Razlika između inačica stranice »Neognathae«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodano 285 bajtova ,  prije 1 godinu
bez sažetka
 
[[Neoaves]]
}}
'''Neognathae''' (Carinatae, ptice letačice, neognate) su infrarazred ptica koje zajedno sa [[Paleognathae|paleognatama]], čine podrazred [[Neornithes]] ili suvremene ptice<ref>[http://iki2.users.t-com.me/zoo2/noeornites-paleognate-neognate.htm Phylum Chordata]</ref>. Postoji oko 10 000 vrsta neognata koje su podijeljene na dva nadreda [[Galloanserae]] i [[Neoaves]]
 
Najvažnije obilježje po kojem se ptice iz ova dva nadreda razlikuju je građa njihovog [[usta|nepca]]. Osim te, ne postoji nikakva druga posebno izražena razlika između Paleo- i Neognathae. Tako i u skupini Neognathae postoje neletači, kao što su [[pingvinke|pingvini]], [[kakapu]] iz reda [[papige|papiga]] ili [[kagu]], ptica iz reda [[ždralovke|ždralovki]]. Najveća ptica iz ove skupine je [[andski kondor]], ptica iz porodice [[američki strvinari|američkih strvinara]], duga je i do 1,30 metara, a raspon krila može biti čak do 3,20 metara. Ovaj pogled na sistematiku ptica novija istraživanja [[mitohondrij]]skog [[DNK]]
 
Najstariji nađeni [[fosil]]i neognata potječu iz kasne [[kreda (period)|krede]], prije oko 70 milijuna godina. Već ime '''neo'''- sugerira tradicionalni pogled, da su se one razvile iz '''paleo'''gnata. No, ovaj pogled na sistematiku ptica prema kojem se prvo razdvajanje ptica odvilo upravo između ove dvije skupine, dovode u pitanje novija istraživanja [[mitohondrij]]skog [[DNK]]. Rezultati sugeriraju, da su se [[vrapčarke]] prve odvojile od svih drugih ptica, još u vrijeme rane krede, prije oko 110 milijuna godina. Ovaj pogled otvara pretpostavku, da su svojstva neognata prvobitna, dok su svojstva nepca paleognata vjerojatno [[neotenija]], zadržavanje osobine mlade životinje i u odrasloj fazi. To bi značilo, da su paleognati samo skupina u okviru neognata, a da neognata nisu zapravo [[kladistika|monofilijska]] skupina, ne okupljaju sve potomke istih zajedničkih predaka.
 
Karakteristika ptica letačica koje ih čine dobrim letačima je tijelo obraslo perjem, dobro razvijenim krila, pneumatične šupljikave kosti i snažno razvijena prsna kost s istaknutim grebenom (carina; otuda i carinatae. Lubanja letačica je neognatna.
 
Najsporija recentna letačica je [[američka šljuka]] ([[Scolopax minor]]), koja leti brzinom od samo 8 km/h (2,2 m/s), dok je najbrža [[sivi sokol]] (''[[Falco peregrinus]]''), najveća zabilježena brzina je 389 km/h.

Navigacijski izbornik