Razlika između inačica stranice »Savka Dabčević-Kučar«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m
ispravci using AWB
(wikify)
m (ispravci using AWB)
'''Obitelj'''
 
''Otac:'' [[Antun Dabčević]], pravnik, [[Hrvati|Hrvat]] iz [[Dobrota|Dobrote]] ([[Boka kotorska]])<ref name="Dugandžija">Razgovor sa Slobodanom Prosperovim Novakom, razgovor vodila Mirjana Dugandžija: [http://globus.jutarnji.hr/zivot/ja-sam-pustinjak-iz-hvarske-zabiti Ja sam pustinjak iz hvarske zabiti], Globus, </ref>, potomak stare bokeljske pomorske obitelji brodovlasnika i kapetana (Dabčevići, Ivanovići, Lukovići). Zbog sudjelovanja u spaljivanju [[Zastava Mađarske|mađarske zastave]] u [[Zagreb|Zagrebu]]u [[1895.]], kao tadašnji brucoš [[Filozofija|filozofije]] suđen i kažnjen zabranom studiranja na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]]. Završio pravni fakultet u [[Beč|Beču]]u. Službovao kao pravnik, gradski poglavar ([[Benkovac]], [[Zadar]],<ref name="Dugandžija"/> [[Korčula]]<ref name="Dugandžija"/>), a kasnije banski savjetnik<ref name="Dugandžija"/> ([[Dubrovnik]], [[Split]]). Zbog neslaganja s vlastima prijevremeno umirovljen [[1934.]]<ref name=vecernji>[http://www.vecernji.hr/biografije/savka-dapcevic-kucar-96 Savka Dabčević-Kučar] Večernji list</ref>
''Majka:'' Marija Miljenka Novak (po majci Denegri), [[Hrvati|Hrvatica]]ca. Završila građansku školu i kratko vrijeme bila zaposlena kao službenica.
 
'''Savka Dabčević Kučar''' je od [[1951.]] udana za diplomiranog inženjera [[Rudarstvo|rudarstva]] Antu Kučara, [[Hrvati|Hrvata]], rođenog u [[Bol (Brač)|Bolu]] ([[Brač|otok Brač]]), podrijetlom po majci iz trogirske obitelji brodograditelja (Kalebota), po ocu (Ćular-Kučar) iz [[Unešić|Unešića]]a u [[Zagora|Zagori]]. A. Kučar je bio dugogodišnji direktor [[Geotehnika|Geotehnike]].<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/pokopan-antun-kucar/129298.aspx Pokopan Antun Kučar] Index.hr, 2. travnja 2003.</ref>
 
Majka je dviju kćeri. Jedna završila i doktorirala [[Kemija|kemiju]], druga završila i doktorirala [[Fizika|fiziku]].
Nakon [[Drugi svjetski rat|rata]] upisuje tadašnju Ekonomsku višu školu (kasniji Fakultet ekonomskih znanosti), studijske godine [[1945]]/[[1946|46.]]
 
[[1946.]] godine odlazi na studij u [[Sovjetski savez|SSSR]], na Finansovo-ekonomičeski fakultet u [[Lenjingrad|Lenjingradu]]u . Tamo završava dvije godine studija. Zbog rezolucije [[Informbiro]]a prekida studij i vraća se u [[Zagreb]] lipnja [[1948.]] Nastavlja studij na Fakultetu ekonomskih znanosti u Zagrebu. Tijekom studijske godine 48/[[1949.|49.]] završava dvije nastavne godine. Diplomira u prosincu [[1949.]]
 
Siječnja [[1950.]] birana za asistenticu na Fakultetu ekonomskih znanosti za predmet politička ekonomija. Kao jedna od prvih doktorice ekonomije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], doktorira temom «[[John Maynard Keynes|J.M.Keynes]]-teoretičar [[državni kapitalizam|državnog kapitalizma]]» (mentor prof. dr. [[Mijo Mirković]]). Izbor i obrada nemarksističkog ekonomskog teoretičara u doktorskoj disertaciji u to doba svakako je iznimna pojava.
Savka Dabčević Kučar je birana za docenta na istom fakultetu [[1954.]], za izvanrednog ([[1957.]] i konačno za redovnog profesora ([[1960.]])
 
Kao profesor dobila [[1960]]/[[1961|61.]] Fordovu stipendiju za jednogodišnji boravak u inozemstvu – 10 mjeseci u [[SAD]]-u i 2 mjeseca u [[Francuska|Francuskoj]]. Na tom studijskom boravku proučavala je moderne metode praćenja i prognoziranja regionalnog razvoja.
 
Bila je članicom delegacije SFRJ u [[UN|Ujedinjenim narodima]].<ref name=vecernji/>
I pored svog kasnijeg velikog političkog angažmana, nikad nije prekidala predavanja i rad na fakultetu do [[1971.]] Nakon osude u [[Karađorđevo|Karađorđevu]], prosinca [[1971.]] zbog njena političkog djelovanja, a u sklopu potpunog eliminiranja iz javnog života, prema nalogu [[SKJ|Partije]] - koju je donedavno bila vodila kao Predsjednica centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (1969. - 1971.) prisiljena je napustiti fakultet i stručni i znanstveni rad.
 
Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu nije ostao sačuvan nikakav pisani trag da je ikada tamo boravila, radila, predavala, tiskala radove, vodila doktorske radnje i sl. Rujna [[1972.]] odlukom [[SKJ|Centralnog komiteta ]] zaposlena u Sekretarijatu za financije [[SRH]]. [[1975.]] odlazi u prijevremenu mirovinu, čim je ostvarila zakonske uvjete.
 
Od 1990. god. ponovo sudjeluje u političkom životu, te je izabrana za prvu predsjednicu [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|Hrvatske narodne stranke]]; tu dužnost obnaša do 1994. godine, a potom do smrti sudjeluje u vođenju stranke.
==Znanstveni i stručni radovi u izboru:==
 
«Sistem nagradjivanja i realne nadnice grafičkih radnika u Zagrebu [[1935.]]-[[1939|39.]] i [[1952.]]-[[1956|56.]]», magistarski rad, tiskano kao separat i u Zborniku radova, Ekonomski fakultet, knjiga IV. [[1958]]; <br>
«Maynard Keynes - teoretičar državnog kapitalizma», knjiga, izdanje [[1955.]]; <br>
«Kretanje najamnine u suvremenim kapitalističkim zemljama», knjiga, izdanje Ekonomska biblioteka, [[1961.]]; <br>
«Osnovne zakonitosti u proizvodnji, raspodjelik, razmjeni i potrošnji», izd. Radničko sveučilište Moša Pijade, [[1960.]]; <br>
«Mali ekonomski rječnik»,
 
Sudjelovala je u izradi: <br>
«Decentral and socialist planning: Yugoslavia»,
u knjizi «Planning Econimic Development», ed. Everett E. Hagen, Homewood, Richard D. Irving inc. [[1963.]]; <br>
«Bijela knjiga», zajednički rad na prvoj privednoj reformi; autori R. Lang, D. Gorupić, M. Mesarić, V. Stipetić, I. Perišin, J. Sirotković i S. Dabčević Kučar, Dabčević, Gorupić i dr. <br>
«O nekim pitanjima privrednog sistema»;
«Politička ekonomija»; Prosvetno delo, Skopje [[1959.]]; <br>
«Politička ekonomija kapitalizma», grupa autora, Informator, Zagreb [[1967.]] (poglavlja VII, X, XI, XII); <br>
«Politička ekonomija socijalizma», grupa autora, izd. Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu [[1963.]] (autor četiri poglavlja); <br>
«Analiza ekonomskog položaja privrednih gupacija na bazi dohodovne cijene i cijene proizvodnje», suautor u grupnoj studiji, Beograd, veljača [[1964.]] Posebno tiskano kao studija, Ekonomski pregled, [[1963.]], br. 3-5; <br>
[[1967.]] postaje predsjednica Izvšnog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske i time prva žena predsjednica Vlade (ne samo u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, nego i na širim srednjoeuropskim prostorima).
 
Dvije godine nakon toga Savka Dabčević-Kučar dobijadobiva najvišu moguću političku funkciju (u tom vremenu), tj. postaje predsjednicom Centralnog komiteta SKH (u [[Komunizam|komunističkim]] zemljama, tijela vladajuće partije su uglednija i važnija od državnih tijela). Tu dužnost obavlja od [[1969.]] do nasilne smjene [[1971.]] Prva je žena predsjednica SK jedne republike.
Član je Predsjedništva CK SKJ.
 
Politički osuđena u Krađorđevu 1. XII. [[1971.]] od tadašnjeg jugoslavenskog komunističkog vodstva. Ne želeći se odreći svojih političkih stajališta i ciljeva, podnosi ostavku na mjesto predsjednika i člana CK SKH 12. prosinca [[1971.]] Isključena iz SKH 12. travnja [[1972.]] Odlukom Partije isključena iz sveg političkog, javnog, pa i stručnog i znanstvenog rada. U godinama nakon [[1971.]] je u socijalno neugodnoj situaciji, te samim svojim življenjem u Zagrebu predstavlja svojevrsnu oporbu vladajućem sustavu - stvarna oporba u ta vremena nije bila moguća, jer iskazivanje opozicijskih stajališta u medijima nije bilo moguće, te se zbog javnog kritiziranja komunističkog sustava lako moglo završiti u zatvoru. Okuplja oko sebe "proljećare", "disidente", "antirežimske ljude".
 
U vrijeme sloma komunizma u [[Europa|Europi]], u političkom i javnom životu, javlja se serijom članaka u Slobodnoj Dalmaciji siječnja [[1990.]] Pledira za organiziranje svih onih hrvatskih i demokratskih (antikomunističkih i antijugoslavenkih) snaga, koje su još neorganizirane, a sve se više javljaju na hrvatskoj sceni.
 
Na poziv predstavnika [[HSLS]]-a i [[HKDS]]-a pridužuje se 1990. god. kao izvanstranačka osoba, zajedno sa još nekolicinom istaknutih pojedinaca, [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciji narodnog sporazuma]]. Koalicija ujedinjava demokratske centrističke hrvatske stranke ([[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[HDS]], [[HSLS]], [[HKDS]], [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske|SDSH]]) kako se protukomunistički hrvatski glasovi ne bi na prvim slobodnim izborima usitnjavanjem izgubili.
 
U listopadu [[1990.]] zajedno s istomišljenicima formira demokratsku hrvatsku stranku centra – [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|Hrvatsku narodnu stranku (HNS)]]. Prvi je predsjednik HNS-a, birana tajnim glasovanjem siječnja [[1991.]] Još dva puta birana za predsjednicu stranke, dugi put uz protukandidata. Svojom odlukom povlači se s te funkcije u studenom [[1994.]] Birana u vodeća stranačka tijela i za počasnu predsjednicu HNS-a, što je bila do dana smrti.
 
Savka Dabčević-Kučar se kandidiralana izborima [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]], 2. kolovoza [[1992.]] i kao predsjednički kandidat dobijadobiva 6 posto glasova.
U svom političkom djelovanju dosljedno zastupa suverenost i neovisnost Republike Hrvatske i jačanje demokracije, gospodarstvo tržišnog tipa sa socijalnim elementima i integraciju Hrvatske u europske institucije.
 
 
Kao istaknuta politička osoba pozivana je i na mnogobrojna međunarodna politička savjetovanja i susrete. Među ostalim sudjelovala:
[[1990.]] u Beču – Mozartovi dani, na temu «Politička arhitektura buduće Europe», s referatom;
 
[[1990.]] simpozij u Harrogatu, Engleska, na temu o zbivanjima u Istočnoj Europi, istupila s referatom «The Croatian Spring 1971», koji je izazvao veliko zanimanje i diskusiju;
prosinca [[1990.]] na poziv Sveučilišta u Yale-u (SAD) održala predavanje na temu «[[1971.]]-[[1990.]] Reflections on democratic movement in Croatia»;
prosinca [[1991.]] na poziv AAA Assotiation, održala u Miami-u (SAD) referat «The war in Croatia and the Croatian option for a democratic and free society», koji je bio vrlo zapažen.
 
{{GLAVNIRASPORED:Dabčević-Kučar, Savka}}
[[Kategorija: Hrvatski komunisti do 1945.]]
[[Kategorija: Hrvatski komunisti u drugoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija: Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija: Hrvatski ekonomisti]]
[[Kategorija:Hrvatsko proljeće]]
[[Kategorija:Sekretari Centralnog komiteta SKH]]

Navigacijski izbornik