Empires]'', 2012., Oxford University Press, str. 146–147. ISBN 9780199996278</ref>. |
||
⚫ | |||
Planina Song je pretvorena u [[geopark]] koji se često zove „udžbenikom geološke prošlosti”. Čine ga čine tri [[orogen]]e zone nazvane po znamenitostima koje su izgrađene na njima: Songyang orogen star 2,5 milijarde godina, Zhongyue orogen star 1,85 milijarde godina i Shaolin orogen star 570 milijuna godina. |
Planina Song je pretvorena u [[geopark]] koji se često zove „udžbenikom geološke prošlosti”. Čine ga čine tri [[orogen]]e zone nazvane po znamenitostima koje su izgrađene na njima: Songyang orogen star 2,5 milijarde godina, Zhongyue orogen star 1,85 milijarde godina i Shaolin orogen star 570 milijuna godina. |
||
<gallery> |
<gallery> |
||
⚫ | |||
Slika:Zhongyuemiao.JPG|<center>Hram Zhongyue kod [[Dengfeng]]a |
Slika:Zhongyuemiao.JPG|<center>Hram Zhongyue kod [[Dengfeng]]a |
||
Slika:登封净藏禅师塔.jpg|<center>Stupa zen majstora Jinganga |
Slika:登封净藏禅师塔.jpg|<center>Stupa zen majstora Jinganga |
||
Slika:Pagoda of Songyue Temple, 2015-09-25 20.jpg|<center>[[Pagoda Songyue]] |
Slika:Pagoda of Songyue Temple, 2015-09-25 20.jpg|<center>[[Pagoda Songyue]] |
||
Slika:Shi DeRu and Shi DeYang.jpg|<center>[[Šaolinski hram]] |
|||
Slika:Pagoda Forest, Shaolin Temple - September 2011 (6168952921).jpg|<center>[[Šuma pagoda u šaolinskom hramu]] |
Slika:Pagoda Forest, Shaolin Temple - September 2011 (6168952921).jpg|<center>[[Šuma pagoda u šaolinskom hramu]] |
||
Slika:Училище Сунъян шуюань 1.jpg|<center>Songyang akademija |
Slika:Училище Сунъян шуюань 1.jpg|<center>Songyang akademija |
||
⚫ | |||
</gallery> |
</gallery> |
||
Inačica od 7. lipnja 2019. u 18:18
Song 嵩山 | |
---|---|
Litice planine Song | |
Položaj | |
Koordinate | 34°29′05″N 112°57′37″E / 34.4847°N 112.9603°E (WD) |
Država | NR Kina Henan |
Najbliži gradovi | Dengfeng |
Fizikalne osobine | |
Najviši vrh | 1.512 m |
Planinarstvo | |
Najlakša staza | Žičara |
Planina Song (kineski: 嵩山; pinyin: Sōngshān) je planina velikog povijesnog i kulturnog značaja za Kineze. Smještena je duž južne obale Huang Hoa u prefekturi Dengfeng u pokrajini Henan (Kina) i jedna je od „Pet svetih planina”. Song Shan ima 36 vrhova koji se protežu duž 64 km, od grada Luoyanga do Zhengzhoua , a najviši vrh Junji je visok 1.512 m. Njezine strme litice su prekrivene gustim pokrivačem drveća dajući joj dojmljiv izgled[1].
Planina Song je sveta taoistička planina i na njoj se nalaze važni hramovi, kao što je Zhongyue, jedan od najstarijih hramova u Kini, dok je obližnja Akademija Songyang jedna od četiri velike škole stare Kine. No, planina je važna i u budizmu jer se ti nalazi slavni Šaolinski hram koji se smatra rodnim mjestom Zen budizma. Šuma pagoda u šaolinskom hramu je najveći skup pagoda u Kini, a Pagoda Songyue je najstarija, iz 523. god.[2]. Ispod vrha Yuzhua nalazi se i budistički hram Fawang (法王寺), izgrađen za dinastije Tang s do 40 m visokim pagodama. Tu je carica Wu Zetian 695. godine izvela ritual Feng Shan[3].
Planina Song je pretvorena u geopark koji se često zove „udžbenikom geološke prošlosti”. Čine ga čine tri orogene zone nazvane po znamenitostima koje su izgrađene na njima: Songyang orogen star 2,5 milijarde godina, Zhongyue orogen star 1,85 milijarde godina i Shaolin orogen star 570 milijuna godina.
-
Litica Shuce -
Hram Zhongyue kod Dengfenga -
Stupa zen majstora Jinganga -
Songyang akademija -
Pagoda hrama Fawanga na planini Song
Izvori
- ↑ "Shaolin Temple Kung fu school", China - Mount Song (engl.) Pristupljeno 7. lipnja 2019.
- ↑ Perceval W. Yetts, "Writings on Chinese Architecture," The Burlington Magazine for Connoisseurs (Volume 50, Number 288, 1927), str. 124.
- ↑ Jonathan Karam Skaff, Sui-Tang China and Its Turko-Mongol Neighbors. Oxford Studies in Early Empires, 2012., Oxford University Press, str. 146–147. ISBN 9780199996278
|