Guangzhou: razlika između inačica

Koordinate: 23°07.55′N 113°15.58′E / 23.12583°N 113.25967°E / 23.12583; 113.25967
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Znamenitosti: dopuna i galerija
Redak 185: Redak 185:


==Znamenitosti==
==Znamenitosti==
[[Datoteka:Canton_Tower_2013.11.15_18-12-45.jpg|mini|<center>[[Kantonski toranj]] visok 604 m je drugi po visini toranj na svijetu.]]
Od dinastije Song postoji zabilješka o „Osam pogleda na Guangzhou” u „Analima prefekture Guangzhou” (广州府志) gdje su navedene znamenitosti Guangzhoua<ref>[https://www.webcitation.org/69GWNQ7T7?url=http://gzdaily.dayoo.com/page/1/2007-08/25/B5/20070825B5_pdf.pdf 寻找历代羊城八景], Guangzhou Daily 25. kolovoza 2007. {{zh}} Pristupljeno 17. lipnja 2019.</ref>. Tijekom povijesti ove znamenitosti su se mijenjale, ali se danas (od 2011.) za najvažnije znamenitosti smatraju:


<gallery perrow=4>
Guangzhou je grad koji se brzo razvija i grade se mnoge moderne zgrade. Postoji poslovni centar s brojnim neboderima. Najvažniji su [[CITIC Plaza]], [[Pearl River Tower]] i [[West Tower]]. Izgrađen je televizijski toranj koji je visok 610 metara i među najvišim je zgradama na svijetu.
Slika:Zhujiang New Town.jpg|<center>„Sjajni tornjevi Novog grada”
Slika:View_of_Pearl_River_From_Canton_Tower.jpg|<center>„Treperava Biserna rijeka”
Slika:Guangzhou BaiyunShan.jpg|<center>„Maglovita planina, zelena i uredna” (Park planine Baiyun)
Slika:Guangzhou Zhenhai Lou 2013.09.14 10-26-24.jpg|<center>„Veličanstveni Yuexiu” (Park Yuexiu)
Slika:The Chen Clan's Academy.jpg|<center>„Vječni plamen stare škole” (Dvorana predaka Chen Clan)
Slika:Liuhua Lake (255164327).jpeg|<center>„Čudesni prizor Liwana” (Jezero Liuhua)
Slika:SYSU-Zhuhai.jpg|<center>„Znanstveni grad, izvrstan poput brokata”
Slika:南沙天后宫1.JPG|<center>„Močvara koja pjeva noću” (Park močvare Nansha)
</gallery>


Od tradicionalnih znamenitosti je značajan budistički hram Šest drva banjana, kraljevska grobnica Južne Yue i Zapadne Han dinastije i katedrala sv. Srca. Otok Shamian je značajan rekreacijski centar.
Od tradicionalnih znamenitosti značajni su još: budistički hram Šest drva banjana, kraljevska grobnica Južne Yue i Zapadne Han dinastije i Katedrala sv. Srca. Otok Shamian je značajan rekreacijski centar.

Guangzhou je grad koji se brzo razvija i grade se mnoge moderne zgrade. Postoji poslovni centar s brojnim neboderima, a najvažniji su: [[CITIC Plaza]], [[Pearl River Tower]] i [[West Tower]]. Izgrađen je televizijski toranj ([[Kantonski toranj]]) koji je visok 604 metra i među najvišim je građevinama na svijetu.

{{Široka slika|PanoramaofCanton.jpg|1000px|<center>Panoramski pogled na Guangzhou|40%|left}}


==Gospodarstvo==
==Gospodarstvo==

Inačica od 17. lipnja 2019. u 16:54

Guangzhou
广州
Guangđou (transliteracija)
Panorama Guangzhoua 2013.
Panorama Guangzhoua 2013.
Panorama Guangzhoua 2013.
Nadimak: Grad ovnova, Grad cvijeća, Suicheng
Koordinate: 23°07.55′N 113°15.58′E / 23.12583°N 113.25967°E / 23.12583; 113.25967
Država Kina
Kineska pokrajina Guangdong
Vlast
 - Gradonačelnik Wen Guohui
Površina
 - Ukupna 7.434,4 km²
 - Metropolitansko područje 9.123 km²
Visina 21 m
Stanovništvo (2018.)
 - Grad 11.547.491
 - Metropolitansko područje 14.904.400
 - Gustoća metro područja 2.000 stanovnika/km²
 - Metropolitansko područje 25 milijuna
Vremenska zona China Standard Time (UTC+8)
 - Ljeto (DST) ne primjenjuje se (UTC+8)
Poštanski broj 510000
BND (2018.) 347 milijardi $
Po glavi stanovnika 23.963 $
Registarske pločice
Službena stranica www.gz.gov.cn
Zemljovid
Položaj Guangzhoua u Kini
Položaj Guangzhoua u Kini

Položaj Guangzhoua u Kini

Guangzhou (kineski: 廣州, pinyin: Guǎngzhōu; doslovno: „Široka prefektura”), poznat i kao Kanton (Kwangchow ili Kwong Chow), je glavni i najveći grad kineske pokrajine Guangdong. Nalazi se na jugu Kine, u zaljevu koji je poznat pod imenom Biserna rijeka (zajedničko ušće rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang). Smješten je u blizini Hong Konga u jednom od najnaseljenijih i najrazvijenijih područja Kine.

Razglednica Guangzhoua: Poslovna četvrt Tianhe CBD, Kantonski toranj i pagoda Chigang, Haizhu most, Memorijalna dvorana Sun Yat-sen, „Kip pet ovnova”, Zhenhai toranj u parku Yuexiu i Katedrala Svetog Srca.

Zemljopisne odlike

Guangzhou se nalazi na jugu Kine na zajedničkom ušću rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang u zaljev poznat pod imenom Biserna rijeka. Obale tog zaljeva su izrazito gusto naseljene. Guangzhou je čvrsto povezan s okolnim gradovima Hong Kongom, Shenzhenom, Foshanom, Zhongshanom i Makaom i čini jednu metropolitansku regiju koja spada među najnaseljenije i gospodarski najdinamičnije dijelove Kine (s najbržim gospodarskim rastom).

Reljef na prostoru grada je brdovit. Klima je vlažna suptropska s jakim utjecajem monsuna. Zbog monsuna su ljeta mnogo vlažnija od zima.

Povijest

Grobno odijelo od žada Zhao Mo u Muzeju kraljevstva Nanyue, Guangzhou.

Prvi grad na području Guangzhoua je bio Panyu osnovan 214. pr. Kr. God. 206. pr. Kr. je postao glavni grad kraljevstva Nanyue. God. 111. pr. Kr. je pripojen Kineskom carstvu za vrijeme dinastije Han i postao je pokrajinski centar. Guangzhou je tada bilo ime pokrajine, a ne grada. Kasnije se Panyu sve češće počeo zvati Guangzhou. God. 758. napali su ga arapski i perzijski pirati. God. 878. ga je napao kineski pobunjenički vođa Huang Chao.

Razdoblje Pet dinastija i Deset kraljevstava (907.-960.) koje je uslijedilo nakon propasti dinastije T'ang, iskoristio je guverner Kasnijeg Lianga, Liu Yan, da Panyu pretvori u središte svog carstva Veliki Yue ili Južni Han, koje je trajalo od 917. do 971. godine. u tom je razdoblju grad uživao značajan kulturni i gospodarski uspjeh. Od 10. do 12. stoljeća postoje zapisi da velike strane zajednice nisu bile isključivo muške (Židovi, kršćani, Parsi), već su uključivale i „perzijske žene”[1]. Guangzhou je posjetio i maroški putnik Ibn Battuta tijekom svog putovanja širom svijeta u 14. stoljeću. Detaljno je opisao postupak kojim su Kinezi gradili svoje velike brodove u lučkim brodogradilištima[2].

Fotografija trgovačke ulice Guangzhoua oko 1919.

Prvi Europljani koji su posjetili taj prostor su bili Portugalci koji su stigli 1511. godine. Guangzhou su nazvali Cantão i prema tom imenu Europljani često grad zovu Kanton. God. 1557. Portugalci su u blizini osnovali trgovačku postaju Makao koja je imala monopol na trgovinu sa Zapadom i bila portugalska kolonija sve do 1999. Od 1683. Kina se otvara za trgovinu sa strancima i Guangzhou postaje najvažnija trgovačka luka za trgovinu Kine s Europljanima i do 18. st. je postao jedna od najvažnijih svjetskih trgovačkih luka. Od 1757. do 1842. grad je imao monopol na trgovinu Kine s Europljanima (tzv. kantonski sustav), a nakon Opijumskih ratova 1842. se otvaraju ostale kineske luke. Glavni izvoz bio je čaj i porculan, a kao mjesto susreta trgovaca iz cijelog svijeta, Guangzhou je postao prethodnica uspona moderne globalne ekonomije[3].

Bund Guangzhoua s nizovima tanka čamaca oko 1930.
Narodnooslobodilačka vojska Kine ulazi u grad 14. listopada 1949.

Od 1918. je Guangzhou službeno ime grada, a Panyu ostaje ime južnog gradskog okruga. Između 1938. i 1945.je bio pod japanskom okupacijom. Japanci su bombardirali grad i terorizirali stanovništvo. God. 1949. Guangzhou je bio zadnje sjedište kineske nacionalističke vlade (Kuomintang) koja se borila protiv komunista. Komunisti su grad zauzeli 14. listopada 1949. i nacionalisti su pobjegli na Tajvan. Pod komunističkom vlašću se grad obnavlja. Nakon 1990. se Kina otvara slobodnom tržištu i Guangzhou se zbog svog položaja vrlo brzo gospodarski razvija.

Znamenitosti

Kantonski toranj visok 604 m je drugi po visini toranj na svijetu.

Od dinastije Song postoji zabilješka o „Osam pogleda na Guangzhou” u „Analima prefekture Guangzhou” (广州府志) gdje su navedene znamenitosti Guangzhoua[4]. Tijekom povijesti ove znamenitosti su se mijenjale, ali se danas (od 2011.) za najvažnije znamenitosti smatraju:

Od tradicionalnih znamenitosti značajni su još: budistički hram Šest drva banjana, kraljevska grobnica Južne Yue i Zapadne Han dinastije i Katedrala sv. Srca. Otok Shamian je značajan rekreacijski centar.

Guangzhou je grad koji se brzo razvija i grade se mnoge moderne zgrade. Postoji poslovni centar s brojnim neboderima, a najvažniji su: CITIC Plaza, Pearl River Tower i West Tower. Izgrađen je televizijski toranj (Kantonski toranj) koji je visok 604 metra i među najvišim je građevinama na svijetu.

Panoramski pogled na Guangzhou
Panoramski pogled na Guangzhou

Gospodarstvo

Guangzhou je jedan od gospodarski najrazvijenijih kineskih gradova i jedan od gradova s najbrže rastućim gospodarstvom. Grad je značajan poslovni i financijski centar. Osim lučkih djelatnosti, vrlo je razvijena raznovrsna industrija.

  1. Memoirs of the Research Department of the Toyo Bunko (Oriental Library), No. 2, Ann Arbor, Toyo Bunko, 1928., str. 34. 16. svibnja 2015. (engl.) Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  2. Ross E. Dunn, The Adventures of Ibn Battuta, University of California Press, 2005., str. 259. ISBN 978-0-520-05771-5
  3. Paul A. Van Dyke, The Canton Trade—Life and Enterprise on the China Coast, 1700–1845, Hong Kong, 2005., str. 161.
  4. 寻找历代羊城八景, Guangzhou Daily 25. kolovoza 2007. (kin.) Pristupljeno 17. lipnja 2019.