Encelad (mjesec): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 36: Redak 36:
}}
}}


'''Encelad''' ili '''Enkelad''' (''Enceladus''<ref name="RHJ">Jure Šonje, gl. ur., ''[[Rječnik hrvatskoga jezika]]'', Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 245.</ref>), prirodni je [[Saturn (planet)|Saturnov]] [[satelit]] koga je [[1789.]] otkrio astronom [[William Herschel]]. Ime je vjerojatno dobio po [[gigant]]u [[Enkelad (mitologija)|Enkeladu]] iz [[mitologija|starogrčke mitologije]]. Ovaj satelit ima i drugo ime, '''Saturn II'''. Unutarnji pravilni satelit s promjerom od 498,9 km i ophodnim periodom od 1,355416 dana. Ima masu od 8.6{{e|19}} [[kg]].
'''Encelad''' ili '''Enkelad''' (''Enceladus''<ref name="RHJ">Jure Šonje, gl. ur., ''[[Rječnik hrvatskoga jezika]]'', Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 245.</ref>), prirodni je [[Saturn (planet)|Saturnov]] [[satelit]] koga je [[1789.]] otkrio astronom [[William Herschel]]. Ime je vjerojatno dobio po [[gigant]]u [[Enkelad (mitologija)|Enkeladu]] iz [[mitologija|starogrčke mitologije]]. Ovaj satelit ima i drugo ime, '''Saturn II'''. Unutarnji pravilni satelit s promjerom od 498,9 km i ophodnim periodom od 1,370218 dana. Ima masu od 8.6{{e|19}} [[kg]].


== Osnovni podaci ==
== Osnovni podaci ==

Inačica od 24. lipnja 2019. u 21:23

Encelad (Enceladus)
Encelad - Slika složena slika od dijelova skupljenih prilikom preleta letjelice Cassini-Huygens tokom 2004.-2005. (izvor: NASA)
Encelad - Slika složena slika od
dijelova skupljenih prilikom preleta letjelice
Cassini-Huygens tokom 2004.-2005. (izvor: NASA)
Otkriće
Otkrio William Herschel
Datum otkrića 28. kolovoza 1789.
Privremena oznaka Saturn II
Planet Saturn
Grupa satelita Unutarnji pravilni sateliti
Orbitalni elementi
Ekscentricitet (e) 0.0045 [1]
Prosječna udaljenost 238,020 km (xxxx AJ)
Orbitalni period (P) 1.370218 d [1]
Inkl. prema ekvatoru planeta 0.019°
Fizičke osobine
Srednji promjer 504.2 km
(513×503×497 km) [2]
Površina xxxx km²
Masa 1.08·1020 kg [2]
Volumen xxxx km³
Gustoća 1.61 g/cm³ [2]
Gravitacija na površini 0.113 m/s² (0.0115 g)
Brzina oslobađanja 241 m/s
Period rotacije sinkrona rotacija
Albedo 0.99
Prosječna površinska
temperatura 		min: 32.9 K
srednja: 75 K
max: 145 K [3]
Atmosferski pritisak U tragovima,
prostorno varijabilan[4],[5].
Sastav:
Vodena para 91% [6]
Dusik 4% [6] [5]
Ugljik dioksid 3.2% [6]
Metan 1.7% [6]
Nagib osi 0°

Encelad ili Enkelad (Enceladus[7]), prirodni je Saturnov satelit koga je 1789. otkrio astronom William Herschel. Ime je vjerojatno dobio po gigantu Enkeladu iz starogrčke mitologije. Ovaj satelit ima i drugo ime, Saturn II. Unutarnji pravilni satelit s promjerom od 498,9 km i ophodnim periodom od 1,370218 dana. Ima masu od 8.6·1019 kg.

Osnovni podaci

Prosječna gustoća Encelada je 1,3 g/cm3. Raznim mjerenjima iz svemirske letljelice Cassini-Huygens utvrđeno je da je Encelad načinjen većinom od leda, vode i možda male količine kamena i metala. Enkelad je jedno on najbjeljih tijela Sunčeva sustava jer njegova površina odbija gotovo 100% Sunčeve svjetlosti. Prosječna temperatura na Enceladu iznosi -201°C, dok u blizini aktivnog južnog pola pak iznosi toplijih -93°C. Ima četiri tigrove pruge boje metvice. Od svih istaknutih pruga najveća i najistaknutija je Damascus Sulcus, s grebenima visokim i do 250 metara. [8]

Zanimljivo područje

Na Enceladu se nalazi zanimljivo područje koje je primjećeno 2005. Područje je specifično po tome što tamni djelovi izgledaju poput pjega na dalmatineru. Veličina tih pjega varira od par desetaka do više stotina metara. Vjeruje se kako se radi o tamnim izbočinama ledenog tla, nastalima pomicanjem leda u dubinu, a uz pjege tu su i procjepi. [9]

Izvor E prstena

E prsten je drugi najudaljeniji Saturnov prsten. Proteže se od Mimasa pa sve do Titana. Matematički izračuni pokazali su da je prsten nestabilan, te da mu je životni vijek između 10 000 i 1000 000 godina. To znači da se E prsten obnavlja jer inače ne bi mogao biti dugovječan. U 1980-ima se prvi put pretpostavilo da je Encelad izvor E prstena. Tu je pretpostavku potvrdio Cassini-Huygens prilikom prva dva preleta 2005. godine. Encelad stvara E prsten pomoću gejzira na južnom polu.

  • Prikaz E prstena i satelita od Mimasa do Reje. Encelad je u najsjajnijem dijelu E prstena kao njegov izvor
    Prikaz E prstena i satelita od Mimasa do Reje. Encelad je u najsjajnijem dijelu E prstena kao njegov izvor
  • Snimka E prstena i Encelada u najsjajnijem dijelu, a vidi se i materijal što ga Encelad izbacuje
    Snimka E prstena i Encelada u najsjajnijem dijelu, a vidi se i materijal što ga Encelad izbacuje
  • Enceladovi gejziri - usporedba snimki (a i c) s kompjuterskom simulacijom (b i d)
    Enceladovi gejziri - usporedba snimki (a i c) s kompjuterskom simulacijom (b i d)

Podzemni globalni ocean i život

Globalni ocean

Postoji vrlo velika šansa za ocean vode ispod površine. Početkom 2006. NASA-ina letjelica Cassini snimila je, vjerojatno, tekuću vodu koja izbija iz gejzira na Enceladu. To je dodatan dokaz oceana. Radarski podaci iz 2014. godine otkrili su rezervoar vode ispod južnog pola, dubine 10-ak km. [10] Podaci iz 2015. su dokazali globalni ocean jer je izmjereno da se Encelad na nekim mjestima titra više, a negdje manje. [11]

Tragovi života

Postoje također određene šanse da život uspijeva na Enceladu, zbog oceana. Jedan od najbližih preleta Enceladu Cassini-Huygens napravila je 28. listopada 2015., na udaljenosti od samo 49 km, te je skupio instrumentima neke uzorke iz gejzira te ih analizirao. Na temelju tih podataka 2018. godine nađeni su tragovi organskih molekula težih od 200 atomskih jedinica, makar još nije poznato dolaze li s Enkelada ili s meteora.[12] Prije toga je 2017. otkriven i vodik na Enceladu, te su nađeni tragovi i amonijaka, ugljikovog dioksida te metana. [13]

Izvori

  1. ↑ a b Celestia Solar System Definition File. Retrieved March 22, 2006.
  2. ↑ a b c C. C. Porco et al., Science 311, 1393 (2006).
  3. ↑ J. R. Spencer et al., Science 311, 1401 (2006).
  4. ↑ M. K. Dougherty et al., Science 311, 1406 (2006).
  5. ↑ a b C. J. Hansen et al., Science 311, 1422 (2006).
  6. ↑ a b c d J. H. Waite et al., Science 311, 1419 (2006).
  7. ↑ Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 245.
  8. ↑ https://www.zvjezdarnica.com/astronomija/planeti/enceladus/2091
  9. ↑ https://net.hr/danas/znanost/neobicna-usporedba-na-saturnovom-mjesecu-otkrili-dalmatinerski-krajolik/
  10. ↑ https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/golemi-ocean-na-saturnovu-mjesecu-krije-zivot-20140404
  11. ↑ https://net.hr/danas/znanost/zaljuljana-povrsina-saturnov-je-mjesec-ispod-ledene-povrsine-potpuno-prekriven-vodom/
  12. ↑ https://www.tportal.hr/tehno/clanak/novo-otkrice-na-saturnovom-mjesecu-enkeladu-uzbudilo-je-znanstvenu-zajednicu-jesmo-li-sami-u-svemiru-foto-20180630
  13. ↑ https://www.telegram.hr/zivot/nasa-je-upravo-objavila-da-na-saturnovom-mjesecu-enceladusu-postoje-uvjeti-za-stvaranje-zivota/

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Encelad (mjesec)
v • u
Saturnovi prirodni sateliti
Unutarnji sateliti (pravilni)
Unutarnji sateliti

Pan  · Dafnis  · Atlas  · Prometej  · S/2004 S 6?  · S/2004 S 4?  · S/2004 S 3? · Pandora  · Epimetej i Janus  · Mimas  · Metona  · Anta  · Palena  · Encelad  · Telesto, Tetija i Kalipso  · Polideuk, Diona i Helena  · Reja  · Titan  · Hiperion  · Japet

Vanjski sateliti (nepravilni)
Inuitska grupa

Kiviuq  · Ijiraq  · Paaliaq  · S/2004 S 29  · S/2004 S 31  · Siarnaq  · Tarqeq

Nordijska grupa
Galska grupa
Pravilni vanjski sateliti
?: nepotvrđeni
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Encelad_(mjesec)&oldid=5280996"