Neognathae: razlika između inačica

Neognathae
	Mužjak mandarinske patke, Aix galericulata
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Razred:	Aves;
Infrarazred:	Neognathae; Pycraft, 1900.
nadredovi
	Galloanserae; Neoaves
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 29. lipnja 2019. u 21:57

Neognathae (Carinatae, ptice letačice, neognate) su infrarazred ptica koje zajedno sa paleognatama, čine podrazred Neornithes ili suvremene ptice^[1]. Postoji oko 10 000 vrsta neognata koje su podijeljene na dva nadreda Galloanserae i Neoaves

Najvažnije obilježje po kojem se ptice iz ova dva nadreda razlikuju je građa njihovog nepca. Osim te, ne postoji nikakva druga posebno izražena razlika između Paleo- i Neognathae. Tako i u skupini Neognathae postoje neletači, kao što su pingvini, kakapu iz reda papiga ili kagu, ptica iz reda ždralovki. Najveća ptica iz ove skupine je andski kondor, ptica iz porodice američkih strvinara, duga je i do 1,30 metara, a raspon krila može biti čak do 3,20 metara. Ovaj pogled na sistematiku ptica novija istraživanja mitohondrijskog DNK

Najstariji nađeni fosili neognata potječu iz kasne krede, prije oko 70 milijuna godina. Već ime neo- sugerira tradicionalni pogled, da su se one razvile iz paleognata. No, ovaj pogled na sistematiku ptica prema kojem se prvo razdvajanje ptica odvilo upravo između ove dvije skupine, dovode u pitanje novija istraživanja mitohondrijskog DNK. Rezultati sugeriraju, da su se vrapčarke prve odvojile od svih drugih ptica, još u vrijeme rane krede, prije oko 110 milijuna godina. Ovaj pogled otvara pretpostavku, da su svojstva neognata prvobitna, dok su svojstva nepca paleognata vjerojatno neotenija, zadržavanje osobine mlade životinje i u odrasloj fazi. To bi značilo, da su paleognati samo skupina u okviru neognata, a da neognata nisu zapravo monofilijska skupina, ne okupljaju sve potomke istih zajedničkih predaka.

Karakteristika ptica letačica koje ih čine dobrim letačima je tijelo obraslo perjem, dobro razvijenim krila, pneumatične šupljikave kosti i snažno razvijena prsna kost s istaknutim grebenom (carina; otuda i carinatae. Lubanja letačica je neognatna.

Najsporija recentna letačica je američka šljuka (Scolopax minor), koja leti brzinom od samo 8 km/h (2,2 m/s), dok je najbrža sivi sokol (Falco peregrinus), najveća zabilježena brzina je 389 km/h.

Klasifikacija

Povezani članci

Ptice

Izvori

Mindell, David P. & Brown, Joseph W. (2005): The Tree of Life Web Project - Neornithes. Version of 2005-DEC-14. Retrieved 2008-JAN-08.
Mindell, David P.; Brown, Joseph W. & Harshman, John (2005): The Tree of Life Web Project - Neoaves. Version of 2005-DEC-14. Retrieved 2008-JAN-08.

[1] Phylum Chordata

[2] Subclass Neognathae (neognath birds)

[1]

[2]

@@ Redak 16: / Redak 16: @@
 [[Neoaves]]
 }}
-'''Neognathae''' (neognate) su infrarazred ptica koje zajedno sa [[Paleognathae|paleognatama]], čine podrazred [[Neornithes]] ili suvremene ptice<ref>[http://iki2.users.t-com.me/zoo2/noeornites-paleognate-neognate.htm Phylum Chordata]</ref>. Postoji oko 10 000 vrsta neognata koje su podijeljene na dva nadreda [[Galloanserae]] i [[Neoaves]]
+'''Neognathae''' (Carinatae, ptice letačice, neognate) su infrarazred ptica koje zajedno sa [[Paleognathae|paleognatama]], čine podrazred [[Neornithes]] ili suvremene ptice<ref>[http://iki2.users.t-com.me/zoo2/noeornites-paleognate-neognate.htm Phylum Chordata]</ref>. Postoji oko 10 000 vrsta neognata koje su podijeljene na dva nadreda [[Galloanserae]] i [[Neoaves]]
 Najvažnije obilježje po kojem se ptice iz ova dva nadreda razlikuju je građa njihovog [[usta|nepca]]. Osim te, ne postoji nikakva druga posebno izražena razlika između Paleo- i Neognathae. Tako i u skupini Neognathae postoje neletači, kao što su [[pingvinke|pingvini]], [[kakapu]] iz reda [[papige|papiga]] ili [[kagu]], ptica iz reda [[ždralovke|ždralovki]]. Najveća ptica iz ove skupine je [[andski kondor]], ptica iz porodice [[američki strvinari|američkih strvinara]], duga je i do 1,30 metara, a raspon krila može biti čak do 3,20 metara. Ovaj pogled na sistematiku ptica novija istraživanja [[mitohondrij]]skog [[DNK]]
 Najstariji nađeni [[fosil]]i neognata potječu iz kasne [[kreda (period)|krede]], prije oko 70 milijuna godina. Već ime '''neo'''- sugerira tradicionalni pogled, da su se one razvile iz '''paleo'''gnata. No, ovaj pogled na sistematiku ptica prema kojem se prvo razdvajanje ptica odvilo upravo između ove dvije skupine, dovode u pitanje novija istraživanja [[mitohondrij]]skog [[DNK]]. Rezultati sugeriraju, da su se [[vrapčarke]] prve odvojile od svih drugih ptica, još u vrijeme rane krede, prije oko 110 milijuna godina. Ovaj pogled otvara pretpostavku, da su svojstva neognata prvobitna, dok su svojstva nepca paleognata vjerojatno [[neotenija]], zadržavanje osobine mlade životinje i u odrasloj fazi. To bi značilo, da su paleognati samo skupina u okviru neognata, a da neognata nisu zapravo [[kladistika|monofilijska]] skupina, ne okupljaju sve potomke istih zajedničkih predaka.
+Karakteristika ptica letačica koje ih čine dobrim letačima je tijelo obraslo perjem, dobro razvijenim krila, pneumatične šupljikave kosti i snažno razvijena prsna kost s istaknutim grebenom (carina; otuda i carinatae. Lubanja letačica je neognatna.
 Najsporija recentna letačica je [[američka šljuka]] ([[Scolopax minor]]), koja leti  brzinom od samo 8 km/h (2,2 m/s), dok je najbrža [[sivi sokol]] (''[[Falco peregrinus]]''), najveća zabilježena brzina je  389 km/h.